Vijeće Evropske unije, koje čine ministri vanjskih poslova zemalja članica, usvojili su u ponedjeljak u Bruxellesu novi pravni okvir za sankcioniranje kršenja ljudskih prava u svijetu.
Prvi put u povijesti, EU ima pravni okvir koji joj omogućava da zamrzne imovinu i zabrani ulazak pojedincima koji su odgovorni za kršenje ljudskih prava, ili su u takva djela uključeni ili s njima povezani, neovisno o tome gdje su se takva djela u svijetu dogodila kao i da uvede sankcije poduzećima, državnim i nedržavnim tijelima u bilo kojem dijelu svijeta.
Novi režim omogućit će EU da sankcionira, primjerice, kršenje ljudskih prava u zemljama poput Kine, Rusije, Irana ili Saudijske Arabije, na prijedlog zemlje članice ili visokog predstavnika EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.
Zanimljivo je da je prethodnih dana dok se u Bruxellesu razgovaralo o novom režimu sankcija, visoki predstavnik međunarodne zajednice (OHR) u BiH Valentin Inzko u više medijskih nastupa najavio kako će “u roku šest mjeseci” predložiti čelnicima EU-a sankcije protiv dužnosnika u Bosni i Hercegovini ako ne promijene svoje trenutne politike.
Po uzoru na američki zakon
Odlukom i uredbom EU uspostavlja se globalni režim sankcija, za razliku od dosadašnjih pojedinačnih sankcija prema određenim pojedincima i subjektima poput onih iz Sirije, Bjelorusije ili Mjanmara. Mjerama ograničavanja osigurat će se zabrana putovanja koja se primjenjuje na pojedince te zamrzavanje financijskih sredstava koje se primjenjuje i na pojedince i na subjekte. Osim toga, osobama i subjektima u EU-u, jednom od najvećih svjetskih tržišta, bit će zabranjeno izravno ili neizravno stavljanje na raspolaganje sredstava svima koji su uvršteni na evropski popis sankcioniranih.
Okvir za ciljane mjere ograničavanja primjenjuje se na djela kao što su genocid, zločini protiv čovječnosti i druga teška kršenja ili povrede ljudskih prava poput, primjerice, mučenja, ropstva, izvansudskih smaknuća, proizvoljnih hapšenja ili pritvaranja.
- Komesarka za ljudska prava: Pandemija razotkrila slabosti naših društava
- HRW upozorava Kirgistan da skine prepreke u obrazovanju djece s poteškoćama
Područjem primjene režima sankcija mogu biti obuhvaćena i druga kršenja ili povrede ljudskih prava ako su ta kršenja ili te povrede rašireni, sustavni ili na drugi način izazivaju ozbiljnu zabrinutost s obzirom na ciljeve zajedničke vanjske i sigurnosne politike navedene u Ugovoru Evropske unije. Vijeće Evropske unije će, na prijedlog države članice ili visokog predstavnika EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, morati uspostaviti, preispitivati i mijenjati popis sankcija.
Taj novi pravni okvir je, kako je naveo Borrell, donesen po uzoru na američki zakon Magnitsky, prema ruskom odvjetniku Sergeju Magnickom koji je uhapšen 2008. nakon što je ustvrdio da su ruski dužnosnici bili umiješani u velike porezne prijevare. Godinu dana poslije umro je u zatvoru, gdje je bio zlostavljan. Zakon je u decembru 2012. potpisao tadašnji američki predsjednik Barack Obama s ciljem kažnjavanja ruskih dužnosnika krivih za smrt Magnickog.
Borrell je u svom blogu naveo kako ga je na sastanku Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta zastupnik iz Latvije Rihards Kols pitao jeli za “evropski zakon Magnicki”.
“Bio sam uvjeren da je bolja ideja globalnog režima sankcija koji bi se borio protiv kršenja ljudskih prava, umjesto da moramo ići od slučaja do slučaja kao što to činimo sada. Samo nekoliko dana kasnije, na mom prvom Vijeću za vanjske poslove (FAC), pronašli smo politički dogovor među svim državama članicama da se započne rad na takvom režimu sankcija”, naveo je Borrell.
Pročitajte i ovo: Kubanski umetnici protiv represije i cenzureProces utvrđivanja novog režima sankcija trajao je mjesecima. Evropsko vijeće je još 9. decembra 2019. “pozdravilo” pripremni rad koji je pokrenuo Josep Borrell, visoki predstavnik EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te potpredsjednik Evropske komisije.
Vijeće je potom 17. novembra 2020. odobrilo zaključke o Akcijskom planu EU-a za ljudska prava i demokraciju za razdoblje 2020. – 2024. godine u kojima se utvrđuju razina ambicije i prioriteti EU-a u tom području u njegovim odnosima sa svim trećim zemljama.
EU se u okviru tog akcijskog plana obvezao razviti “novi horizontalni globalni režim sankcija EU-a u vezi s ljudskim pravima radi borbe protiv teških kršenja i povreda ljudskih prava diljem svijeta”.
Pročitajte i ovo: Gnev na ulicama Francuske zbog zakona o bezbednosti i policijske brutalnostiNovi akcijski plan temelji se na prethodnim akcijskim planovima te ostaje usmjeren na dugogodišnje prioritete kao što su podupiranje boraca za ljudska prava i borba protiv smrtne kazne. U Akcijskom planu utvrđeno je pet općih prioriteta među kojima su zaštita i osnaživanje pojedinaca, izgradnja otpornih, uključivih i demokratskih društava, promicanje globalnog sustava za ljudska prava i demokraciju, nove tehnologije i iskorištavanje mogućnosti i svladavanje izazova te kao peti prioritet ostvarivanje rezultata zajedničkim radom.
Time se, kako je saopćeno, ujedno odražava kontekst koji se mijenja, uz stavljanje naglaska na nove tehnologije i poveznicu između globalnih izazova u području okoliša i ljudskih prava.
“Nitko ne bi smio biti zapostavljen i nijedno ljudsko pravo ne bi smjelo biti zanemareno. EU i njegove države članice stoga će upotrijebiti sve svoje instrumente, u svim područjima vanjskog djelovanja, kako bi usmjerili i dodatno ojačali globalni vodeći položaj EU-a u području ljudskih prava i demokracije te proveli Akcijski plan EU-a”, naglasili su iz Vijeća Evropske unije.
Pročitajte i ovo: Zašto je istina o Srebrenici i Herceg-Bosni tabu tema u Srbiji i Hrvatskoj?Za razliku od prethodnih planova, iz EU-a su naveli kako se “veća važnost daje osnaživanju ljudi i pobjeđivanju diskriminacije po svim osnovama, pri čemu će se, navodi se, iskoristiti širok raspon politika, alata i političkih i financijskih instrumenata koji joj stoje na raspolaganju za njegovu provedbu”.
Zašto je odluka donesena tek sad?
Američki državni sekretar Mike Pompeo izjavio je da Sjedinjene Države pozdravljaju novi sankcijski režim EU-a, i nazvao ga “revolucionarnim postignućem”.
“Nove će ovlasti nadopuniti tekuće napore Sjedinjenih Država, Ujedinjenog Kraljevstva i Kanade da sankcioniraju kršitelje ljudskih prava, daljnjim jačanjem našeg ionako snažnog partnerstva usmjerenog na zaštitu ljudskih prava i odvraćanje budućih zloupotreba na globalnoj razini. Evropa će u Sjedinjenim Državama imati nepokolebljivog partnera na ovom programu i potičemo EU da što prije usvoji svoja prva imenovanja (pojedinaca i subjekata koji su pod sankcijama)”, saopćio je Pompeo.
Međutim, iako je opća svrha vrlo slična, opseg američkog zakona i evropske odluke je drugačiji. Evropski režim usredotočen je samo na ozbiljna kršenja ljudskih prava, dok američki također obuhvaća i borbu protiv korupcije.
Pročitajte i ovo: Sjedinjene Države blokiraju uvoz pamuka iz "ropskog rada" u SinđanguDo sad je EU koristila sankcije kao dio svog šireg spektra instrumenata za promicanje poštivanja ljudskih prava, osim trgovine, dijaloga, financijske potpore itd. Odlučivala je i o financijskim sankcijama i zabranama putovanja, a ponekad i drugim sektorskim ograničenjima, na primjer o prodaji oružja ili druge opreme koja se koristi za unutarnju represiju. I kad donese odluku o sankcijama, to je samo na osnovi određene države. Poznati slučajevi su Sirija, Libija, Venezuela, Bjelorusija i Mjanmar. Sad se radi o globalnom režimu sankcija, bez obzira o kojoj zemlji se radi.
Prema dosadašnjim režimima sankcija, EU nije imala pravo provoditi zabrane putovanja pojedincima i to je bilo u nadležnosti nacionalnih vlada, kao i zamrzavanje imovine.
Iz Vijeća Evropske unije kao odgovor navode kako je Evropska komisija 2018. predložila prelazak s jednoglasnog odlučivanja na kvalificiranu većinu u određenim područjima zajedničke vanjske i sigurnosne politike.
Nova, aktualna Evropska komisija kojoj je na čelu Ursula Von Der Leyen u svom planu rada je navela da bi EU trebala biti svjetski lider, brže i učinkovitije donositi odluke i prevladati ograničenje jednoglasnosti koje koči zajedničku vanjsku politiku. Zajednički prijedlog koji je danas
usvojen nudi takvu mogućnost da se odluka koja se odnosi na provedbu EU-a za ljudska prava i demokraciju za razdoblje 2020. – 2024. godina donese kvalificiranom većinom, a ne jednoglasno.
Naime, Mađarska je zabrinuta da bi režim mogao ciljati ruske i kineske dužnosnike s kojima je Budimpešta usko povezana, a i Italija, Cipar i Grčka bile su među ostalim zemljama EU-a opreznim prema tim planovima, kako je izvijestio The Wall Street Journal.
Evropski dužnosnici su, tokom predstavljanja novog režima sankcija, izbjegli odgovore hoće li se on primijeniti na kineske dužnosnike koje se optužuje za kršenja ljudskih prava u Hong Hongu i Sinđangu.