Više desetina građana okupilo se 30. oktobra ispred parlamenta Crne Gore, zahtijevajući da se crnogorska zastava vrati u hol Skupštine, odakle je uklonio Andrija Mandić, predsjednik parlamenta i jedan od lidera rasformiranog proruskog Demokratskog fronta.
Riječ je prvoj zastavi koja se 2004. godine, nakon usvajanja Zakona o nacionalnim simbolima, zavijorila na zgradi Skupštine.
Odlukom tadašnjeg šefa parlamenta Ranka Krivokapića nakon skidanja s jarbola uramljena je i stavljena u hol.
Zastava Crne Gore koja je bila istaknuta u skupštinskom holu
"Uklanjanje crnogorske zastave iz hola Skupštine direktan je udar na dostojanstvo Crne Gore", ocijenio je poslanik opozicionih Socijaldemokrata Branislav Nenezić.
Ta stranka je zatražila hitnu sjednicu kolegijuma kako bi se to pitanje odmah riješilo.
"Ukoliko se zastava ne vrati na svoje mjesto, ozbiljno ćemo razmotriti sve opcije, uključujući i to da se nijedna sjednica neće moći održati. Ako je i od Andrije Mandića, mnogo je", poručio je Nenezić.
A cetinjski odbor opozicione Demokratske partije socijalista će 7. novembra inicirati da se Mandić proglasi nepoželjnom osobom u tom gradu.
Zašto je Mandić uklonio zastavu?
Odlukom Mandića, na mjesto zastave postavljena je slika Petra Lubarde.
Slika Petra Lubarde, Motiv sa Skadarskog jezera/Sumrak (1958)
Mandić je na premijerskom satu 29. oktobra kazao da je državnu zastavu uklonio kako bi na njeno mjesto istakao vrijednu sliku Petra Lubarde, koja se do tog dana nalazila u kabinetu predsjednika Skupštine.
"Oni koji od danas budu dolazili u parlament moći će da vide tu dragocjenost. I neće na njoj oči odmarati samo predsjednik parlamenta već će biti dostupna svima."
Ipak, na pitanje poslanika Nenezića o kojoj je slici riječ nije znao odgovor.
"Izađite, pogledajte i vidite o kojoj slici je riječ. Radi se o jednoj od njegovih najvrednijih", odgovorio je Mandić.
Na to je Nenezić konstatovao da Mandić ne zna koja slika je u pitanju. "To je motiv sa Skadarskog jezera."
"Razumijem da vam zastava smeta ali da nije bilo te zastave i 21. maja i tog 3. juna 2006. nikad ne biste imali priliku da budete predsjednik Skupštine bilo koje zemlje", poručio je Nenezić Mandiću, aludirajući na referendum o obnovi nezavisnosti i donošenje Ustava Crne Gore.
Pročitajte i ovo: Srpska trobojka a crnogorska skupštinaKako je naveo Mandić, zastava koja se tu nalazila nije ona koja je Zakonom propisana kao zastava Crne Gore.
"To je druga zastava sa potpisom nekadašnjeg predsjednika parlamenta i sada se nalazi u mom kabinetu. To je istorijska vrijednost Crne Gore koja će biti sačuvana da ne bi svjetlost uticala da propadne to platno. Želim da bude sačuvana."
Mandićeve igre sa crnogorskom zastavom
Inače, u kabinetu Mandića pored crnogorske državne zastave od 15. januara istaknuta je i srpska trobojka na počasnom, glavnom mjestu.
Ističe je i tokom zvaničnih susreta. Zbog toga su poslanici crnogorske opozicije podnijeli sredinom februara Specijalnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv njega zbog sumnje da je počinio krivično djelo zloupotreba službenog položaja.
Predsjednik parlamenta Crne Gore Andrija Mandić
Inače, crnogorski Zakon o državnim simbolima ne zabranjuje isticanje zastava drugih država u kabinetima zvaničnika Crne Gore. Dodatno, u članu 10 Ustava, piše da je "u Crnoj Gori slobodno sve što Ustavom i zakonom nije zabranjeno".
Ustav i zakoni, koji uređuju upotrebu državnih simbola, zastave, himne i grba, donijeti su u vrijeme tridesetogodišnje vladavine DPS-a Mila Đukanovća.
Ta partija je izgubila vlast avgusta 2020. od dominantno prosrpskih snaga koje su Andriju Mandića - lidera prospske i proruske Nove srpske demokratije, stranke bivšeg Demokratskog fronta izabrale za predsjednika Skupštine 30. oktobra prošle godine.
Mandić je politički blizak sa predsjednicima Srbije Aleksandrom Vučićem i bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Miloradom Dodikom, dok ruskog predsjednika Vladimira Putina doživljava kao svog predsjednika.
Njegova stranka je nakon rekonstrukcije krajem jula postala dio Vlade Crne Gore.