Pred poslanicima Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine trebale bi se naći i izmjene zakona o plaćama i naknadama u bh. institucijama kojima bi se bh. zvaničnicima ukinulo pravo na naknadu plaće nakon prestanka funkcije ili takozvani "bijeli hljeb". Ujedno to je bio i jedan od zahtjeva građana tokom i nakon februarskih protesta. Pitali smo da li bh. političari, s obzirom na to da sva istraživanja govore da nisu previše radili, zaslužuju ovakve beneficije?
Iako većina ljekara preporučuje crni, u BiH bitka se vodi za bijeli hljeb. I to ne bilo kakav. Radi se o beneficiji koja omogućava izabranim zvaničnicima u institucijama vlasti da i nakon isteka mandata primaju 12 plata iz budžeta. Poslanici u Parlamentu Federacije BiH nisu željeli ukidanje ove povlastice. Tako je, nakon formiranja ovog zakonodavnog tijela, oko 50 poslanika u Predstavničkom domu federalnog Parlamenta tražilo isplatu plata i nakon što im je okončan mandat.
„Na početku konstituisanja bio je veći broj zahtjeva, oko 54. Trenutno su 44 zahtjeva u realizaciji. Očekujemo u narednih desetak dana, imamo najavu za nekih 15-20 zastupnika, koji su u međuvremenu riješili svoj radno-pravni status i na taj način će taj broj biti mnogo manji od onoga koji smo očekivali, da će tokom cijele godine konzumirati se to pravo“, objašnjava predsjedavajući Administrativne komisije federalnog Parlamenta, Amir Zukić.
Poslanici državnog Parlamenta o ukidanju ove beneficije tek bi trebalo da raspravljaju. Do tada, građani im poručuju:
Vaš browser nepodržava HTML5
Građani o "bijelom hljebu"
Jedna od učesnica februarskih protesta, ali i sarajevskog Plenuma, Ines Tanović smatra da je primanje 12 plata iz budžete i nakon isteka mandata krajnje nepristojno od bh političara:
„Imati ljude koji su spremni da nakon svog mandata još godinu dana primaju plaću, pored svih drugih ljudi koji nemaju posla, koji rade na minimalcima, je zaista neumjesno, nepristojno, da ne kažem bezobrazno od strane naših političara. Mislim da to još jednom pokazuje zašto ljudi kod nas ulaze u politiku, kakve mi to političare imamo i da ta riječ odgovornost zapravo uopće ne postoji, oni ne znaju šta to znači“, smatra Ines.
Za ukidanje takozvanog bijelog hljeba ili kruha je i delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH, Peđa Kojović:
„Ja mislim da je to institucija koja je mogla biti dobra, ali je toliko zloupotrebljavana da je izgubila kredibilitet i da je svakako treba ukinuti. Međutim, ukidanje bijelog hljeba ne može ići samo na način da se ukine pravo na to što zovemo bijeli hljeb, mora doći do reforme cijele te oblasti“, stav je Kojovića.
Za razliku od svojih kolega, Mirza Ustamujić, nekadašnji poslanik u federalnom Parlamentu, svoju platu donirao je u humanitarne svrhe.
„Razlog zbog kojeg sam to uradio jeste zato što su budžeti već ranije planirani i novac koji bi ostao eventualno u Parlamentu FBiH, jer sam tu bio zaposlen, bio bi potrošen vjerovatno na razne ručkove i neke druge stvari. Tako da je logičan korak bio da se taj novac uzme i preusmjeri onima kojima je u tom trenutku bio najpotrebniji. U suprotnom da sam bio siguran da će taj novac da ide onima kojima najviše treba, taj zahtjev nikada ne bih ni podnio“, objašnjava Ustamujić.
Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine tek bi trebao da se nađe pred poslanicima Predstavničkog doma državnog Parlamenta. Ukidanjem bijelog hljeba napravile bi se neophodne uštade.
„Ono što sam uspjela vidjeti u medijima, oni govore da bi se na državnom nivou uštedilo oko 15 miliona, a na Federalnom oko 6,5 miliona KM, kada bi se konkretno ukinuo bijeli kruh. Mislim da je to nešto što su naši političari trebali sami od sebe, nakon februarskih protesta, kad već nisu prije, ali evo nakon toga trebali su sami otići i odustati od takve naknade. Rezovi u administrativnom dijelu su neophodni“, tvrdi Ines Tanović.
Prema podacima Ministarstva finansija i trezora BiH, za proteklih šest godina funkcionerima je po osnovu naknada nakon isteka mandata isplaćeno više od milion eura.