Zašto bi pandemija COVID-19 mogla utjecati na brži prelazak na zelenu energiju?

Kako se svijet suočio s globalnom javnozdravstvenom krizom zbog brzog širenja korona virusa koji izaziva bolest COVID-19, te povezanom ekonomskom krizom i padom tržišta nafte, budućnost s niskim udjelom ugljičnog dioksida postala je neizvjesnija.

I dok se za neke zemlje, poput Indije koja više od polovine energije dobiva iz termoelektrana - uglja, zbog navedenog očekuje da će usporiti prelazak na tzv. zelenu energiju iz obnovljivih izvora, druge zemlje to vide kao dodatnu šansu.

Pročitajte i ovo: Džefri Saks za RSE: Svet će ostati uzdrman i podeljen

Predsjednica Evropske komisije (EU) Ursula von der Leyen kazala je, predstavljajući ekonomski paket pomoći ekonomijama EU-a, da se dok se bude izlazilo iz krize "ne smije pasti u ruke starih navika i zadržati se na jučerašnjoj ekonomiji".

"Naprotiv, moramo hrabro iskoristiti ovu priliku za izgradnju moderne, čiste i zdrave ekonomije, koja osigurava sredstva za život nove generacije", naglasila je između ostalog predsjednica Evropske komisije i dodala kako Evropa mora sad ulagati u čistu budućnost.

Balkan na začelju

Indija je uvela najstrože mjere na svijetu u borbi protiv COVID-19. Očekuje se dugo razdoblje oporavka, s recesijom, kao i promjene u načinu potrošnje, što je pogodilo za turizam i kupovnu moć.

Pandemija će također vjerojatno utjecati na energetsku tranziciju u Indiji koja je u toku - iako nitko ne zna sigurno hoće li promijeniti ili pauzirati smjer u kojem trenutno ide ili izazvati radikalne promjene. Ne znamo što će biti "novo normalno" u Indiji ili bilo kojoj drugoj naciji, navodi se u analizi Svjetskog ekonomskog foruma (WEF).

WEF je 13. maja 2020. objavio izvještaj Indeks energetske tranzicije (ETI) 2020. u kojem su zemlje rangirane kako bi donositelji odluka i biznismeni mogli odrediti smjer u kojem bi trebali ići.

U prvih deset zemalja koje su najdalje napredovale u korištenju tzv. zelene energije su Švedska, Švicarska, Finska, Danska, Norveška, Austrija, Ujedinjena Kraljevina, Francuska, Nizozemska i Island. Na posljednjem mjestu je Haiti, a među zadnjih deset su i Libanon, Nigerija, Kamerun, Venezuela, Benin, Mozambik, Mongolija, Zimbabve i Južnoafrička Republika. Od zemalja regije Jugoistočne Evrope, Slovenija je na 23., Hrvatska je na 37., Albanija na 52., Srbija na 100., Bosna i Hercegovina je na 103. i Crna Gora na 62. mjestu. Sjeverna Makedonija nije uključena u izvještaju.

Transformacija energetskog sistema tijekom posljednjeg desetljeća, iako je bila sporija nego što je potrebno za postizanje ciljeva Pariškog sporazuma za borbu protiv klimatskih promjena, bez presedana je.

Pročitajte i ovo: Pandemija i lekcije o kvaliteti zraka

Međutim, postoji mogućnost da se ovaj teško postignuti zamah sada riskira i izgubi, budući da trenutna pandemija COVID-19 uzrokuje i ekonomsku i društvenu štetu, upozorava se u izvještaju.

Pandemija COVID-a 19 dovela je do erozije gotovo trećine globalne potrošnje energije, volatilnosti cijena nafte bez presedana s kasnijim geopolitičkim implikacijama, ulaganja i projekti su odloženi ili stali, a neizvjesna je i perspektiva zapošljavanja miliona radnika u energetskom sektoru.

Pročitajte i ovo: UNDP o COVID-19: Zašto su posledice najteže u bogatim zemljama i kako zaštititi milijardu siromašnih?

WEF navodi da je kriza izazvana pandemijom COVID-a 19 dovela do nezamislivog – društva su se morala odreći vrijednih roba i slobode kako bi se zajednički borila protiv pandemije. Za uspješnu energetsku tranziciju potreban je sličan napor, navodi WEF.

Osim implikacija na proračune zemalja izvoznica nafte, niske cijene energije mogu dovesti do ograničenja ulaganja, istraživanja i razvoja, navodi se, između ostalog u izvještaju. U zaključcima se navodi da bi djelovanje država kod kontrole ekonomskih i socijalnih posljedica moglo biti prilika za napredak u energetskoj tranziciji, a sugeriraju se ekonomski poticaji u razvoju i modernizaciji energetske infrastrukture i ljudskog kapitala što dugoročno danas može biti mogućnost za ključne korake u energetskoj tranziciji.

EU želi krizu iskoristiti kao šansu

Upravo na to je ukazala i predsjednica Evropske komisije Ursula van der Leyen u govoru pred Evropskim parlamentom 13. maja 2020. predstavljajući paket oporavka za zemlje članice Evropske unije.

On bi se trebao provesti kroz tri stupa: jačanje zdravstvenog sistema i ulaganja, istovremeno pomažući prijelaz prema digitaliziranoj, karbonski neutralnoj Evropi. Van der Leyen je kazala kako će se društva i ekonomije otvarati sporo, postupno i pažljivo te da će se "Evropa oporaviti, ali za to će trebati vremena".

Pročitajte i ovo: Gradonačelnici 15 gradova EU traže sredstva za borbu protiv klimatskih promjena

Primijetila je da kriza nije jednako pogodila sve ekonomije zemalja članica EU-a te da su one koje su se više oslanjale na turizam pogođenije te da su Italija i Španjolska prve pogođene. Naglasila je da je ključno da se misli na zaštitu okoliša.

"Prije ili kasnije, naši naučnici i istraživači će razviti cjepivo protiv korona virusa. Za klimatske promjene, međutim, nema cjepiva. Zbog toga Evropa mora sad ulagati u čistu budućnost. Na kraju, moramo koristiti taj novac da ulažemo u budućnost uzimajući u obzir klimatske promjene, smanjujući utjecaj na klimu, a ne povećavajući ga. Dok izlazimo iz krize, ne smijemo pasti u ruke starim navikama, ne smijemo se zadržati na jučerašnjoj ekonomiji, dok budemo ponovno gradili ekonomiju. Naprotiv, moramo iskoristiti ovu priliku kako bismo izgradili modernu, čistu i zdravu ekonomiju koja će osigurati sredstva za život sljedećim generacijama", naglasila je predsjednica Evropske komisije.

Pandemija se pokazala velikim šokom koji je testirao sposobnost vlada za upravljanje složenim, znanstveno informiranim, a opet politički teškim zadacima. Kao što se navodi u spomenutom izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) - Indeksu energetske tranzicije, mnoge vlade su se loše pokazale u krizi izazvanoj pandemijom COVID-a 19, a povjerenje u vlasti, zajedno s vještinama, ključno je za suočavanje sa izazovima energetske otpornosti i duboke dekarbonizacije.