Zašto HDZ BiH insistira na frazi Mostar 'stolni grad' Hrvata?

U Mostaru su 20. decembra 20120. nakon 12 godina održani lokalni izbori, otprilike mjesec nakon što su održani u ostatku Bosne i Hercegovine.

Odmah u izbornoj noći krenule su kalkulacije. Iz Koalicije za Mostar koju predvodi SDA uoči izbora su kritizirali BH blok SDP-a BiH i Naše stranke, a neki kandidati su svoje protivnike nazivali i izdajicama koji pogoduju HDZ-u BiH, da bi ih poslije izbora pozvali u “probosansku koaliciju”.

Unutar same koalicije za Mostar došlo je do međusobnih optužbu pa je SDA prvo optužila SBB da su njihovi članovi i simpatizeri na nekim listama preskakali SDA-ove kandidate, potom je istu optužbu iznio DF na račun SDA.

Iz SDA su poručili kako očekuju da uz pomoć “probosanskih snaga” njihov kandidat Bošnjak indirektno u Gradskom vijeću bude izabran za gradonačelnika, dok su iz HDZ-a BiH poručili da će to biti njihov kandidat Hrvat budući da očekuju da će ta stranka osvojiti najviše vijećnika. Istovremeno su krenule i žalbe, uglavnom iz HDZ-a BiH, prema Centralnoj izbornoj komisiji BiH pa i pisma prema ambasadorima u BiH, ali i u Europskoj uniji s optužbama prema drugoj strani za izborni inženjering i prevare kod brojanja glasova.

Homogenizacija birača

Čelnik HDZ-a BiH Dragan Čović je, uz ogradu kako je Mostar dovoljno velik i europski grad za sve, bez obzira na nacionalnost, ponovio i kako je Mostar “hrvatski stolni grad” uz pojašnjenje kako su u gradu na Neretvi smještene najvažnije hrvatske institucije poput Sveučilišta u Mostaru, jedinom na kojem se nastava odvija na hrvatskom jeziku, Hrvatskoga narodnog kazališta i slične.

• Čović: Mostar će i s pet stanovnika biti stolni grad Hrvata
• Zvizdić: Ne dolazi u obzir da Mostar bude bilo čiji stolni grad

Slavo Kukić, profesor koji je na Sveučilištu u Mostaru zaradio mirovinu i koji je općenito blizak ljevičarskim idejama, smatra kako “ta priča o 'hrvatskom stolnom gradu' ima dva detalja u podtekstu”.

”Jedan detalj je homogeniziranje ili stvaranje percepcije u javnom prostoru kako je Mostar doista hrvatski, iako to ne odgovara istini. Uostalom, razlika između Hrvata i Bošnjaka u Mostaru je svega koja tisuća. Osim toga, ne treba zanemariti da u Mostaru živi i 4-5 tisuća Srba itd.Dakle, Mostar je u tom smislu nacionalne strukture doista jedna multietnička struktura, bez obzira koliko je ta multietničnost mehanička budući da su nacionalisti učinili sve da ga podijele po nacionalnim šavovima pa 'ti imaš svoj dio tora, ja imam svoj dio tora'”, kazao je Kukić za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Slavo Kukić

Kukić smatra kako je drugi detalj taj da “predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović još uvijek nije odustao od trećeg entiteta i da u Mostaru vidi sjedište tog trećeg entiteta, bez obzira koliko on u zadnje vrijeme govori kako su to, zapravo, zlonamjerne podvale drugih”.

“Ali, suština je da on traži izmjene u Izbornom zakonu BiH koje na drugi način dovode treći entitet na političku scenu, naprosto ga demantira. Mostar, naprosto, nije stolni grad ni Hrvata, ni Bošnjaka niti Srba. On je grad Mostaraca i što to prije shvate i Mostarci, a i oni koji njima manipuliraju, bit će bolje i Mostaru i Mostarcima”, smatra Kukić.

Ivan Ćubela, politolog

Ivan Ćubela, predavač, između ostalog, i na predmetu Izborni sustavi na studiju politologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru gdje vodi i Centar za politološka istraživanja, a koji je bliži pak hrvatskim nacionalnim strankama, navodi kako će Mostar će “ostati grad hrvatskog naroda i jedina multikulturalna sredina u BiH koja je zadržala duh onoga što bi BiH trebala doista biti – višenacionalna država koja poštuje svoju unutarnju kompleksnost i takvo što pretvara u svoje najveće bogatstvo”. I on ponavlja ono što je Čović kazao, a to je da su “sve ključne institucije koje se odnose na identitet hrvatskog naroda smještene u Mostaru, isto kao što je to slučaj s kulturnim, obrazovnim institucijama Bošnjaka u kontekstu Sarajeva ili Srba u Banja Luci”.

“Kada netko kaže da je Sarajevo stolni grad bošnjačkog naroda, ja se apsolutno slažem s time, i s tim nemam problem, štoviše iznimno volim doći u taj grad, isto kao i u Banja Luku. Ta dimenzija o provokacijama je nusproizvod umova koji žele pretvoriti BiH u nešto što ona nije nikada bila. To je činjenica koja se nastoji iskarikirati s ciljem stvaranja nekog unificiranog identiteta kojeg zapravo nitko ne želi, a ponajmanje Bošnjaci čije političke elite takvu temu nasilno ubacuju u politički i javni diskurs”, kazao je Ćubela za Radio Slobodna Evropa.

Relativiziranje vlastitih rezultata

Kukić kaže kako uvijek treba poštovati volju građana, uz naglasak da je Mostar grad gdje se, kako kaže, etničke suprotnosti zrcale puno jače nego u drugim bh. gradovima.

“HDZ BiH i SDA tu činjenicu vrlo uspješno koriste izazivajući, posebno u izbornim ciklusima, netrpeljivosti i preko netrpeljivosti homogeniziraju biračko tijelo oko 'temeljnih nacionalnih osi'”, ocijenio je Kukić. On kao promjenu vidi to da je tzv. građanski blok osvojio značajno više glasova nego na ranijim izborima i da je treća stranka i u izbornim područjima na zapadnoj obali Mostara na kojoj žive većinom Hrvati, uz Platformu za progres koja je u izbornim područjima na istočnoj obali na kojoj žive većinom Bošnjaci, osvojila blizu tisuću glasova.

“Ako bude pameti kod građanskih političkih opcija, prije svega SDP-a BiH, pa da se za parlamentarne izbore 2020. taj trend nastavi. Ali do tad je dvije godine i pitanje je u kom pravcu će procesi ići i što će sve etnonacionalističke vođe i oligarhije koristiti, poput instrumenata koje je koristio lider SNSD-a Milorad Dodik i smanjivao nadu u bolju budućnost ove države i društva. Ako se njihova retorika ublaži pod pritiscima međunarodnih centara moći, prije svega nakon promjena u SAD-u, onda bi se to moglo sve preliti i na ravan jačanja građanske svijesti u BiH, ali ne one koju promovira SDA. To je samo forma nacionalističke svijesti drukčije zapakirana kako je pakiraju i SNSD i HDZ BiH. Ne dogodi li se taj pritisak, Bog zna u kojem smjeru će to ići”, smatra Kukić.

Ćubela kaže kako je HDZ BiH najjača politička opcija unutar hrvatskog nacionalnog korpusa i da je bilo je očekivano da će uzeti najveći broj glasova, odnosno da će zbog cjelokupne refleksije nacionalnih odnosa, prije svega u FBiH, stanovnici Mostara hrvatske nacionalnosti dati potporu upravo HDZ-u BiH. Njih, kaže, slijedi Hrvatska republikanska stranka koju su osnovali bivši članovi HDZ-a 1990 koji su opet osnovali bivši članovi HDZ-a BiH.

“Kod bošnjačkog nacionalnog korpusa ukupni trend potpore nacionalnim strankama je dijametralno drugačiji pa se ispostavlja zapravo da je mostarska SDA spasila svoju središnjicu u Sarajevu koja je zbog unutarnjih stranačkih previranja izgubila izbore u Sarajevskoj županiji, ali i u drugim donedavnim utvrdama. BH blok ide dominantno na bošnjačko biračko tijelo i uspjeli su se nametnuti kao alternativa itekako potresenom SDA-u koja gubi ne samo jedinice lokalne samouprave, nego zbog domino efekta lokalnih izbora, gube vlast i na županijskim razinama, poput Sarajevske, Tuzlanske i Zeničko-dobojske županije”, ocijenio je Ćubela.

Mostarska hronika: 12 godina u 2 minute

Iz HDZ-a BiH su nakon izbora saopćili da je uspjeh SDP-a i NS-a na zapadnoj obali Mostara izborni inženjering, odnosno da su Bošnjaci iz gradskih izbornih jedinica u kojima su neupitna većina masovno prijavljivali prebivalište u područjima gdje su Hrvati većina kako bi im “oteli” kojeg vijećnika. Kukić smatra kako HDZ BiH tako pokušava relativizirati ono što se na područjima jugozapad i zapad događa te tako zaustaviti promjene među biračima na zapadnoj obali Mostara koji se više okreću građanskim strankama što do ovih izbora nije bio slučaj.

S druge strane, Koalicija za Mostar okupljena oko SDA je pred izbore BH blok koji čine SDP BiH i NS nazivala izdajnicima, da bi poslije izbora promijenila retoriku i pozvala ih da kao “probosanska koalicija” zajedno, bez HDZ-a BiH izaberu gradonačelnika Mostara. Za Kukića bi to bila smrtna pogreška SDP-a BiH i Naše stranke koje bi se tako nacionalno svrstale.

“To su teze Safeta Oručevića (bivšeg SDA-ovog gradonačelnika Mostara, danas direktora NVO Centar za mir i međuetničku saradnju) kako se sve probosanske stranke moraju udružiti. Zapravo se postavlja pitanje koje su to stranke. Ja ne vidim da je SDA uopće više probosanska ili probosanskohercegovačka nego što je to HDZ BiH. I jedna i druga čine sve što je moguće protiv BiH kao višeetničkog, europskog društva i države. Probosanskohercegovačke stranke mogu biti samo SDP i Naša stranka. Dapače, mislim da će SDP i Naša stranka ostati izvan te igre. S druge strane, ne vjerujem da će ni SDA niti HDZ BiH tražiti pomoć od SDP-a BiH i Naše stranke”, ocijenio je Kukić.

On podsjeća kako je u izbornoj noći predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović obavijestio bh. javnost da je razgovarao s predsjednikom SDA Bakirom Izetbegovićem i da su već dogovorili gradonačelnika iz kvote HDZ-a.

“Čak i ako nisu, oni će to dogovoriti jer ni jednima ni drugima ne odgovara promjena u Mostaru i jedni i drugi su za očuvanje statusa quo. Ako bi se promijenila struktura vlasti, to bi mogli potaći vađenje 'prljavog veša' na štetu HDZ-a i SDA kojeg su stvorile u zadnjih 12 godina”, smatra Kukić.

Pročitajte i ovo: Ništa jednostavnije u Mostaru ni poslije izbora

Ćubela smatra da je “taj termin 'probosanska koalicija' nešto što je kao za cilj imalo ojačati tzv. bosanske snage i biti krinka za svebošnjačku koaliciju koju bi predvodila naravno SDA, a svi drugi bili marionete takve politike. Taj termin 'bosanski' može u ovako kompleksnoj i podijeljenoj državi biti isključivo regionalni termin, a nikako pokušaj uvođenja bosanstva kao nekakve nacije. Popis stanovništva je pokazao sav debakl tog projekta tzv, bosanstva gdje se 97 posto stanovništva izjasnilo pripadnikom jednog od tri konstitutivna naroda”, smatra Ćubela.

On kaže kako je o koalicijama unutar gradskog vijeća za sada nemoguće govoriti upravo zbog sastava vijeća i zastupljenosti sva tri konstitutivna naroda.

“Osobito u ovome trenutku kada se izborni proces dodatno zakomplicirao zbog izbornog inženjeringa bošnjačkih stranaka i fiktivnog prijavljivanja na nepostojeće adrese stanovnika bošnjačke nacionalnosti. Mislim na prebacivanje Bošnjaka iz gradskog područja Jugoistok na područje Jug kako bi se izvela manipulacija izbornog rezultata, a volja birača koji tu doista žive grubo izmanipulirala. Očigledno da će se konačan sastav vijeća morati pričekati, osobito ako čitava priča dobije i pravnu dimenziju kroz uključivanje Tužiteljstva HNŽ-a zbog kaznenih prijava o izbornim prijevarama”, smatra Ćubela.

Problemi i unutar koalicija

U međuvremenu se situacija komplicira i unutar Koalicije za Mostar. Iz mostarskog DF-a su saopćili da ih je SDA prevario, a SDA da je njih prevario SBB, odnosno da su njihovi kandidati “preskakani” na zajedničkim listama jer su neki visokokotirani dobijali manje glasova od kandidata koji su bili niže na listama.

Kukić koji otvoreno priznaje da je bio vrlo blizak Komšiću “iz uvjerenja da je on spašava lijevi politički pokret” i koji je podržavao Komšića i 2014. kao i 2018. godine “iz uvjerenja da je puno bolje da on bude član Predsjedništva BiH nego Čović, jer bi Čović i Dodik kao dubl imali puno razorniju snagu po BiH i njeno društvo” smatra da je DF “prokockao povjerenje birača ljevice”.

• Kako je Mostar dobio izbore?

“I SNSD po svom programu lijeva politička opcija, ali je danas valjda svima jasno da je to srpska nacionalistička politička opcija. DF je 2014. imao šansu da bude vodeća stranka lijeve političke opcije, ali da je u međuvremenu sve te kredite rasprodao. Ovi lokalni izbori su pokazali da je njegova moć svedena na nerelevantnu poziciju i nisam siguran da će na izborima 2022. uopće prijeći izborni prag. DF je danas u javnom prostoru percipiran kao priljepak i logistika SDA bez obzira na to što njegov prvi čovjek pokušava to drukčije predstaviti. Onaj tko je uz SDA ne može biti dio građanskog otpora nacionalistima”, smatra ovaj mostarski profesor sociologije. Štoviše, Kukić kaže kako danas nije uvjeren da je ispravno postupio.

“Pitam se što bi se to još gore dogoditi da je Čović član Predsjedništva BiH. Dapače, Komšić je Čoviću napravio nesvakidašnju uslugu jer mu je dao dodatne argumente kako bošnjačka politika, pa i koristeći Komšića, čini sve kako bi Hrvate učinila neravnopravnima i nacionalnom manjinom i tako izaziva dodatnu homogenizaciju u hrvatskog biračkog tijela i onemogućava političku demokratizaciju Hrvata tim prije jer mu je u tom procesu pomogao i HDZ 1990. koji je odigrao za Čovića istu ulogu. HDZ 1990 je na izborima u Mostaru dobila 300-ak glasova, daleko ispod izbornog praga”, ocijenio je Komšić.

Komplicirani izborni sustav

Nakon posljednjih izbora održanih 2008. godine izbor gradonačelnika trajao je 440 dana. Mostar ima sigurno najkompliciraniji izborni sustav u Bosni i Hercegovini kad se govori o lokalnoj vlasti. Gradsko vijeće Mostara bira se sa sedam lista, od kojih je jedna zajednička za cijeli grad, a ostalih šest lista bira se u šest izbornih područja koja su bile nekada općine, a koje daju određeni broj vijećnika pri čemu se gleda broj stanovnika u tim područjima. Ukupno se sa zajedničke gradske liste za cijeli grad bira 13 vijećnika, a sa šest drugih lista 22 vijećnika.

Među tih 35 vijećnika svaki konstitutivni narod (Bošnjaci, Hrvati i Srbi) mora imati najmanje 4, a može imati najviše 15 vijećnika.

Tih 35 vijećnika bira gradonačelnika u jednom od četiri moguća kruga. U prvom krugu za izbor gradonačelnika trebaju glasati dvije trećine ili 24 vijećnika. U drugom i trećem krugu za izbor je dovoljna natpolovična većina od 18 vijećnika. Ako u trećem krugu kandidati imaju isti broj glasova ide se u četvrti krug gdje je izabran onaj koji ima manje godina.