Zašto je Tajvan postao problem za Svjetsku zdravstvenu organizaciju?

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ne dijeli sa zemljama članicama zasebne podatke s Tajvana ni o broju oboljelih od novog korona virusa niti o metodama prevencije zaraze COVID-19. Zašto?

Naime, Republika Kina (Tajvan) nije članica Ujedinjenih nacija (UN), zvanično je priznaje 15 država i Narodna Republika Kina taj najveći otok smatra svojom 23. pokrajinom iako nad njim nema kontrolu. Samo zemlje članice UN-a mogu biti i članice WHO-a ili oni zahtjevi koje odobri Svjetska zdravstvena skupština.

"Tajvan je također isključen iz 70 posto tehničkih, stručnih sastanaka WHO-a u posljednjih desetak godina, a na ključnom sastanku u februaru na kojem se govorilo o (novom korona) virusu tajvanskim stručnjacima nije dozvoljeno da lično učestvuju u sastancima, samo online", kazala je glasnogovornica tajvanskog ministarstva vanjskih poslova Joanne Ou, prenijela je novinska agencija Reuters.

Pročitajte i ovo: Rizici od novog talasa epidemije u Aziji

Peking inzistira da samo on može na međunarodnoj sceni govoriti u ime Tajvana kao i da Tajvan dobija svu potrebnu pomoć. Vlasti u Taipeiju, kad se govori o pandemiji COVID-19 tvrde da su podaci o stanju na Tajvanu netačni. Kao jedan od primjera navode i to da iste zabrane vrijede za putnike s kineskog kopna kao i za putnike s Tajvana iako, kako tvrde u Taipeiju, Tajvan ima bolje rezultate u borbi protiv te pandemije.

Detekcija i stroga kontrola

Na Tajvanu živi oko 23,8 miliona stanovnika i do 1. aprila 2020. su, navodi Reuters, registrirali 329 slučajeva COVID-19, među njima 45 oporavljenih i pet umrlih.

Kao metode prevencije širenja zaraze Tajvan je već 1. januara 2020. uveo stroge provjere putnika i to prije iskrcaja, oštre kontrole poštivanja karantene koje uključuju i kazne do 33.000 dolara za kršenje mjera izolacije, korištenje naprednih tehnologija, ali i nagrađivanje onih koji su smješteni u samoizolaciju. Tako su vlasti podijelile više od 10.000 "poklon paketa" osobama u samoizolaciji u kojima su se našle, primjerice, instant juhe, videoigre, pretplate na filmske kanale i grickalice. Pored toga, je svaka osoba u samoizolaciji dobijala i novčanu pomoć u vrijednosti oko 33 dolara. Ukupno ih je u samoizolaciji provelo ili još uvijek provodi oko 86.000 osoba.

Na Tajvanu živi oko 23,8 miliona stanovnika i do 1. aprila 2020. su, navodi Reuters, registrirali 329 slučajeva COVID-19, među njima 45 oporavljenih i pet umrlih (fotografija: Taipei, 30. januar 2020)

Sami stanovnici su masovno koristili dezinfekcijska sredstva u svojim domovima. Što se tiče testiranja, mnogo ih je manje, posebno u usporedbi s Južnom Korejom koja se također hvali uspješnim suzbijanjem novoga korona virusa. Vlasti vjeruju da sistem stroge karantene funkcionira, da su naučili mnoge lekcije tokom pandemije koje bi se mogle podijeliti s ostalim zemljama i koristiti im. Privreda će dobiti poticaj u visini od oko 34 milijarde dolara.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) podatke o oboljelima na Tajvanu objavljuje u sklopu podataka o NR Kini, a pitanje je "eksplodiralo" tokom vikenda i gostovanja Bruca Aylwarda preko videopoziva na hongkongškoj televiziji RTHK koji je na pitanje o tome da li bi WHO razmotrio članstvo Tajvana u toj organizaciji rekao da nije čuo pitanje i zatražio novo, a na ponovljeno isto pitanje prekinuo razgovor. Na ponovljeni poziv je rekao da je na pitanja o Kini već odgovorio, što su podržali korisnici društvenih mreža u Kini.

Promjena imena

Vlasti i stanovništvo Tajvana decenijama raspravljaju o svom statusu i odnosima prema Kini – uključujući i debate o imenu otoka koji zvanično zovu Republika Kina, odnosno o distanciranju od Pekinga. Pandemija novog korona virusa je to pitanje ponovno aktualizirala.

Lin I-čin, zastupnik vladajuće Demokratske napredne stranke (DPP) je u februaru 2020. predložio da Tajvan promijeni svoje englesko ime u "Republika Chunghwa" po imenu koji Tajvanci koriste za Kinu. Manja opozicijska stranka je krajem marta objavila istraživanje javnog mišljenja, a njegovi rezultati su da skoro dvije trećine ispitanika smatra da na tajvanskom pasošu treba stajati samo "Tajvan", bez spomena Kine. Premijer Su Ceng-čang je izjavio da promjena imena nije hitno.

"Ako bismo i željeli promijeniti ime, mislim da bi prikladnije bilo ‘Republika Tajvan’ Tajvan je mnogo poznatiji", kazao je Su. To ime datira iz vremena kad su Kuomintang stranka i njeni članovi i simpatizeri izbjegli na otok nakon što su poraženi u kineskom građanskom ratu protiv komunista 1949. godine i nastavili tvrditi da su jedina kineska legitimna vlada.

Reuters navodi kako, s druge strane, Peking vrši diplomatski i vojni pritisak na Tajvan te da ima i zakon koji predviđa korištenje sile kako bi se spriječila tajvanska neovisnost.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) nije jedino globalno tijelo koje isključuje ili zvanično ne priznaje Tajvan. Među glavnim primjerima su Međunarodni olimpijski komitet i Međunarodna organizacija za civilnu avijaciju. Međutim, Tajvanu je članstvo u WHO-u bitno jer tvrde da imaju jedan od najboljih zdravstvenih sistema u svijetu.