"Prohujalo s vihorom" proglašen je najgledanijim filmom svih vremena, jedan je od najpopularnijih filmova u Americi i više od 80 godina nakon njegove premijere 1939. godine.
Međutim, internetski streaming servis HBO Max odlučio je da ga privremeno ukloni iz ponude svoje videoteke.
Ova odluka dolazi usred masovnih antirasističkih protesta u Sjedinjenim Državama izazvanim nasilnom smrću Afroamerikanca Georga Floyda. Zašto?
Nakon članka objavljenog 8. juna u magazinu Los Angeles Times pod naslovom: "Hej HBO, "Prohujalo s vihorom" romantizira užase ropstva, skinite ga sa svoje platforme" koji je napisao John Ridley, inače Oskarom nagrađeni scenarista biografske drame iz 2013., "12 godina ropstva", platforma HBO Max je privremeno povukla film.
"Kao filmski radnik shvatam da su filmovi često samo isječci istorijskih trenutaka. Oni odražavaju, ne samo stavove i mišljenja onih koji su uključeni u njihovo stvaranje, već i stavove dominantne kulture. Kao takvi, čak i filmovi s najboljim namjerana, često mogu biti neuspješni u predstavljanju marginalizovanih zajednica", napisao je Ridley u svom komentaru za Los Angeles Times, pojasnivši da je "film zanemarivao strahote ropstva i ovjekovječio neke od najstrašnijih rasnih stereotipa".
"Na filmu su radili neki od tada najboljih talenta u Hollywoodu koji su zajedno kreirali sentimentalizaciju istorije koja takva nikad nije bila", dodao je Ridley i istakao da ne vjeruje u cenzuru ali da traži da se film, kada ponovo bude predstavljen, stavi u kontekst koji će pojasniti širu sliku o tome šta je značilo ropstvo i Konfederacija.
Čuveni filmski ep o Američkog građanskom ratu (1861-1865.) i ljubavi Rhetta Butlera i Scarlett O’Harae, koje u glavnim ulogama igraju Vivien Leigh i Clark Gable, nagrađen sa 10 Oskara, ponovo je u žiži kontroverze, a privremeno uklanjanje ove filmske drame obnovilo je razgovor o mutnoj prošlosti filmske industrije i njenom uticaju na društvo uopšte.
Kako navodi New York Times blockbuster iz 1939. jednom je bio "ultimativni simbol industrije zabave iako su Afroamerikanci protiv njega protestvovali od samog početka, ali bijelačka Amerika to nije htjela da čuje". Od premijere ovog filmskog klasika bilo je kritikovano kako je prikazano pitanje robovlasništva, Afroamerikanaca i Američkog građanskog rata.
Njegovo uklanjanje iz ponude HBO Max mnogi su doživjeli kao rušenje još jednog od spomenika Konfederaciji od kojih je većina izgrađena pred kraj 19. vijeka, ali se njihova gradnja nastavila i kasnije, posebno sredinom 20. vijeka u vrijeme kampanje za ukidanje rasne segregacije i uvođenje jednakih prava za Afroamerikance.
Pročitajte i ovo: Zašto širom SAD-a stoje stotine spomenika Konfederaciji?"Prohujalo s vihorom" uobličio je popularno shvatanje o Američkom građanskom ratu vjerovatno više od bilo kog drugog kulturnog djela i kako za New York Times kaže istoričarka Kellie Carter Jackson koja na Koledžu Wellesley predaje temu ropstvo i film: "Ljudi kažu da nisu gledali film, ali vidjeli su ga – samo ne u svojoj originalnoj formi".
"Prohujalo s vihorom" je kao film od "kulturnog značaja" uključen u Državni filmski registar SAD-a. Američki filmski institut stavlja ga na četvrto mjesto na listama "Sto godina… sto filmova" i "Deset najboljih epskih filmova", a prema zaradi koja premašuje tri milijarde dolara smatra se najkomercijalnijim ostvarenjem u istoriji američke sedme umjetnosti.
CNN je u rubrici Opinion objavio komentar Jacqueline Stewart koja se pita: "kao Afroamerikanka, profesorica filmskih i medijskih studija, kako mogu promovisati glamur klasičnog Hollywooda kada trenutna medijska slika eksplodira prizorima rasne krize?"
Stewart navodi da je ovaj filmski klasik "primarni tekst za proučavanje izražavanja bjelačke nadomoći u popularnoj kulturi".
Iz HBO-a su rekli da se film ne uklanja zauvijek, već da će biti vraćen kada se doda pojašnjenje istorijskog konteksta koji nedostaju originalnoj priči o Američkom građanskom ratu.
Glasnogovornik HBO-a Max, koji je kao i CNN-a u vlasništvu WarnerMedia, rekao je za CNN Business da je "Prohujalo s vihorom" proizvod svog vremena i da je "prikazao neke etničke i rasne predrasude koje su, nažalost, uobičajene u američkom društvu".
"Ti rasistički prikazi tada su bili pogrešni i danas pogrešni. Smatrali smo da bi zadržavanje tog naslova (u ponudi HBO Max) bez objašnjenja i ograđivanja od tih prikaza bilo neodgovorno", rekao je glasnogovornik HBO-a i dodao da će, kada ponovo bude dostupan na HBO Max, film biti vraćen sa "diskusijom o njegovom istorijskom kontekstu" te predstavljen u svojoj originalnoj formi jer bi suprotno značilo "tvrditi da predraside nikada nisu postojale“.
Prvobitna verzija filma trajala je više od četiri i po sata, a kasnije je skraćena za 48 minuta.
Predložak za scenario na kojem je radio Sidney Howard bio je prvi i jedini roman Margaret Mitchell. Ovaj roman važi za "neprevaziđeno djelo u cjelokupnoj američkoj književnosti kad je riječ o američkom Jugu i Američkom građanskom ratu". Nastao prema istinitim događajima, roman je objavljen 1936. i dobio je Pulicerovu nagradu. Nakon snimanja istoimenog kultnog filma, roman "Prohijalo s vihorom", postao je najčitanija knjiga u SAD-u tik iza Biblije.
Britanski Guardian piše da aktivisti već godinama pokušavaju ukloniti konfederacijsku zastavu i druge spomenike Konfederaciji zajedno s uklanjanjem imena bivših robovlasnika i bijelačkih supremasista koji i dalje ukrašavaju zgrade na raznim školskim i fakultetskim kampusima, među ostalim brojnim pokušajima da se zaostavština robovlasničkog juga, koja je trebala nestati s krajem Američkog građanskog rata, izbriše iz javnog prostora. "Toj listi sada možemo dodati i filmove poput "Prohujalo s vihorom" koji slave ovu poraženu zaostavštinu", ističe Guardian.
BBC je u rubrici posvećenoj kulturi ponovo objavio članak iz 2014. u kojem se dovodi u pitanje priroda filma navodeći da je "Prohujalo s vihorom" "nesnosan, gotovo neklasifikovan spoj vrlo upitnih elemenata. Čudo je da je to, ne samo američki najomiljeniji film, već i to što nije najomraženiji".
HBO je u svom objašnjenju zašto privremeno uklanja film naveo da "ako se teži pravednijoj, jednakoj i inkluzivnoj budućnosti, prvo se mora razumjeti istorija".