Istraživanje u 28 država u kojem je učestvovalo 77 svjetskih stručnjaka, virologa, infektologa i epidemiologa ukazalo je na mogućnost da postojeće vakcine protiv COVID-19 za godinu dana postanu "neučinkovite" zbog mutacija virusa.
Dvije trećine stručnjaka iz ove grupe je reklo da čovječanstvo ima na raspolaganju "godinu dana ili manje prije nego što vakcine prve generacije postanu neefikasne i budu potrebne nove ili modifikovane vakcine". Dok tek svaki osmi stručnjak vjeruje da mutacije virusa nikada neće imati toliki uticaj na vakcine da one postanu neefikasne, prenosi CNBC.
Istraživanje je objavljeno u utorak, 30. marta koje je vodio Savez za narodne vakcine (The People’s Vaccine Alliance), međunarodne koalicije sa više od 50 organizacija uključujući Afrički savez, Oxfam i UNAIDS (Program Ujedinjenih nacija za HIV/AIDS) i koji vodi kampanju za ravnopravni globalni pristup vakcinama protiv COVID-19.
Pročitajte i ovo: Vakcina će odrediti novi svetski poredakVećina stručnjaka, gotovo 90 posto njih, rekla je da bi trajni niski pristup vakcinama u mnogim zemljama povećao vjerovatnoću da se pojave rezistentne mutacije. Savez za narodne vakcine upozorio je da će, prema trenutnoj stopi globalnih programa vakcinacije, samo 10 posto ljudi u većini siromašnih zemalja biti vakcinisano u sljedećih godinu dana.
Ovako slaba masovna vakcinacija stvoriće uslove da se pojave novi mutirani sojevi virusa koji su otporni na prvu generaciju vakcina.
Politika, ekonomija i mutacije virusa
Savez je pozvao na ukidanje monopola farmaceutskih kompanija i na dijeljenje tehnologije preko Svjetske zdravstvene organizacije (SZO/WHO) kako bi se povećala proizvodnja i omogućio veći pristup vakcinama.
"Što više virus cirkuliše, veće su prilike da se pojave mutirane varijante, što bi moglo da dovede do toga da postojeće vakcine postanu neefikasne. Istovremeno, siromašne države su ostavljene na začelje bez vakcina i osnovnih medicinskih potrepština kao što je kiseonik", rekla je Devi Sridhar, profesorica javnog zdravlja na Univerzitetu u Edinburghu.
"Kao što smo naučili, virus ne mari za granice. Moramo da vakcinišemo što je više moguće ljudi, svugdje po svijetu, što je brže moguće. Zašto čekati i gledati umjesto da se uhvatimo ukoštac sa ovim?", rekla je Sridhar.
Pročitajte i ovo: Šta se može desiti ako neke države ne provedu vakcinaciju protiv COVID-19?Iako nije odredio vremenski okvir, Gregg Gonsalves, vanredni profesor epidemiologije na Univerzitetu Yale, ponovio je hitnost globalne vakcinacije.
Kako je preneseno u izvještaju za medija na stranici organizacije Oxfam Gonsalves je rekao: "S milionima ljudi širom svijeta koji su zaraženi ovim virusom, nove mutacije nastaju svaki dan. Ponekad pronađu nišu koja ih učini sposobnijim od prethodnih. Ove 'sretne' varijante mogu biti efikasnije kod prenošenja i potencijalno izbjeći imuni odgovor na prošle sojeve. Ako ne vakcinišemo ljude širom svijeta, prostor za sve više i više mutacija ostaje otvoren. Ove mutirane varijante mogu biti i varijante koje bi mogle izbjeći naše postojeće vakcine i zahtijevati pojačane doze da bi se s njima izašlo na kraj".
"Svi imamo lični interes da osiguramo da svi širom svijeta, bez obzira gdje žive, imaju pristup vakcinama protiv COVID-19. Virus ne poštuje granice i nove varijante negdje na planeti znače da niko od nas nije siguran."
Istraživanje pokazuje da je za sigurnost svih građana na svijetu neophodno da se ljudi u zemljama u razvoju što prije vakcinišu. Ističe se da globalna nejednakost u vakcinaciji povećava rizik od daljnjih mutacija.
Vaš browser nepodržava HTML5
Apel bogatima da doniraju vakcine siromašnima
Uprkos ovom imperativu, bogate države staju u odbranu monopola farmaceutskih giganata što znači da se globalne zalihe vještački štede, a nekolicina kompanija odlučuje ko će živjeti, a ko umrijeti, istakli su stručnjaci ove grupe.
Početkom marta bogate zemlje blokirale su prijedlog za odricanje prava intelektualnog vlasništva za vakcine protiv COVID-19. Savez za narodne vakcine poziva ih da preispitaju ovu odluku kada se u aprilu nastave razgovori u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji na ovu temu.
Pandemijski dogovor za prevazilaženje razlika
Ipak, u međuvremenu, više od 20 lidera i Svetska zdravstvena organizacija pozvali su na globalni pandemijski sporazum koji bi pomogao svijetu da se bolje izbori s budućim pandemijama bližom saradnjom i prevazilaženjem nacionalizma i izolacionizma, priznajući da postojeći mehanizmi nisu dovoljni za velike zdravstvene krize.
- Pandemijski sporazum za okončanje nacionalizma i izolacionizma
- Sputnik V nadomak Evropske unije
- Zebnje oko raspodjele buduće vakcine
Cilj sporazuma bio bi da se osigura da informacije, virusni patogeni, tehnologija za suzbijanje pandemije i proizvodi poput vakcina brzo i ravnopravno budu podijeljeni među zemljama svijeta.
"Vrijeme je za djelovanje je sada. Svijet si ne može priuštiti da pričeka dok se pandemija ne završi i počne planirati sljedeću", rekao je šef SZO Tedros Adhanom Ghebreyesus na virtualnoj konferenciji za novinare 29. marta.
Pročitajte i ovo: Zašto je teško upoređivati vakcine protiv COVID-19?Do sada je razvijeno nekoliko vakcina protiv COVID-19 koje su testirane i odobrene za hitnu upotrebu u proteklih godinu dana. Tri vakcine koje se trenutno koriste na Zapadu - od Moderne, Pfizer-BioNTecha, te AstraZenece i Univerziteta Oxford - proizvode se pretežno u SAD-u, Velikoj Britaniji ili Evropskoj uniji, dok su Kina i Rusija razvile vlastite vakcine.
Vrijeme je presudno kada je u pitanju imunizacija koja spašava život, zajednički je stav stručnjaka. Do 1. aprila pandemija izazvana korona virusom dovela je do preko 129 miliona infekcija širom svijeta i preko 2,7 miliona smrtnih slučajeva. Od bolesti COVID-19 prema posljednjim podacima širom svijeta se oporavilo više od 73 miliona ljudi.
Širenje zaraznijih (u nekim slučajevima i potencijalno smrtonosnijih) verzija virusa koje su se pojavile u drugoj polovini 2020. godine učinilo je trku za vakcinacijom što većeg broja ljudi gorućom temom.
Proizvođači vakcina već su najavili da razvijaju pojačane doze kako bi se nosili s verzijama COVID-a koje su postale dominantnije, posebno onima koje su prvi put otkrivene u Velikoj Britaniji, Južnoj Africi i Brazilu.