Mediji su nedavno objavili da vlasti manjeg bh. entiteta spremaju strategiju za podnošenje tužbi protiv svih visokih predstavnika u Bosni i Hercegovini zbog kršenja Dejtonskog sporazuma, nametanja zakona i smjenjivanja zvaničnika RS. I predsjednik RS Milorad Dodik najavio je nedavno da će tužiti visokog predstavnika Valentina Inzka kad mu istekne mandat. Dio javnosti u BiH ipak smatra da su to potpuno nerealne ideje, u službi dnevne politike, a posebno predstojećih lokalnih izbora.
Dodik je rekao nedavno za bečki dnevnik “Die Presse” da namjerava tužiti visokog predstavnika za BiH Valentina Inzka po isteku njegovog mandata u Bosni i Hercegovini.
“Ono što su radili visoki predstavnici je u suprotnosti sa Dejtonom. Oni su smjenjivali demokratski izabrane predstavnike, a za to nisu imali ovlaštenja", izjavio je predsjednik RS Milorad Dodik.
Nedugo nakon toga, srbijanske „Večernje novosti“ objavile su tekst u kojem tvrde da RS sprema strategiju tužbi protiv svih dosadašnjih visokih predstavnika koji su nametali zakone i smjenjivali zvaničnike tog entiteta. U članku se takođe kaže da je pravobranilac RS Slobodan Radulj potvrdio da je ta institucija spremna da se uključi u proces podizanja tužbi, da se traži strategija zajedno s ostalim entitetskim institucijama, te da će to biti posao Pravobranilaštva.
U razgovoru za Radio Slobodna Evropa, pravobranilac Slobodan Radulj rekao je ipak nešto sasvim drugo.
„Mene niko zvao da budem uključen, osim što mi traže samo neke savjete šta bi, kako bi itd. Ja bih volio da to pitanje okrenete na drugu stranu, da ovi drugi kažu, jer to je ipak i neka vrsta politike, a ne može se Pravobranilaštvo uključivati u politiku“, izjavio je on.
Radulj kaže da Pravobranilaštvo nije nadležno za pojedine zvaničnike RS koje je visoki predstavnik smijenio jer se tu radi o ličnom interesu. On potvrđuje da bi ta institucija bila nadležna u slučaju optužbi za kršenje Dejtonskog sporazuma, ali šteta mora biti izražena u novčanom iznosu - napominje Radulj.
„A to je jako teško napraviti. Mnogi se olako upuštaju u neke priče, a onda kažu nek Pravobranilaštvo uradi. A niko prije toga ne kaže može li to ili kako može“, navodi Radulj.
Beskorisna retorika
Profesor ustavnog prava Kasim Trnka smatra da je cijela priča o tužbama protiv visokih predstavnika u BiH politička retorika čiji je cilj produbljivanje razlika i konfrontacija sa međunarodnom zajednicom, koja je jedini garant cjelovitog provođenja Dejtonskog sporazuma.
„Kada je u pitanju visoki predstavnik, bilo Valnetin Inzko ili ovi drugi, oni objektivno nisu nikad preduzimali nijednu konkretnu radnju da nisu prethodno imali saglasnost Vijeća za implementaciju mira, koje vodi politiku međunarodne zajednice prema BiH. Prema tome radi se o jednoj izričito političkoj odluci, koja ne može biti predmet pravnog razmatranja. Ne znam ni koji bi to po njihovom mišljenju bio sud nadležan i koji bi pravni osnov bio za vođenje takvog postupka“, kaže Trnka.
I opozicija u RS sličnog je mišljenja. Lider Partije demokratskog progresa Mladen Ivanić kaže da njihova odgovornost može da bude politička, a ne pravna.
„Mislim da je priča o tužbama više priča usmjerena dnevno-politički. Ja pretpostavljam da će se te tužbe pojaviti pred naredne izbore i da će to biti jedan od pokušaja da se privuče pažnja“, ocjenjuje Ivanić.
Ali pažnju javnosti ipak je privukla izjava ministarke ekonomskih odnosa i regionalne saradnje RS Željke Cvijanović, koja je rekla da je u budžetu ove godine planirano 5,6 miliona maraka za advokatske i lobističke firme. Jedan od segmenata njihovog rada je i ovaj:
„Različiti stavovi s kojima smo izlazili u pogledu kršenja ljudskih prava na prostoru BiH, a većina toga se odnosi na postupanje ili ponašanje visokog predstavnika.“
U Kancelariji visokog predstavnika nisu zabrinuti prijetnjama iz RS. Nakon Dodikove najave tužbe protiv Valentina Inzka, iz OHR-a stiže odgovor da nije prvi put da se od predsjednika RS čuje beskorisna retorika.
„Odluke o budućnosti OHR-a donosi isključivo Vijeće za provedbu mira. I umjesto negativne retorike, očekujemo od gospodina Dodika i drugih političkih aktera u BiH da iskoriste pozitivnu klimu uspostavljenu formiranjem novog Savjeta ministara BiH i da provedu prijeko potrebne reforme za dobrobit svih u BiH", poručio je portparol OHR-a Eldar Subašić.
Dok u Pravobranilaštvu RS ništa ne znaju o najavljenoj strategiji tužbi protiv visokih predstavnika u BiH, entitetsko resorno ministarstvo se ne oglašava. Ministar pravde RS Džerard Selman nije bio dostupan da odgovori na pitanja da li su najavljene tužbe ozbiljna zamisao vlasti tog entiteta, ili možda dio retorike u godini lokalnih izbora.
Dodik je rekao nedavno za bečki dnevnik “Die Presse” da namjerava tužiti visokog predstavnika za BiH Valentina Inzka po isteku njegovog mandata u Bosni i Hercegovini.
“Ono što su radili visoki predstavnici je u suprotnosti sa Dejtonom. Oni su smjenjivali demokratski izabrane predstavnike, a za to nisu imali ovlaštenja", izjavio je predsjednik RS Milorad Dodik.
Milorad Dodik
Nedugo nakon toga, srbijanske „Večernje novosti“ objavile su tekst u kojem tvrde da RS sprema strategiju tužbi protiv svih dosadašnjih visokih predstavnika koji su nametali zakone i smjenjivali zvaničnike tog entiteta. U članku se takođe kaže da je pravobranilac RS Slobodan Radulj potvrdio da je ta institucija spremna da se uključi u proces podizanja tužbi, da se traži strategija zajedno s ostalim entitetskim institucijama, te da će to biti posao Pravobranilaštva.
U razgovoru za Radio Slobodna Evropa, pravobranilac Slobodan Radulj rekao je ipak nešto sasvim drugo.
„Mene niko zvao da budem uključen, osim što mi traže samo neke savjete šta bi, kako bi itd. Ja bih volio da to pitanje okrenete na drugu stranu, da ovi drugi kažu, jer to je ipak i neka vrsta politike, a ne može se Pravobranilaštvo uključivati u politiku“, izjavio je on.
Radulj kaže da Pravobranilaštvo nije nadležno za pojedine zvaničnike RS koje je visoki predstavnik smijenio jer se tu radi o ličnom interesu. On potvrđuje da bi ta institucija bila nadležna u slučaju optužbi za kršenje Dejtonskog sporazuma, ali šteta mora biti izražena u novčanom iznosu - napominje Radulj.
„A to je jako teško napraviti. Mnogi se olako upuštaju u neke priče, a onda kažu nek Pravobranilaštvo uradi. A niko prije toga ne kaže može li to ili kako može“, navodi Radulj.
Beskorisna retorika
Profesor ustavnog prava Kasim Trnka smatra da je cijela priča o tužbama protiv visokih predstavnika u BiH politička retorika čiji je cilj produbljivanje razlika i konfrontacija sa međunarodnom zajednicom, koja je jedini garant cjelovitog provođenja Dejtonskog sporazuma.
„Kada je u pitanju visoki predstavnik, bilo Valnetin Inzko ili ovi drugi, oni objektivno nisu nikad preduzimali nijednu konkretnu radnju da nisu prethodno imali saglasnost Vijeća za implementaciju mira, koje vodi politiku međunarodne zajednice prema BiH. Prema tome radi se o jednoj izričito političkoj odluci, koja ne može biti predmet pravnog razmatranja. Ne znam ni koji bi to po njihovom mišljenju bio sud nadležan i koji bi pravni osnov bio za vođenje takvog postupka“, kaže Trnka.
Radi se o jednoj izričito političkoj odluci, koja ne može biti predmet pravnog razmatranja. Ne znam ni koji bi to po njihovom mišljenju bio sud nadležan i koji bi pravni osnov bio za vođenje takvog postupka, ocjenjuje profesor ustavnog prava Kasim Trnka.
I opozicija u RS sličnog je mišljenja. Lider Partije demokratskog progresa Mladen Ivanić kaže da njihova odgovornost može da bude politička, a ne pravna.
„Mislim da je priča o tužbama više priča usmjerena dnevno-politički. Ja pretpostavljam da će se te tužbe pojaviti pred naredne izbore i da će to biti jedan od pokušaja da se privuče pažnja“, ocjenjuje Ivanić.
Ali pažnju javnosti ipak je privukla izjava ministarke ekonomskih odnosa i regionalne saradnje RS Željke Cvijanović, koja je rekla da je u budžetu ove godine planirano 5,6 miliona maraka za advokatske i lobističke firme. Jedan od segmenata njihovog rada je i ovaj:
„Različiti stavovi s kojima smo izlazili u pogledu kršenja ljudskih prava na prostoru BiH, a većina toga se odnosi na postupanje ili ponašanje visokog predstavnika.“
U Kancelariji visokog predstavnika nisu zabrinuti prijetnjama iz RS. Nakon Dodikove najave tužbe protiv Valentina Inzka, iz OHR-a stiže odgovor da nije prvi put da se od predsjednika RS čuje beskorisna retorika.
„Odluke o budućnosti OHR-a donosi isključivo Vijeće za provedbu mira. I umjesto negativne retorike, očekujemo od gospodina Dodika i drugih političkih aktera u BiH da iskoriste pozitivnu klimu uspostavljenu formiranjem novog Savjeta ministara BiH i da provedu prijeko potrebne reforme za dobrobit svih u BiH", poručio je portparol OHR-a Eldar Subašić.
Dok u Pravobranilaštvu RS ništa ne znaju o najavljenoj strategiji tužbi protiv visokih predstavnika u BiH, entitetsko resorno ministarstvo se ne oglašava. Ministar pravde RS Džerard Selman nije bio dostupan da odgovori na pitanja da li su najavljene tužbe ozbiljna zamisao vlasti tog entiteta, ili možda dio retorike u godini lokalnih izbora.