Političke partije u Bosni i Hercegovini, Hrvatska seljačka stranka i Nova hrvatska inicijativa, zatražile su od visokog predstavnika u toj zemlji da smijeni Emila Vlajkija, potpredsjednika Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda.
Povod za ovakav stav bio je Vlajkijevo učešće na mitingu podrške Ratku Mladiću u Banjoj Luci. Te dvije partije tvrde i da Vlajki ugrožava interese hrvatskog naroda i mirovni proces u BiH. Inače, Vlajki je napisao više članaka i knjiga, među njima i „Demonizacija Srba“, mijenjao je svoje nacionalno porijeklo u prošlosti, a poznat je i po negiranju genocida u Srebrenici.
Kontroverzni Emil Vlajki, potpredsjednik Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda, posljednjih mjesec dana ponovo je u žiži javnosti nakon što je učestvovao na banjalučkom mitingu podrške Ratku Mladiću, optuženom za ratne zločine i genocid.
Čovjek koji je poznat po odbrani politike Slobodana Miloševića, kojem je jedno vrijeme bio i savjetnik tokom procesa u Hagu, već godinama negira i genocid u Srebrenici. Tokom jedne dijaloške emisije na Javnom servisu BiH, Vlajki je tvrdio da genocida nije bilo, jer je “30.000 žena, djece, bolesnih i staraca pušteno kućama”:
„U Srebrenici je izvršen zločin, našli su samo leš jedne žene, ništa više. Za mene je uvreda - za ona četiri miliona ljudi koji bi sad bili živi da su nacisti imali srpsku konepciju genocida.“
Novinar: Profesore, genocid je krivično delo, nije na vama da ga kvalifikujete, nego na sudu. Sud ga je kvalifikovao.
Vlajki: A vi ga intepretirate, je li tako?
Novinar: Ne, nego je sud rekao da je to krivično delo genocida.
Vlajki: Koji sud?
Novinar: Međunarodni sud pravde u Hagu i sudovi u BiH.
Vlajki: Ovaj koji se zove ad hoc sud!
Političke partije Hrvatska seljačka stranka i Nova hrvatska inicijativa zatražile su od visokog predstavnika Vlajkijevu smjenu tvrdeći da on ne samo da ugrožava interese hrvatskog naroda već i mirovni proces i destabilizaciju Bosne i Hercegovine. Povod za ovakav stav bio je Vlajkijevo učešće na mitingu podrške Mladiću.
Istovremeno, vršilac dužnosti HSS-a Ante Čolak podsjeća i kako Emil Vlajki nije legitimni predstavnik hrvatskog naroda u Republici Srpskoj.
„Nije nikakva tajna da je gospodin Vlajki satelit politike Milorada Dodika, s kojim ovi imaju određene dogovore, što je vrlo opasno ne samo za ovu trenutnu situaciju nego i za eskalaciju stanja u BiH“, ocjenjuje Čolak.
Vlajki je na poziciju potpredsjednika Republike Srpske došao kao kandidat Narodne demokratske stranke, partije koja je malo poznata javnosti. No, podršku da taj univerzitetski profesor bude i drugi čovjek tog bh. entiteta dobio je od vladajućeg Dodikovog SNSD-a. Ta činjenica nije smetala HDZ BiH i HDZ 1990, koji niti jednom nisu proturječili takvom izboru, o čemu govori Zvonko Jurišić, predsjednik HSP-a:
„Vjerodostojna politika Hrvata u BiH nema stvarno problema u RS kad su u pitanju Hrvati tamo – jer ih nema. I onda je problem u Federaciji BiH. I problem je ova ’nelegalna vlada’ Federacije. A nije problem dopredsjednik uz reda hrvatskog naroda u RS, još koji se pojavi na skupu potpore Ratku Mladiću u Banjoj Luci?! A hrvatska država šuti o tome.“
Jerković: Mi ga nismo birali
Nakon što je izabran, Emil Vlajki je na pitanje šta će biti njegovi prioriteti, kazao da su to borba protiv islamizacije ovih prostora, stvaranje hrvatskog entiteta unutar Federacije BiH, te borba protiv demonizacije srpskog naroda.
Za Krešimira Zubaka, predsjednika Nove hrvatske inicijative, politika koju vodi Vlajki je destimulirajuća za Hrvate koji žive u Republici Srpskoj. On kaže da je očekivao od dva HDZ-a da reaguje na to, ali kako se to nije dogodilo, vjeruje da to znači i da te dvije stranke takvo šta podržavaju. To je razlog zbog čega se reakcije očekuje od Valentina Inzka, navodi Zubak.
„On u posljednje vrijeme često istupa u javnosti sa svojom željom i interesom da pomogne Hrvatima u BiH jer je shvatio da ovakva pozicija nije odgovarajuća. Pa, eto sad smo mu dali šansu da reagira“, kazao je Zubak.
Na područje Republike Srpske, prema neslužbenim procjenama, živi tek oko pet posto stanovnika hrvatske nacionalnosti. Među njima je i Mirko Džeba, bivši predsjednik Skupštine opštine Derventa. Na naše pitanje kako gleda na to da Emil Vlajki, čovjek sa takvim političkim stajalištima, zastupa interese hrvatskog naroda u tom bh. entitetu, odgovara:
„Ovo u zadnje vrijeme, koliko se on pojavljuje u javnosti, ne doprinosi ni nama koji živimo stalno tu, koji nigdje nismo išli, a posebno onim povratnicima koji žele da se vrate i da obnove svoja imanja i da se skrase u svojim kućama i na svojim imanjima.“
„On neće učiniti ništa da ti ljudi tamo opstanu, da se njima omogući normalan građanski život u RS. Zato imamo taj problem da mi i nakon toliko godina od Dejtona, ustvari, gotovo i nemamo povratka Hrvata u RS - od oko 220.000 možda se vratilo nekih do pet posto, ako je i toliko. I to je puno u odnosu na ono u kojoj mjeri su oni spriječavali taj povratak“, rekao je dekan sarajevskog Filozofskog fakulteta Ivo Komšić.
O zahtjevu opozicionih stranaka za smjenu Vlajkija u ponedjeljak navečer će u Derventi raspravljati regionalni odbor HDZ-a BiH. Na naše pitanje kako je moguće da ta stranka još nije reagovala na istupe Vlajkija, te koliko to šteti Hrvatima, Josip Jerković, predsjednik Kluba hrvatskog naroda u Vijeću naroda RS-a, odgovara:
„Moj osobni stav je da ga zasigurno mi nismo birali. Birali su ga jedan dio hrvatskog naroda, vjerojatno u suradnji sa drugim narodima. Iskreno rečeno, ja nisam uopće osjetio da mi imamo potpredsjednika RS.“
Inače, Emil Vlajki u Zagrebu je završio Fakultet političkih znanosti i ekonomiju. Do kraja 1992. je predavao u Sarajevu, nakon čega odlazi u Beograd. Napisao je više članaka i desetak knjiga, među njima i knjigu «Demonizacija Srba». Ovaj univerzitetski profesor, koji je svoje nacionalno porijeklo u prošlosti mijenjao nekoliko puta, posljednji put je postao Hrvat upravo kada mu se ukazala mogućnost da zasjedne u fotelju potpredsjednika Republike Srpske.
Povod za ovakav stav bio je Vlajkijevo učešće na mitingu podrške Ratku Mladiću u Banjoj Luci. Te dvije partije tvrde i da Vlajki ugrožava interese hrvatskog naroda i mirovni proces u BiH. Inače, Vlajki je napisao više članaka i knjiga, među njima i „Demonizacija Srba“, mijenjao je svoje nacionalno porijeklo u prošlosti, a poznat je i po negiranju genocida u Srebrenici.
Kontroverzni Emil Vlajki, potpredsjednik Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda, posljednjih mjesec dana ponovo je u žiži javnosti nakon što je učestvovao na banjalučkom mitingu podrške Ratku Mladiću, optuženom za ratne zločine i genocid.
Čovjek koji je poznat po odbrani politike Slobodana Miloševića, kojem je jedno vrijeme bio i savjetnik tokom procesa u Hagu, već godinama negira i genocid u Srebrenici. Tokom jedne dijaloške emisije na Javnom servisu BiH, Vlajki je tvrdio da genocida nije bilo, jer je “30.000 žena, djece, bolesnih i staraca pušteno kućama”:
„U Srebrenici je izvršen zločin, našli su samo leš jedne žene, ništa više. Za mene je uvreda - za ona četiri miliona ljudi koji bi sad bili živi da su nacisti imali srpsku konepciju genocida.“
Novinar: Profesore, genocid je krivično delo, nije na vama da ga kvalifikujete, nego na sudu. Sud ga je kvalifikovao.
Vlajki: A vi ga intepretirate, je li tako?
Novinar: Ne, nego je sud rekao da je to krivično delo genocida.
Vlajki: Koji sud?
Novinar: Međunarodni sud pravde u Hagu i sudovi u BiH.
Vlajki: Ovaj koji se zove ad hoc sud!
Političke partije Hrvatska seljačka stranka i Nova hrvatska inicijativa zatražile su od visokog predstavnika Vlajkijevu smjenu tvrdeći da on ne samo da ugrožava interese hrvatskog naroda već i mirovni proces i destabilizaciju Bosne i Hercegovine. Povod za ovakav stav bio je Vlajkijevo učešće na mitingu podrške Mladiću.
Čolak: Nije nikakva tajna da je gospodin Vlajki satelit politike Milorada Dodika.
Istovremeno, vršilac dužnosti HSS-a Ante Čolak podsjeća i kako Emil Vlajki nije legitimni predstavnik hrvatskog naroda u Republici Srpskoj.
„Nije nikakva tajna da je gospodin Vlajki satelit politike Milorada Dodika, s kojim ovi imaju određene dogovore, što je vrlo opasno ne samo za ovu trenutnu situaciju nego i za eskalaciju stanja u BiH“, ocjenjuje Čolak.
Vlajki je na poziciju potpredsjednika Republike Srpske došao kao kandidat Narodne demokratske stranke, partije koja je malo poznata javnosti. No, podršku da taj univerzitetski profesor bude i drugi čovjek tog bh. entiteta dobio je od vladajućeg Dodikovog SNSD-a. Ta činjenica nije smetala HDZ BiH i HDZ 1990, koji niti jednom nisu proturječili takvom izboru, o čemu govori Zvonko Jurišić, predsjednik HSP-a:
„Vjerodostojna politika Hrvata u BiH nema stvarno problema u RS kad su u pitanju Hrvati tamo – jer ih nema. I onda je problem u Federaciji BiH. I problem je ova ’nelegalna vlada’ Federacije. A nije problem dopredsjednik uz reda hrvatskog naroda u RS, još koji se pojavi na skupu potpore Ratku Mladiću u Banjoj Luci?! A hrvatska država šuti o tome.“
Jerković: Mi ga nismo birali
Nakon što je izabran, Emil Vlajki je na pitanje šta će biti njegovi prioriteti, kazao da su to borba protiv islamizacije ovih prostora, stvaranje hrvatskog entiteta unutar Federacije BiH, te borba protiv demonizacije srpskog naroda.
Za Krešimira Zubaka, predsjednika Nove hrvatske inicijative, politika koju vodi Vlajki je destimulirajuća za Hrvate koji žive u Republici Srpskoj. On kaže da je očekivao od dva HDZ-a da reaguje na to, ali kako se to nije dogodilo, vjeruje da to znači i da te dvije stranke takvo šta podržavaju. To je razlog zbog čega se reakcije očekuje od Valentina Inzka, navodi Zubak.
„On u posljednje vrijeme često istupa u javnosti sa svojom željom i interesom da pomogne Hrvatima u BiH jer je shvatio da ovakva pozicija nije odgovarajuća. Pa, eto sad smo mu dali šansu da reagira“, kazao je Zubak.
Na područje Republike Srpske, prema neslužbenim procjenama, živi tek oko pet posto stanovnika hrvatske nacionalnosti. Među njima je i Mirko Džeba, bivši predsjednik Skupštine opštine Derventa. Na naše pitanje kako gleda na to da Emil Vlajki, čovjek sa takvim političkim stajalištima, zastupa interese hrvatskog naroda u tom bh. entitetu, odgovara:
„Ovo u zadnje vrijeme, koliko se on pojavljuje u javnosti, ne doprinosi ni nama koji živimo stalno tu, koji nigdje nismo išli, a posebno onim povratnicima koji žele da se vrate i da obnove svoja imanja i da se skrase u svojim kućama i na svojim imanjima.“
„On neće učiniti ništa da ti ljudi tamo opstanu, da se njima omogući normalan građanski život u RS. Zato imamo taj problem da mi i nakon toliko godina od Dejtona, ustvari, gotovo i nemamo povratka Hrvata u RS - od oko 220.000 možda se vratilo nekih do pet posto, ako je i toliko. I to je puno u odnosu na ono u kojoj mjeri su oni spriječavali taj povratak“, rekao je dekan sarajevskog Filozofskog fakulteta Ivo Komšić.
O zahtjevu opozicionih stranaka za smjenu Vlajkija u ponedjeljak navečer će u Derventi raspravljati regionalni odbor HDZ-a BiH. Na naše pitanje kako je moguće da ta stranka još nije reagovala na istupe Vlajkija, te koliko to šteti Hrvatima, Josip Jerković, predsjednik Kluba hrvatskog naroda u Vijeću naroda RS-a, odgovara:
„Moj osobni stav je da ga zasigurno mi nismo birali. Birali su ga jedan dio hrvatskog naroda, vjerojatno u suradnji sa drugim narodima. Iskreno rečeno, ja nisam uopće osjetio da mi imamo potpredsjednika RS.“
Inače, Emil Vlajki u Zagrebu je završio Fakultet političkih znanosti i ekonomiju. Do kraja 1992. je predavao u Sarajevu, nakon čega odlazi u Beograd. Napisao je više članaka i desetak knjiga, među njima i knjigu «Demonizacija Srba». Ovaj univerzitetski profesor, koji je svoje nacionalno porijeklo u prošlosti mijenjao nekoliko puta, posljednji put je postao Hrvat upravo kada mu se ukazala mogućnost da zasjedne u fotelju potpredsjednika Republike Srpske.