Pitanje prava privatnosti građana, bilo u digitalnom svijetu ili na ulici, gotovo je stalno u fokusu javnosti. Još od prošlogodišnje afere Facebooka i Cambridge Analytica kada je otkriveno da su, u političke svrhe, bez dopuštenja korišteni podaci korisnika, pa do otkrića u septembru prošle godine da je 50 miliona Facebook profila bilo izloženo hakerskim napadima, sve do optužbi Sjedinjenih Država da kineska kompanija Huawei koristi svoju opremu za razvoj mreže pete generacije kako bi špijunirali za kineske vlasti, postavlja se pitanje koliko je privatnost građana širom svijeta zapravo ugrožena?
Uredbom za zaštitu privatnih podataka koja je donesena prošlog maja u EU, nastoji se regulisati korištenje privatnih podataka, ali i sankcionisati kršenje. S druge strane, Facebook se i dalje suočava sa kontroverzama oko korištenja podataka korisnika. Ali pored ugrožavanja podataka od strane društvenih mreža, postoji i strah od nadzora vlada.
GDPR i zaštita podataka
Od avionske kompanije koja je poslala planove putovanja pogrešnim klijentima, do kompanije za prodaju automobila koja je bankovne podatke kupca poslala u restoran, veliki broj ljudi širom Evrope podnio je žalbe krovnom evropskom tijelu za zaštitu podataka.
Irska Komisija za zaštitu podataka priopćila je nedavno da su, od stupanja na snagu Uredbe za zaštitu privatnih podataka (GDPR) primili gotovo 2.900 pritužbi zbog načina na koje je rukovođeno privatnim podacima.
Ovaj val prijava doveo je do zabrinutosti zbog načina na koji se koriste podaci ljudi, tvrdi irska povjerenica Helen Dixon, iz Irske komisije, vodećeg regulatora Uredbe za zaštitu podataka u Evropskoj uniji, prenosi Thompson Reuters Fondacija.
GDPR, najveća izmjena zakona o privatnosti podataka u više od dva desetljeća, korisnicima omogućava bolju kontrolu svojih privatnih podataka i regulatorima omogućuje nametanje kazni u visini do 4 posto globalnog prihoda tvrtke zbog kršenja.
Porast pritužbi u Irskoj bio je značajan jer - kao domaćin europskog sjedišta američkih tehnoloških tvrtki kao što su Facebook i Google - zemlja je vodeći regulator u GDPR-u, izjavio je stručnjak za zaštitu privatnosti Paul-Olivier Dehaye.
"Irska je nulta tačka zaštite podataka za cijelu Europu", rekao je Dehaye, suosnivač tvrtke PersonalData.io, neprofitne organizacije koja pomaže ljudima da preuzmu kontrolu nad svojim podacima.
GDPR zahtijeva od organizacija koje sadrže privatne podatke, kao što su ime, adresa i religija osobe, da obavijeste vlasti kada dođe do kršenja.
Društvene mreže i kršenja
Irski regulator također je priopćio kako je otvorio 15 istraga protiv Facebooka, Twittera, Applea i LinkedIna zbog mogućih kršenja pravila GDPR-a, koja bi trebala doći u fazu presude kasnije ove godine.
Facebook se suočava sa novim izazovima vezanih za privatnost podataka i u Sjedinjenim Državama. Guverner New Yorka, Andrew Cuomo naredio je dvjema državnim agencijama da ispitaju medijske natpise da Facebook možda ima pristup privatnim podacima smartphone korisnika i to mnogo više no što je bilo poznato ranije.
Podaci kojima Facebook navodno ima pristupa uključuju zdravstvene informacije poput krvnog pritiska, kilaže ili statusa trudnoće. Cuomo je ovo nazvao pretjeranim iskorištavanjem privatnosti, te je pozvao federalne regulatore da ovo ispitaju. Facebook se već suočava sa brojnim tužbama u Sjedinjenim Državama ali i Evropskoj uniji zbog pitanja privatnosti korisnika.
Facebook je također na udaru zbog toga što ne uspijeva a se izbori sa govorom mržnje i širenjem dezinformacija.
Nadzor
No, nisu samo društvene mreže te koje ugrožavaju pravo na privatnost građana širom svijeta.
Tokom 40-og zasjedanja Vijeća za ljudska prava koje se održava u Ženevi, specijalni izvjestilac o pravu na privatnost, Joseph A. Cannatachi, predstavio je godišnji izvještaj u kojemu je predložio nove mjere kako bi se sačuvale lične informacije razmijenjene između obavještajnih službi i agencija za provedbu zakona.
Cannataci se u ovom izvještaju posebno osvrnuo na pitanja sigurnosti i nadziranja, te preporučio „svim zemljama članicama UN-a da poštuju odredbe Konvencije 108+. U kontekstu nadgledanja tajnih službi i aktivnosti vezanih za državnu sigurnost koje bi mogle narušavati privatnost, potrebno je primijeniti standarde i odredbe za zaštitu iz člana 11 Konvencije 108+, koje se odnose na zaštitu fundamentalnog prava na privatnost”, kako stoji u izvještaju.
Procjena privatnosti
Pored toga, Cannataci je objavio nacrt liste pitanja kojima bi se mogle procijeniti mjere zaštite privatnosti, što bi mogao biti prvi korak ka saznanju koje zemlje najviše špijuniraju svoje građane.
Nacrt upitnika, koji se dotiče različitih pitanja, od soba za chatanje do sistematskog nadzora, predao je Vijeću za ljudska prava UN-a, koje je pozvao da da svoje komentare do 30. juna.
Vijeće je Cannataciju povjerilo istraživanje digitalne privatnosti 2015. godine nakon što je Edward Snowden objavio informacije o američkom nadgledanju građana. Istovremeno je snažno kritizirao aktivnosti nadziranja koje provode SAD i druge zemlje. On je prva osoba koja je na sebe preuzela ovaj zadatak, te je izjavio da planira primijeniti metodičan pristup praćenju nadziranja i zakona o privatnosti, kako bi mogao odlučiti koje zemlje je potrebno podrobnije istražiti.
Zemlje članice Vijeća za ljudska prava UN-a, kojih ima 47, nisu obavezne da se slože sa njegovim zaključcima, ali izvještaji specijalnih izvjestilaca imaju veliki utjecaj u raspravi o tome kako vlade žele održati predstavu o tome da je njihova zaštita ljudskih prava besprijekorna.
Ocjenjivanje u setu od 28 pitanja, od kojih svako pitanje prati i predloženi sistem ocjenjivanja, počinje sa potencijalnih pet poena ako ustav zemlje sadrži odredbu o zaštiti privatnosti ili se može interpretirati tako da sadrži takvu odredbu.
U prvoj verziji sistema ocjenjivanja kojeg je predložio Cannataci, sistematsko praćenje privatnih komunikacija može oduzeti 55 poena, kao i intenzivno praćenje interneta i monitoring soba za chatovanje.
Ostala se pitanja fokusiraju na različite oblasti, od parlamentarnog i sudskog praćenja aktivnosti vezanih za nadzor i tajne službe, preko profiliranja civila, pa do preuzimanja kompletnih setova podataka o telefonskim pozivima, bez traženja sudskog dopuštenja da se posluša samo jedan poziv.
Posljednje pitanje glasi: “Da li vaša zemlja ima policijsku i/ili tajnu službu koja sistematski profilira i nadzire velike dijelove populacije na način sličan STASI-jevom iz perioda Istočne Njemačke (1995. – 1990.)?”
Svaka zemlja koja na ovo pitanje odgovori “da” će izgubiti 1000 poena, te će morati eliminirati ovakav sistem, napisao je Cannataci. On je također istakao da upitnik nije kompletan i da na njemu još uvijek radi, te da će dodati još pitanja o otvorenim podacima, podacima o zdravstvu, kao i pitanjima vezanim za privatnost i rod.
“Ideja je da se ovi podaci koriste kao standardni alat za istraživanje tokom posjeta zemljama, kako oficijelnih, tako i neoficijelnih”, napisao je Cannataci u svom izvještaju, koji je u petak predstavljen Vijeću za ljudska prava UN-a.