Ljudi koji se zaraze virusom SARS-CoV-2 i obole od bolesti COVID-19 mogu se oporaviti u prosjeku nakon dvije sedmice od kada su prvi put imali simptome.
Za neke teže slučajeve COVID-19, ljekari su utvrdili da se pacijenti oporavljaju nakon šest sedmica.
Međutim, sve je više ljudi koji govore da imaju simptome više sedmica ili mjeseci nakon što se mislilo da je bolest prestala i da su ozdravili.
Ovaj fenomen postao je veoma raširen da je sada dobio i ime: "dugi COVID".
Nema medicinske definicije ili liste istih simptoma koje dijele svi pacijenti – dvoje ljudi sa dugim COVID-om mogu imati veoma različita iskustva, ali najčešći oblik je umor i opšta slabost organizma.
Drugi simptomi su: kratak dah, kašalj koji ne prolazi, bol u zglobovima, grčevi u mišićima, problemi sa sluhom i vidom, glavobolje, gubitak čula mirisa i ukusa kao i oštećenja na srcu, plućima, bubrezima i u utrobi.
U vezi sa simptomima dugog COVID-a javljaju se i mentalni problemi koji uključuju depresiju, anksioznost i nemogućnost jasnog razmišljanja. Termin koji se često koristi za nedovoljnu bistrinu uma koja je prisutna danima je "magla u mozgu".
Vaš browser nepodržava HTML5
Doktori istražuju šta reinfekcije znače u borbi sa pandemijom
U kategoriju dugog COVID-a ne spadaju samo ljudi kojima treba vremena da se oporave od boravka na intenzivnoj njezi. Čak i ljudi s relativno blagim infekcijama mogu ostati s trajnim i ozbiljnim zdravstvenim problemima.
"Ne sumnjamo da dugi COVID postoji ", rekao je za BBC profesor David Strain sa Univerziteta u Exeteru, koji već prima pacijente s simptomima dugog COVID-a u svojoj klinici koji najviše dolaze zbog sa sindromom hroničnog umora.
Istraživači i kliničari još se nisu složili oko naziva ovih trajnih simptoma. Literatura uključuje "post-COVID sindrom" i "hronični COVID-19". Sada istraživači, grupe pacijenata i oni koji su pogođeni tim stanjem sve više uvode termin "dugi COVID".
Oni također pozivaju da se definicija oporavka od COVID-19 temelji na kriterijima koji nisu vezani samo za negativan test na COVID.
Postizanje sporazuma o odgovarajućoj terminologiji za dugo stanje COVID-a 19 je ključno, kaže Felicity Callard sa Univerziteta u Glasgowu u Velikoj Britaniji za magazin Nature, koja takođe i sama već dugo ima COVID.
Callard spada u grupu istraživača koji su prošli kroz iskustvo dugog COVID-a - i koji su napisali blog za British Medical Journal, pozivajući istraživačke i medicinske zajednice da počnu koristiti izraz "dugi COVID", umjesto nekih alternativnih naziva.
Autori bloga tvrde da riječi poput "post", "sindrom" i "hronično" delegitimišu patnju, a to ljudima otežava pristup potrebnoj njezi.
Termin "dugi COVID" (long COVID) prvi put je u maju mjesecu na Twitteru kao hashtag koristila Elisa Perego kako bi opisala vlastito iskustvo višefaznog, cikličnog stanja koje se dužinom vremena i prema simptomima razlikovalo od dvofaznog puta o kojem se raspravljalo u ranim naučnim radovima, koji su se fokusirali na hospitalizaciju pacijenata.
Samo tri mjeseca kasnije, nakon intenzivnog zagovaranja od strane pacijenata širom svijeta, ovaj termin koji su izradili pacijenti preuzeli su moćni akteri, uključujući Svjetsku zdravstvenu organizaciju (SZO/WHO).
Vaš browser nepodržava HTML5
SZO: Naučiti na život sa virusom
Svjetska zdravstvena organizacija pomno prati razvoj pitanja vezanih za dugi COVID. Istraživači i agencije za finansiranje takođe moraju hitnije razmotriti definisanje oporavka od COVID-a i hoće li usvojiti termin dugi COVID, a u središte procesa moraju staviti glas pacijenta.
Mnogi od ovih pacijenata kažu da dugotrajna bolest ozbiljno utiče na njihov život, često ih ostavljajući nesposobnim ta rad i svakodnevni život.
Što je još gore, oni često dobivaju malo ili nimalo podrške od zdravstvenih radnika, koji su ili zbunjeni trajnim simptomima svojih pacijenata i ne znaju kako da ih ublaže ili potpuno odbacuju taj fenomen.
Pacijenti su se sami organizovali u neformalne grupe za podršku koje su se pojavile na internetu kao što je Long COVID SOS.