Kompanija "Tepko" u čijoj je nadležnosti oštećena nuklearna elektrana Fukušima, saopštila je utorak da je zaustavljeno isticanje veoma radioaktivne vode u Pacifik.
U saopštenju se navodi da su ubrizgani hemijski agensi za očvršćenje tla nedaleko od napukle jame reaktora, odakle je voda isticala.
Kako bi zaustavili isticanje vode, radnici "Tepka" ubrizgali su vodeno "staklo" ili natrijum silikat i još jedan agens nedaleko od jame odakle je veoma radioaktivna voda isticala.
Inžinjeri su u očajanju posipali piljevinu, stavljali novine i posipali beton kako bi zaustavili vodu.
Naime, curenje je uzrokovalo znatno podizanje nivoa radioaktivnog joda 131 blizu centrale što je i te kako uznemirilo građane. Visina joda koja je bila povećana više od 4 i po hiljade puta, sada je viša za 600 puta.
Iako je u okean izbačeno oko 11.500 tona slabo radioaktivne vode, stručnjaci tvrde da to ne bi trebalo uticati na zdravlje ljudi.
Japanski zvaničnici izjavili su u utorak da su uzorci vode upotrijebljene za hlađenje drugog od šest reaktora pokazali su pet miliona puta veću radijaciju od pravno dozvoljene.
Državni sekretar Yukio Edano ipak je vrlo oprezno govorio na konferenciji za novinare u Tokiju.
"Dobili smo izvještaj o tome jutros u 5.38. Još uvijek proveravamo da li je curenje poptpuno prestalo. Treba videti što je s drugim reaktorima. Sve se vrlo pažljivo promatra", istako je on.
Agencija Kyoto citira neimenovane vladine izvore koji kažu kako se razmatra pokrivanje oštećenih reaktora jednom vrstom sarkofaga kao u Černobilu, no to se ne može obaviti pre septembra zbog visoke radijacije koja ugrožava život radnika.
Eksperti upozoravaju da je u Fukusšimi daleko viša količina i nivo ozračenog nuklearnog goriva nego što je to bio slučaj s Černobilom.
Japan je u utorak od Rusije zatražio specijalizovani brod za skladištenje i neutralisanje tečnih radioaktivnih materija iz podmornica na nuklearni pogon kako bi se što pre izvršila dekontaminacija vode iz Fukušime.
Više od 160 000 ljudi živi u evakuacionim centrima
Ruska agencija za nuklearnu energiju "Rosatom" saopštila je da očekuje odgovore na određena pitanja prije nego što odobri zahtjev Japana za specijalizovani brod za obradu tečnog radioaktivnog otpada "Lendiš" ili na japanskom jeziku "Suzuran".
"`Lendiš` je jedno od najvećih postrojenja za obradu tečnog radioaktivnog otpada i radioaktivnu tečnost zasipa hemikalijama i skladišti u formi cementa. Može da obradi 35 kubnih metara tečnog otpada dnevno i 7000 kubnih metara godišnje.
Inžinjeri su neprestano pokušavali da zaustave isticanje radijacije iz postrojenja oštećenog 11. marta u zemljotresu i cunamiju.
Prema zvaničnim podacima, u zemljotresu jačine devet stepeni Rihterove skale i cunamiju u Japanu je poginulo više od 12 000 ljudi dok se oko 15 000 još vodi kao nestalo a više od 161 000 još živi u evakuacionim centrima.
Uprkos zaustavljanju isticanja vode, kompanija "Tepko" još treba da ispumpa oko 11 5000 tona manje radioaktivne vode u more jer im je potreban skladišni prostor u elektrani, ali stručnjaci ističu da ova voda ne predstavlja značajnu pretnju po ljudsko zdravlje.
Ukupna štete od zemljotresa i cunamija mogle bi se popeti na oko 300 milijardi dolara, što će tražiti novi budžet koji je ionako u debelom minusu.
Japan razmatra mogućnost da korisnicima energije smanji ispruku za 25 posto.
Dionice kompanije "Tepko" i dalje padaju, nakon što je u utorak vrednost deonica bila najniža u posljednjih 60 godina.
Sve o posljedicama zemljotresa i cunamija i nastojanjima japanskih vlasti da spriječe nuklearnu katastrofu
O teškoj tragediji koja je zadesila Japan zbog cunamija i zemljotresa, o tome kako su građani sve to doživjeli, da li strahuju od novih potresa i kakva je generalno situacija u toj zemlji, iz prve ruke za Radio Slobodna Evropa govore Jadranka Stojaković, bh. pjevačica koja godinama živi u Japanu i Damir Šagolj, fotoreporter novinske agencije Reuters.
Jadranka Stojaković, kazala nam je kako Japan izgleda kao da su se dva najveća rata desila.
Šagolj kaže da je humanitarna situacija na sjeveroistoku te zemlje, koji je najviše pogođen prošlonedjeljnim zemljotresom i cunamijem, izuzetno teška.
Britanski nuklearni fizičar Frank Barnaby takođe u intervjuu za Radio Slobodna Evropa kaže kako se treba nadati da Fukušima neće nadmašiti Černobil.Sve o posljedicama zemljotresa i cunamija i nastojanjima japanskih vlasti da spriječe nuklearnu katastrofu
U saopštenju se navodi da su ubrizgani hemijski agensi za očvršćenje tla nedaleko od napukle jame reaktora, odakle je voda isticala.
Kako bi zaustavili isticanje vode, radnici "Tepka" ubrizgali su vodeno "staklo" ili natrijum silikat i još jedan agens nedaleko od jame odakle je veoma radioaktivna voda isticala.
Inžinjeri su u očajanju posipali piljevinu, stavljali novine i posipali beton kako bi zaustavili vodu.
Naime, curenje je uzrokovalo znatno podizanje nivoa radioaktivnog joda 131 blizu centrale što je i te kako uznemirilo građane. Visina joda koja je bila povećana više od 4 i po hiljade puta, sada je viša za 600 puta.
Iako je u okean izbačeno oko 11.500 tona slabo radioaktivne vode, stručnjaci tvrde da to ne bi trebalo uticati na zdravlje ljudi.
Japanski zvaničnici izjavili su u utorak da su uzorci vode upotrijebljene za hlađenje drugog od šest reaktora pokazali su pet miliona puta veću radijaciju od pravno dozvoljene.
Državni sekretar Yukio Edano ipak je vrlo oprezno govorio na konferenciji za novinare u Tokiju.
"Dobili smo izvještaj o tome jutros u 5.38. Još uvijek proveravamo da li je curenje poptpuno prestalo. Treba videti što je s drugim reaktorima. Sve se vrlo pažljivo promatra", istako je on.
Agencija Kyoto citira neimenovane vladine izvore koji kažu kako se razmatra pokrivanje oštećenih reaktora jednom vrstom sarkofaga kao u Černobilu, no to se ne može obaviti pre septembra zbog visoke radijacije koja ugrožava život radnika.
Eksperti upozoravaju da je u Fukusšimi daleko viša količina i nivo ozračenog nuklearnog goriva nego što je to bio slučaj s Černobilom.
Japan je u utorak od Rusije zatražio specijalizovani brod za skladištenje i neutralisanje tečnih radioaktivnih materija iz podmornica na nuklearni pogon kako bi se što pre izvršila dekontaminacija vode iz Fukušime.
Više od 160 000 ljudi živi u evakuacionim centrima
Ruska agencija za nuklearnu energiju "Rosatom" saopštila je da očekuje odgovore na određena pitanja prije nego što odobri zahtjev Japana za specijalizovani brod za obradu tečnog radioaktivnog otpada "Lendiš" ili na japanskom jeziku "Suzuran".
"`Lendiš` je jedno od najvećih postrojenja za obradu tečnog radioaktivnog otpada i radioaktivnu tečnost zasipa hemikalijama i skladišti u formi cementa. Može da obradi 35 kubnih metara tečnog otpada dnevno i 7000 kubnih metara godišnje.
Ljudi šetaju u gradu Mijako oštećenom u zemljotresu i cunamiju 11. marta, Prefaktura Ivate, 05. april 2011.
Izvor iz japanske vlade rekao je da plan da se zgrada u kojoj su oštećeni reaktori pokrije posebnim metalnim pokrovom ne može da bude sproveden u djelo do septembra zbog velike radijacije, koja otežava rad.
Inžinjeri su neprestano pokušavali da zaustave isticanje radijacije iz postrojenja oštećenog 11. marta u zemljotresu i cunamiju.
Prema zvaničnim podacima, u zemljotresu jačine devet stepeni Rihterove skale i cunamiju u Japanu je poginulo više od 12 000 ljudi dok se oko 15 000 još vodi kao nestalo a više od 161 000 još živi u evakuacionim centrima.
Uprkos zaustavljanju isticanja vode, kompanija "Tepko" još treba da ispumpa oko 11 5000 tona manje radioaktivne vode u more jer im je potreban skladišni prostor u elektrani, ali stručnjaci ističu da ova voda ne predstavlja značajnu pretnju po ljudsko zdravlje.
Ukupna štete od zemljotresa i cunamija mogle bi se popeti na oko 300 milijardi dolara, što će tražiti novi budžet koji je ionako u debelom minusu.
Japan razmatra mogućnost da korisnicima energije smanji ispruku za 25 posto.
Dionice kompanije "Tepko" i dalje padaju, nakon što je u utorak vrednost deonica bila najniža u posljednjih 60 godina.
Katastrofa u Japanu
Sve o posljedicama zemljotresa i cunamija i nastojanjima japanskih vlasti da spriječe nuklearnu katastrofu
O teškoj tragediji koja je zadesila Japan zbog cunamija i zemljotresa, o tome kako su građani sve to doživjeli, da li strahuju od novih potresa i kakva je generalno situacija u toj zemlji, iz prve ruke za Radio Slobodna Evropa govore Jadranka Stojaković, bh. pjevačica koja godinama živi u Japanu i Damir Šagolj, fotoreporter novinske agencije Reuters.
Jadranka Stojaković, kazala nam je kako Japan izgleda kao da su se dva najveća rata desila.
Šagolj kaže da je humanitarna situacija na sjeveroistoku te zemlje, koji je najviše pogođen prošlonedjeljnim zemljotresom i cunamijem, izuzetno teška.
Britanski nuklearni fizičar Frank Barnaby takođe u intervjuu za Radio Slobodna Evropa kaže kako se treba nadati da Fukušima neće nadmašiti Černobil.Sve o posljedicama zemljotresa i cunamija i nastojanjima japanskih vlasti da spriječe nuklearnu katastrofu