Predstavnici Dunavske komisije iz 14 država sastali su se u utorak u Zagrebu finalizirajući strateške dokumente o dunavskom slivu i zaštiti od poplava. Predstavnici Savske komisije, koja je potprojekt Dunavske komisije, najavljuju da će sljedeće godine u sve četiri države savskog bazene biti uspostavljen sustav ranog upozoravanja na poplave.
Stalna radna grupa Komisije za zaštitu rijeke Dunav nastavila je na dvodnevnom sastanku u Zagrebu raditi na dva strateškadokumenta- Drugom planu upravljanja vodama dunavskog bazena i Prvom planu upravljanja rizicima od poplava. Hrvatski predstavnici zadovoljni su što će ovi planovi biti doneseni u vrijeme hrvatskog predsjedanja Dunavskom komisijom. Pomoćnik ministra poljoprivrede za vode Dražen Kurečić.
Ivan Plišić i Dražen Kurečić
„S obzirom na to da su sve naše rijeke prekograničnog karaktera, jako nam je važna suradnja s ostalim državama. Komisije su i osnovane upravo u tu svrhu kako bi države mogle imati prekograničnu suradnju radi upravljanja vodama, i u smislu poplava, ali i u smislu podjednako važne zaštite voda, s obzirom da se svakim danom diže svijest o tome da treba vode i čuvati. A mi osim toga smatramo da su sve ove naše rijeke tu da nas spajaju.“
Kako postojećim mehanizmima smanjiti opasnost od poplava u dunavskom bazenu? Predsjednik uprave Hrvatskih voda Ivica Plišić kaže da je to moguće upravljanjem protokom vode, jer na Dunavu uzvodno postoje 92 hidrocentrale i akumulacije i uvijek je moguće dio voda zadržati u tim akumulacijama, i pustiti manje nizvodno.
„To je ono o čemu međusobno razgovaramo. Ali isto tako postoji velika akumulacija Đerdap na Dunavu, koju je moguće isprazniti prije nego što dođe velika količina vode, i onda imamo prostor u kojem možemo spremiti dio tih dolazećih voda. Nakon prošlogodišnjih poplava komuniciramo sa Srbijom i dogovaramo se kada će oni smanjiti vodostaje na Dunavu, odnosno na Đerdapu, kada će povećati i tako dalje. Isto tako, Srbija ima velike akumulacije na Drini i moguće je da one zadrže vodu, ali se moramo međusobno dogovarati i sporazumijevati. Za to nam služi ova komisija.“
Mitja Bricelj
Predsjednik Međunarodne komisije za savski bazen Mitja Bricelj podsjetio je u izjavi novinarima da je Savska komisija jedini subregionalni projekt Dunavske komisije, i to projekt koji je vrlo aktivan. Prošle godine prihvaćen je Plan upravljanja savskim bazenom za sve četiri zemlje, sve četiri zemlje obnavljaju plovne putove na Savi i grade infrastrukturu za budućnost, a sve su prihvatile i Protokol o poplavama za veću sigurnost u savskom slivu.
„Ne samo protokol, nego pozadi ide i projekt Svetske banke. Ove godine će biti izabran izvođač za early warning - rano upozoravanje – koji će biti za savski sliv u cjelini adaptiran i moderiran za upotrebu svih strana za smanjenje opasnosti pred poplavama. To je stvar koja je veoma konkretna i koja je veoma potrebna, kada se sjetimo što se sve desilo u Hrvatskoj, BiH i Srbiji, da bi se smanjila ova opasnost. To će biti veoma važna prekogranična infrastruktura.“
Gospodin Bricelj pojasnio je i na kojem je jeziku dao izjavu.
„Govorio sam u savskom jeziku, jer to nije ni hrvatski ni srpski, a nije ni slovenski, tako da mi neko ne zameri. To je savski jezik.“
Komisija za zaštitu rijeke Dunav ima svoju ulogu i kao veza između onih kojima treba novac za projekte i onih koji imaju taj novac, kazao je stalni tajnik Komisije, Slovak Ivan Zavadsky.
„Te će mjere biti ugrađene u operativne programe koji će u zemljama članicama moći biti financirani sredstvima Europske unije, a sa druge strane moguće je dobiti novac za projekte od Svjetske banke i Europske investicijske banke, i to ne samo na državnoj, nego i na regionalnoj i lokalnoj razini.“
Jedan od projekata financiranih sredstvima Europske razvoje banke i je i spomenuti sustavranog upozoravanja na poplave na Savi,koji već sljedeće godine kreće u realizaciju.
Sliv rijeke Dunav je drugi najveći europski riječni sliv, s ukupnom površinom od 801.463 km², te najveći svjetski međunarodni riječni sliv koji osim zemlje kroz koje protječe uključuje i državna područja 19 zemalja uključujući Crnu Goru, Švicarsku, Italiju, Poljsku, Makedoniju i Albaniju.