Autor: Amir Purić
Prema istraživanju tržišta rada koje je krajem prošle godine proveo Federalni zavod za zapošljavanje, krojači, obućari, bravari, stolari i kuhari neka su od najtraženih zanimanja. Ova zanimanja su tražena u prerađivačkoj industriji i velikim kompanijama u uslužnom sektoru, ali zanatlije imaju dobru perspektivu i kao samostalni obrtnici. Ta perspektiva bi bila još svjetlija kada bi se riješili problemi oko zakonskih propisa koji im otežavaju poslovanje.
Hamed Ćomor iz Hadžića je serdar ili zanatlija koji se bavi izradom raznih predmeta od kože, poput raznih vrsta kaiševa, novčanika ili torbi. Od zanata se, kaže, u BiH može sasvim dobro živjeti.
„Obrt se može nositi s industrijskom proizvodnjom iz razloga što su naši ljudi došli 'tobe', da se industrijska roba manje prodaje, a sve je veća i veća potražnja za kvalitetnijom robom i robom koja je domaća proizvodnja, koja se radi u Bosni i Hercegovini ili Kantonu Sarajevo. Obrtnik, zanatlija, u Bosni i Hercegovini će za par godina biti plaćeniji od jednog dobrog doktora.“
Pročitajte i ovo: Rad bijeljinskih kovača cijeni EUDa su zanatlije sve traženije i sve plaćenije pokazuje primjer srednje poljoprivredne škole u Sarajevu u kojoj se školuju mesari, frizeri, voćari, mljekari, pekari... Nakon što završe školu, oni ne idu na biro već ih najčešće odmah čeka posao, tvrdi direktor ove škole Suad Alić.
„Da li i zbog nestašice radne snage koja je već očigledna, dobili smo određene inicijative firmi za saradnju s učenicima u toku školovanja, a naravno i inicijativu kojom traže od nas da im preporučimo učenike da bi ih uposlili. Činjenica je da ova škola ima neke komparativne prednosti u odnosu na druge škole jer je započela neke transformacije i promjene i iskoristila projekte Evropske unije. Već radimo po EUVET programu i sistemu, koji znači veliku sinergiju između teorije i prakse. Mi za sva zanimanja za koja obrazujemo učenike imamo školske radionice – svoju pekaru, svoju mesaru, svoju mljekaru, svoj frizerski salon, svoje poljoprivredno imanje.“
Iz Obrtničke komore Kantona Sarajevo pokrenuli su 2012. kampanju u osnovnim školama kako bi informisali što više učenika o obrtničkim i zanatskim srednjim školama. Rezultati su povećanje broja upisanih učenika u tim školama za 40 do 70 posto, kaže predsjednik Obrtničke komore KS Naser Idrizagić.
Pročitajte i ovo: Koliko se u BiH shvata važnost preduzetništva„Intencija su deveti razredi, gdje mi na licu mjesta dovodimo obrtnike koji pričaju toj djeci o zanatima, obrtima, zašto su se oni odlučili za obrte i zanate, kako se od toga može živjeti, koju školu od tih obrta i zanata upisati.“
U Kantonu Sarajevo je registrirano oko 7.000 obrtnika, a u FBiH preko 50.000. Najveći problemi s kojima se obrtnici susreću su loši zakonski propisi koji im otežavaju poslovanje, a često i diskriminišu u odnosu na druge privredne subjekte. Primjerice, trenutna zakonska regulativa ne dozvoljava obrtnicima da uvoze repromaterijal ili da izvoze svoje proizvode. Govori Željko Babić, predsjednik Obrtničke komore FBiH.
„Mi smo u Evropi sigurno, možda i u svijetu, jedini koji smo na neki način zakinuti uvozom-izvozom. Mi smo dali prijedlog kako i na koji način to treba riješiti. Obrnici u Republici Srpskoj su riješili kroz tri mjeseca, međutim, mi od marta 2015. godine do današnjeg dana nismo mogli da riješimo taj problem. To je ustvari problem na Vladi Federacije.“
Pročitajte i ovo: Konjičko drvorezbarstvo - duša u teksturi drvetaU Obrtničkoj komori FBiH čekaju na formiranje nove entitetske vlade kako bi im dostavili prijedlog novog Zakona o obrtništvu koji otklanja trenutne probleme i prati pozitivnu zakonsku praksu iz zemalja Evropske unije. Države poput Njemačke, Austrije i Slovenije štite svoje obrtnike i za to postoje jako dobri razlozi, zaključuje Željko Babić.
„Obrtnik danom registracije odgovara kompletnom imovinom. Daleko je bolje zaštićen nego neko ko recimo odgovara imovinom kapitala od hiljadu maraka, a napravi minus od dvadeset miliona maraka.“