Četiri hrvatska para koji su u Zambiji optuženi za pokušaj trgovine djecom početak suđenja moći će dočekati na slobodi nakon što uplate jamčevinu, odlučio je tamošnji sud.
Oni su u Zambiji dočekali četvero djece iz Demokratske Republike (DR) Kongo koju žele posvojiti, i za koju su pribavili hrvatske papire.
Uhapšeni su na aerodromu u Ndoli kada su željeli otići iz Zambije. Hrvatska planira pooštriti propise o međunarodnom posvajanju.
podsjetite se Zambija i Hrvatska istražuju otkud hrvatskim parovima djeca iz KongaJamčevina 1.000 dolara
Sud u Ndoli u Zambiji odredio je jamčevinu od 20.000 kwacha (oko 1.000 američkih dolara) za svakog od osmero hrvatskih državljana koji su pritvoreni pred više od mjesec dana.
Početak suđenja moći će čekati na slobodi nakon što uplate jamčevinu i predaju putne isprave, a moraju se i redovito javljati policiji.
Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman rekao je da je kod svog zambijskog kolege urgirao da se ovim hrvatskim građanima osiguraju dobri uvjeti.
Djeca uzrasta od jedne i po do tri godine su im oduzeta i na skrbi su zambijskih vlasti.
DR Kongo od 2016. godine ima zabranu izdavanja izlaznih viza djeci - svojim državljanima, upravo zbog opasnosti od trgovine djecom.
Ministar tvrdi – država nije odgovorna
Resorni ministar rada i socijalne skrbi Marin Piletić otklonio je 11. siječnja svaku odgovornost države za hapšenje hrvatskih državljana u Zambiji, i najavio da će se pooštriti zakon upravo na okolnost međudržavnih posvajanja.
Dva od četiri hrvatska para bili su upisani u registar potencijalnih posvajatelja u Hrvatskoj, a za dva procedura u trenutku njihovog odlaska u Zambiju nije bila dovršena.
DR Kongo nije potpisnica Haške konvencije o međunarodnom posvajanju.
Ministarstvo treba progovoriti
Osnivačica udruge za potporu posvajanja "Adopta" i konzultantica za socijalne politike Diana Topčić Rosenberg u izjavi za Radio Slobodna Europa (RSE) pozdravlja odluku zambijskog suda, ali ne želi spekulirati o razlozima zašto su četiri para uhapšena.
Topčić Rosenberg: Odgovornost institucija hrvatske države je jasno reći - da li je sve u tom procesu bilo legalno
"Teško je predmnijevati što se doista dogodilo i u kojoj fazi, jer ministarstvo koje je nadležno sada kaže da će mijenjati pravni okvir za međudržavno posvajanje i sada poziva potencijalne posvojitelje da se jave ministarstvu gdje će dobiti cjelovitu podršku i pravnu pomoć", navodi ona.
Dodaje da upravo tu proizilazi problem.
"Jer mi do sada nismo čuli od tog ministarstva - koji je to legalni postupak kojim ljudi moraju ići da bi legalno posvojili djecu", naglašava Topčić Rosenberg.
Za nju problem postoji u Hrvatskoj, gdje je po podacima resornog ministarstva unazad deset godina usvojeno 131 dijete iz DR Kongo, i gdje je ovim slučajem za njih i njihove roditelje u Hrvatskoj stvorena situacija pravne nesigurnosti.
možda vas interesira Vlast u Hrvatskoj ne želi istopolne parove za udomiteljeOna navodi da još nema potvrde relevantnih institucija Hrvatske "kakav je pravni status ljudi za koje je jučer i resorni ministar Marin Piletić rekao da su posvojili djecu iz DR Konga".
"Mislim da je odgovornost institucija hrvatske države jasno reći - da li je sve u tom procesu bilo legalno, da li su ta posvajanja bila legalna, i omogućiti tim ljudima da budu sigurni danas - da na njih ne pada nikakva sumnja, da se mogu opustiti i da ta djeca budu sigurna i zaštićena u Republici Hrvatskoj. A to se još nije dogodilo", upozorava Diana Topčić Rosenberg.
Sljedeće ročište u Ndoli zakazano je za 23. siječnja.
Kako je došlo do uhićenja?
Osmero hrvatskih državljana pritvoreno je 7. prosinca prošle godine u Zambiji, zbog sumnje na trgovinu ljudima u pokušaju.
Zambijski mediji naveli su da imigracijski službenici u zračnoj luci Simon Mwansa Kapwepwe uhitili četiri para hrvatskog podrijetla nakon dojave koju su dobili, te da dokumenti o posvajanju, a koje su izdale vlasti DR Konga, izgledaju falsificirano.
Petnaestak dana nakon pritvaranja posjetili su ih djelatnici najbližeg hrvatskog veleposlanstva, onog u Pretoriji u Južnoafričkoj Republici.
Nekoliko dana kasnije, 30. prosinca objavljeno je da je osnovana radna skupina u kojoj su predstavnici Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, Sigurnosno-obavještajne agencije i resornih ministarstava i koja istražuje okolnosti ovog slučaja.
Vrhovni sud Hrvatske je 9. siječnja izdao naputak općinskim sudovima da se pomoću mehanizma međunarodne pravne pomoći ubuduće dodatno provjerava dokumentacija o posvajanju koja stiže iz država koje nisu potpisnice Haške konvencije, kao što je i DR Kongo.
Prvo ročište održano je 10. siječnja, i sve osmero hrvatskih državljana izjasnilo se da su razumjeli optužnicu i da se ne osjećaju krivima.