Piše: Tony Wesolowsky
Američki predsjednik Donald Trump nije mnogo govorio o Bjelorusiji otkako su glasači, bijesni zbog izbora za koje kažu da su ukradeni. Prije tri mjeseca izašli na ulice gdje su ih dočekale nasilne snage vlade Aleksandra Lukašenka. Joe Biden nazvao je čovjeka koji je na vlasti više od četvrt vijeka nelegitimnim vođom koji "muči vlastiti narod", piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.
Šta bi za Bjeloruse moglo predstavljati Biden kao predsjednik koji su, u državi sa 9,5 miliona stanovnika zaglavljeni u sukobu sa Lukašenkom kojeg podržava Rusija?
Bjelorusiju su zahvatili protesti otkako su službenim rezultatima glasanja 9. avgusta Lukašenku narušena pobjeda i šesti mandat zaredom na predsjedničkim izborima koje su protivnici i Zapad osudili kao namještene. Demonstranti koji pozivaju na njegovu ostavku povremeno su brojali i od više od 100.000, a opozicija je pokušala započeti štrajk širom zemlje.
Hiljade demonstranata je uhapšeno, neke je prebijala policija i snage sigurnosti na ulici ili u pritvoru dok su mnoge vođe pokreta opozicije prisiljeni da napuste zemlju ili su odvedeni u zatvor.
Evropska unija (EU), Sjedinjene Američke Države i druge države odbile su da priznaju Lukašenka kao legitimnog vođu dok su uvođene sankcije za bjeloruske zvaničnike zbog njihove uloge u osporenim izborima i nasilju nad demonstrantima.
Brisel i Washington su ostvarili bliže veze sa Svetlanom Tihanovskajom, lidericom opozicije čije pristalice tvrde da je ona pravi pobjednik na avgustovskim izborima.
Međutim, kritičari su optužili Zapad, naročito Sjedinjene Države, da su uradili malo kako bi pomogli Lukašenkovim protivnicima ili kaznili autoritarnog vođu.
Pristup bi se mogao promijeniti u Bidenovoj administraciji. Tokom kampanje, bivši potpredsjednik je obećao da će "značajno proširiti" sankcije zajedno sa evropskim saveznicima protiv "Lukašenkovih poslušnika", sugerišući da je Trumpov odnos prema "nelegitimnom autokrati" preblag.
"Biden će glasnije govoriti za demonstrante i blisko sarađivati sa evropskim saveznicima", rekao je Kenneth Yalowitz, u pismenom komentaru putem e-mejla za RSE saradnik Wilson Centera u Washingtonu koji je bio američki ambassador u Bjelorusiji tokom 1990-ih
Za razliku od sadašnje administracije, a naročito samog Trumpa, Biden je bio mnogo glasniji po pitanju dešavanja u Bjelorusiji.
"Nijedan lider koji muči vlastiti narod nikada ne može polagati pravo na legitimitet... Nastavit ću da se pridružujem Svetlani Tihanovskajoj i narodu Bjelorusije u pozivima na miran prenos vlasti, oslobađanje svih političkih zatvorenika i slobodne i poštene izbore. bjeloruski narod je napokon u stanju da ostvari demokratska prava za koja se toliko žrtvovao", rekao je Biden u izjavi od 27. oktobra.
"Očekivao bih da je ova izjava dobra vodilja ka o tome kako bi se predsjedništvo Bidena odnosilo prema Bjelorusiji", rekao je Steven Pifer, dugogodišnji bivši američki diplomata koji bio u pregovorima u Minsku početkom 2000-ih dok je bio zamjenik pomoćnika državnog sekretara.
Joe Biden nakon proglasenja pobjednika na predsjedničkim izborima u SAD, 7. novembar
Biden je također obećao da njegova "administracija nikada neće zazirati od zalaganja za demokratske principe i ljudska prava" i optužio Trumpa da ćuti o postupcima Lukašenka, kojeg je opisao kao "slabog, nelegitimnog autokratu".
Politika prema Bjelorusiji takođe će biti obojena Bidenovom izjavom u kojoj je izrazio interes da štiti ljudska prava u inostranstvu, nešto o čemu je Trump rijetko govorio.
Ljudska prava
"Biden će obnoviti focus SAD-a na ljudska prava globalno, što u mnogome nije bio slučaj sa Trumpom", rekao je Nigel Gould-Davies, bivši britanski ambasador i viši saradnik u Međunarodnom institutu za strateške studije u Londonu.
Bliža koordinacija sa EU takođe bi mogla biti izgledna u bliskoj budućnosti, kažu analitičari.
EU i SAD su nametnule zabrane za vize i zaledile sredstva za 40 bjeloruskih zvaničnika koji su navodno uključeni u prevare na izborima i pritiske na opoziciju.
Ali ta je odluka donesena 2. oktobra, skoro dva mjeseca nakon spornih izbora. I sam Lukašenko je izostavljen sa crne liste, očito da bi mu se dalo vremena da održi pregovore sa svojim protivnicima - prilika koju je uglavnom ignorisao.
Zvaničnici Trumpove administracije pridružili su se evropskim zemljama u obraćanju Tihanovskajoj, koja je pod jakim pritiskom ubrzo nakon glasanja pobjegla u Litvaniju.
Zamjenik američkog državnog sekretara Stephen Biegun sreo se 24. avgusta s Tihanovskajom u Vilniusu, bio je oprezan sa obećanjima Washingtona, rekavši da želi "čuti kako razmišlja bjeloruski narod i vidjeti šta rade kako bi dobili pravo na samoopredeljenje."
"Sjedinjene Države ne mogu i neće odlučivati o toku događaja u Bjelorusiji," dodao je.
Američki državni sekretar Mike Pompeo 24. oktobra telefonom je razgovarao s Lukašenkom, zahtijevajući puštanje pritvorenog američkog državljanina Vitalija Škliarova i potvrdivši "američku podršku demokratskim težnjama naroda Bjelorusije", navodi State Department.
Prema Hanni Baraban, bjeloruskoj političkoj analitičarki, ton i sadržaj takvih izjava signalizirali su Bjelorusima koji stoje naspram Lukašenka da previranja u njihovoj zemlji nisu visoko na listi prioriteta u Washingtonu.
"Retorika predsjednika Sjedinjenih Država o situaciji u Bjelorusiji bila je vrlo umjerena u osudama. Takođe, a to je simbolično, vlastima je trebalo mjesec i po dana nakon prvog talasa nasilja da odbaci izborne rezultate 24. septembra", Baraban je rekla, napominjući da je ovaj stav došao dan nakon što je Lukašenko ukinuo internet u Minsku, zatvorio ulice i izveo trupe na ulice dok je u tajnosti održao nenajavljenu inauguraciju.
Evropska unija je 6. novembra na listu sankcija dodala Lukašenka i 14 drugih zvaničnika. Trumpova administracija do sada nije dala indikacije o tome da li se slijediti ovaj potez.
Pročitajte i ovo: EU sankcije Lukašenku, njegovom sinu i još 13 drugih osobaRuski faktor
Analitičari kažu da su dalje sankcije, koje uključuju i uključujući Lukašenka, opcija koju bi Biden mogao slijediti.
"Biden bi, po mogućnosti u koordinaciji s Evropskom unijom, mogao primijeniti dodatne sankcije na Bjelorusiju", rekao je Pifer, sada saradnik Univerziteta Stanford.
Ono što bi mogla biti prijetnja bilo kakvom mogućem postupku Bidenove administracije je Rusija.
Moskva je Lukašenku dala spasonosni pojas u vidu 1,5 milijardi dolara i govorila je o pružanju vojne i sigurnosne podrške ako bude potrebno, podržavajući pritom neutemeljene tvrdnje da bjelorusku opoziciju finansiraju strane sile i ponavljajući Lukašenkove tvrdnje - takođe bez dokaza - da bi Zapad mogao planirati "obojenu revoluciju".
"Moskva ima više uticaja u Minsku nego Zapad. Pitanje će biti želi li Kremlj i dalje biti vezan za Lukašenka, koji rizikuje otuđenje od bjeloruskog naroda, koji je - za sada - uglavnom naklonjen Rusiji", rekao je Pifer.
Pod Bajdenom, Sjedinjene Države mogle bi se i dalje suočavati s osjetljivim balansiranjem između odlučnosti da podrže volju bjeloruskog naroda i toga da ova zemlja postane bojno polje između Moskve i Zapada u stilu hladnog rata, kažu analitičari.
Yalowitz je rekao da će Biden, za kojeg se očekuje da će prema Rusiji biti oštriji od Trumpa, u vezi Bjelorusije trebati pažljivo da koordiniraa s Evropom. "Niko ne želi da ovo postane američko-rusko pitanje i favorizovaće se bjelorusko rješenje koje dovodi do kraja da Lukašenko i dalje bude predsjednik", rekao je on.
Pročitajte i ovo: Nova nada za Bjelorusiju u ženskim je rukamaMjesecima daleko
Stroži stav SAD-a prema Lukašenku mogao bi dovesto do toga da se on još više oslanja na Kremlj, što bi potencijalno ojačalo uticaj Moskve. Mnogi analitičari kažu da Kremlj predsjednika Vladimira Putina, iako nije sasvim posvećen Lukašenku i mogao bi povući svoju podršku ako bude smatrao da im to odgovara, ipak je odlučan da u svojoj orbiti zadrži Bjelorusiju o održi moćan uticaj.
"Za trenutni bjeloruski režim Biden predstavlja ogromnu moralnu prijetnju. Ako je Trumpov pristup na distanci predvidljiv i zadovoljavajući za Lukašenka, Bidenov stav je očita prijetnja njegovom političkom opstanku", rekla je Baraban. "Zbog toga vjerujem da će Joe Biden osvojivši Ovalni ured odmah staviti službeni Minsk u defanzivu i gurnuti ga dublje u zagrljaj Rusije."
Drugi faktor koji treba uzeti u obzir je vrijeme. Američki predsjednik izabran u novembru stupa na dužnost 20. januara.
"Mnogo toga se može desiti u Bjelorusiji za to vrijeme", kaže Pifer.
Čemu se Tihanovskaja nada iz Washingtona, rekla je 4. novembra za Current Time, medijski projekat na ruskom jeziku koji RSE vodi u saradnji s Glasom Amerike (VOA), - ona želi "maksimalnu podršku za bjeloruski narod", bez da je imenovala Bidena ili Trumpa.
"Željela bih da demokratske zemlje obrate još više pažnje na to kako se ograničavaju ljudska prava u Bjelorusiji, na nasilje koje se događa u našoj zemlji, tako da o tome razgovaraju i poduzmu sve moguće odgovarajuće mjere", rekla je za Current Time, dodajući da je sudbina zemlje bila u rukama Bjelorusa.
"Moramo shvatiti da odgovornost za Bjelorusiju snose samo sami Bjelorusi", rekla je Tihanovskaja. "Da li lider bilo koje zemlje odluči da podrži Bjeloruse u njihovoj borbi za demokratsku budućnost, to je njegov izbor."