Prema podacima američkih Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), tri od četiri nova zarazna oboljenja ljudi dolaze od životinja.
I COVID-19, bolest koju izaziva korona virus SARS-CoV-2 također je pokazao kako bolesti mogu prijeći sa životinja na ljude.
Ljudske bolesti životinjskog porijekla
Industrijska poljoprivreda već igra poraznu ulogu u “skrivenim” ljudskim pandemijama. Doprinosi lošoj prehrani koja doprinosi koronarnim bolestima srca, dijabetesu i nekim vrstama raka, navodi organizacija Compassion in World Farming (CWF).
Također je, navodi se u nekoliko istraživanja, glavni uzrok zagađenja zraka.
Ako bi se globalne poljoprivredne emisije prepolovile, moglo bi se spriječiti do 250.000 smrtnih slučajeva povezanih s onečišćenjem zraka svake godine.
Pročitajte i ovo: Bića korona virusa: Slijepi miševi i druge životinjeVirginijus Sinkevicius, komesar Evropske unije za okoliš, izjavio je da postoji snažan dokaz da je način na koji se proizvodi meso, ne samo u Kini, doprinio razvoju COVID-19.
Sinkevicius je rekao da su, prema naučnicima, od 335 zaraznih bolesti koje su se pojavile između 1940. i 2004. godine, 60 posto životinjskog porijekla te da je gotovo 72 posto došlo od divljih životinja, s tim da se udio s vremenom povećavao. Evropska unija je najavila kako će pojačati napore na kontroli trgovine divljim životinjama i učiniti tvorničku poljoprivredu održivijom, s obzirom na to da su oba pitanja imala ulogu u pandemiji korona virusa, kako je prenio Reuters.
Naučna radna skupina za ptičju gripu i divlje ptice koju su oformile Ujedinjene nacije navodi da su epidemije visoko patogene i opasne ptičje gripe tipično povezani s intenzivnim uzgojem peradi.
Međutim, s obzirom na to da svinje mogu biti zaražene ptičjom, svinjskom i ljudskom gripom, farme svinja mogu biti snažne “posude za miješanje” novih smrtonosnih virusa.
Doista, prije COVID-19, posljednja globalna pandemija bila je 2009. Tada je svinjska gripa izrasla iz više “preraspodjela” virusnih gena u uzgojenim svinjama i ubila između 150.000 i 575.000 ljudi, pokazala su istraživanja.
La Gloria, meksički grad koji je široko prepoznat kao izvor pandemije, udaljen je samo pet kilometara od velike koncentracije industrijskih farmi svinja.
Pročitajte i ovo: Upozorenja na mogućnost nove pandemijske pretnjeSvake godine stotine miliona ljudi oboli, a stotine hiljada umre zbog bakterija koje se prenose hranom, a prehrambeni sistem barem je djelomično kriv, navodi Svjetska zdravstvena organizacija.
Nisu samo “mokre” pijace problem
Iz Sjedinjenih Država su upućeni pozivi na zatvaranje tzv. vlažnih tržnica u inozemstvu, kako je prenio National Public Radio.
Neka su istraživanja sugerirala da su mnoge različite vrste koje blisko žive zajedno na tim tržištima mogle dopustiti virusu da mutira i preskoči na ljude. Dr. Anthony Fauci, direktor američkog Nacionalnog instituta za alergije i zarazne bolesti i najveći američki stručnjak za zarazne bolesti, također je izrazio potporu zatvaranju takvih tržnica.
U februaru 2020., nakon izbijanja epidemije korona virusa, kineska vlada zabranila je prodaju divljih životinja na tim tržnicama. Istu je stvar učinila i nakon izbijanja epidemije virusa SARS 2003. godine, ali ta je zabrana ukinuta nakon otprilike tri mjeseca.
Pročitajte i ovo: Rizik od zaraznih bolesti leži u narušenoj prirodiNo, Martha Nelson, koja proučava viruse na američkom Nacionalnom institutu za zdravstvo, kaže da ako ozbiljno razmišljamo o sprječavanju buduće pandemije, također moramo gledati bliže kući.
“Mislim da je stvarno lako pomisliti da pandemije dolaze s drugih mjesta. Mislim da je stvarno lako pomisliti da su to strani napadači, koji dolaze od drugih ljudi koji su stvari radili na loš način. I sigurno nikada ne bih podcijenila važnost tzv. mokrih tržnica i sve mogućnosti da se tamo pojave novi patogeni. Ali mislim da je ponekad teško vidjeti stvari u svom dvorištu”, kazala je Nelson, kako je prenio Vox.
Nelson je pomno proučavala sisteme uzgoja svinja i tvrdi da prevoženjem svinja po zemlji i uzgojem velikog broja svinja u malim prostorima stvaramo idealne uvjete za razvoj opasnog virusa gripe. A budući da je također vidjela kako svinje lako mogu širiti nove viruse na ljude, još je više zabrinuta, kako je navela u svojoj studiji.
UN-ovo upozorenje iz 2013.
Organizacija za prehranu i poljoprivredu (FAO) Ujedinjenih nacija je prije sedam godina upozorila kako nagli porast bolesti životinjskog porijekla zahtijeva novi pristup zdravlju.
Izvještaj FAO-a iz 2013. pružio je niz uvjerljivih razloga za novi pristup pojavi bolesti. Zemlje u razvoju suočavaju se sa zaprepašćujućim teretom ljudskih, zoonotskih i stočarskih bolesti, navodi se, stvarajući veliku prepreku razvoju i sigurnosti hrane. Ponavljajuće epidemije u stočarstvu utječu na sigurnost hrane, sredstva za život i nacionalna i lokalna gospodarstva u siromašnim i bogatim zemljama.
Pročitajte i ovo: Vrsta ptičijeg gripa pronađena na farmi ćurki u MađarskojU međuvremenu, opasnosti po sigurnost hrane i rezistencija na antibiotike povećavaju se širom svijeta. Globalizacija i klimatske promjene preraspodjeljuju patogene, vektore i domaćine, a pandemijski rizici za ljude uzrokovani patogenima životinjskog porijekla predstavljaju glavnu zabrinutost, naveo je FAO. U međuvremenu, veći je broj ljudi u pokretu nego ikad prije, a količina robe i proizvoda kojima se trguje na međunarodnoj razini je na neviđenoj razini - što organizmima koji uzrokuju bolesti pruža mogućnost da lako putuju svijetom. A fluktuacija klime ima izravne utjecaje na stopu preživljavanja uzročnika bolesti u okolišu, posebno u toplim i vlažnim područjima, dok klimatske promjene utječu na staništa domaćina, obrasce migracija i dinamiku prijenosa bolesti, naveo je FAO te 2013. godine.
FAO-ovo istraživanje posebno se fokusiralo na to kako su promjene u načinu na koji ljudi uzgajaju i trguju životinjama utjecale na pojavu i širenje bolesti. Iako proizvodnja stoke pruža brojne ekonomske i prehrambene koristi, brzi rast sektora iznjedrio je niz zdravstvenih izazova, kaže se. Rizik od prelaska patogena sa životinje na čovjeka uvelike varira ovisno o vrsti stočarske proizvodnje i prisutnosti osnovne infrastrukture i usluga. Iako su sistemi intenzivne proizvodnje u velikoj mjeri sigurni od bolesti, oni predstavljaju neke probleme, posebno u zemljama u razvoju i zemljama u tranziciji, navodi se u izvještaju.