Prema procjeni novog Redovnog ekonomskog izvještaja Svjetske banke, pod naslovom Rastuće neizvjesnosti, rast ekonomija zemalja regije Zapadnog Balkana će u 2019. iznositi 3,2 posto, što je pad u odnosu rast od 3,9 posto u 2018. godini.
U usporedbi s prošlom godinom, do juna ove godine, otvoreno je 150.000 novih radnih mjesta u regiji. Ovaj trend obuhvaća 43.000 radnih mjesta za mlade, pri čemu je skoro polovina ovih radnih mjesta otvorena u Albaniji.
U izvještaju Svjetske banke se navodi i da tek 44 posto stanovnika radnoaktivne dobi na Zapadnom Balkanu ima posao, da je neaktivnost na tržištu rada i dalje prisutna sa 48 posto
Dr. Azra Hadžiahmetović s Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu za Zašto? Radija Slobodna Evropa (RSE) ističe da i izvještaj Svjetske banke sugerira da je više ljudi napustilo tržište rada nego što je onih koji su pronašli posao.
"Na prvi pogled neekonomistima može izgledati nelogično, ali pad nezaposlenosti, nažalost, u zemljama regije većim je dijelom rezultat odlaska ljudi iz zemalja regije, uključujući, naravno, i Bosnu i Hercegovinu, što generalno u statistici mijenja parametre. Usporavanje ekonomskog rasta, opet, posljedica je dobrim dijelom i sporijeg toka reformi unutar zemalja na putu ka članstvu u Evropskoj uniji. I treće, dobrim dijelom je to rezultat prelijevanja efekata globalnih, da kažem, događanja na relaciji ključnih ekonomskih igrača, prije svega SAD, Kina, EU, Rusija, itd.", kazala je profesorica Hadžiahmetović.
Istaknula je da su zemlje regije počele "čak i statistički, da plaćaju cijenu ovih negativnih trendova koja se očituje u sporijem rastu" te prognozira da će se to "vjerovatno nastaviti i biti ključno obilježje i u narednim godinama".
U preporukama Svjetske banke naglašeno je da su "ekonomski oblaci na horizontu" te da zemlje Zapadnog Balkana trebaju jačati konkurentnost, efektivnost i efikasnost. Koliko su te ekonomije konkurentne i efikasne?
"Znamo šta stoji iza izraza konkurentnost, i u makroekonomskom i u mikroekonomskom smislu riječi. Manje-više zemlje regije su ostvarile one ključne stubove, da kažem, makroekonomske konkurentnosti. Barem ove koje još uvijek nisu u članstvu EU", kazala je profesorica Hadžiahmetović.
Kada je riječ o efikasnosti ekonomija, inovativnosti ili o digitalizaciji i primjeni suvremenih tehnologija u ekonomiji u regiji, sarajevska profesorica ekonomije je naglasila da "nije sigurna ni da smo i na početku".
"Dakle, ključni stupovi konkurentnosti, pogotovo onih na koje bismo se trebali fokusirati, vezani su za efikasnost naših ekonomija i korištenje pogodnosti, recimo, proširenog tržišta i to svih segmenata tržišta roba, usluga, kapitala, radne snage itd. Međutim, mislim da ta sva priča o evropskim integracijama, dakle o integraciji zemalja naše regije u EU i odsustvo, da kažem, evropske perspektive ili, da kažemo, hladan stav ili udaljenost od EU, barem kako sada stvari stoje, mislim da usporava cijeli taj tok, a posebno fokus na efikasnosti", kazala je prof. Hadžiahmetović za Zašto RSE.
Iako se za 2020. i 2021. godinu predviđa rast regionalne ekonomije, on će, navodi se u izvještaju Svjetske banke, ostati neznatno ispod desetogodišnjeg maksimuma postignutog 2018. godine.