Parlament Federacije BiH usvojio je u utorak set antikoruptivnih zakona, a premijer Federacije rekao da time od utorka počinje „pisanje istorije“ kada je u pitanju borba protiv korupcije u BiH. Analitičari upozoravaju da BiH ima već usvojeno više od 10 antikoruptivnih zakona, i na entitetskim i na državnom nivou. No izvještaji pokazuju: što je više zakona usvojeno, to je veći indeks korupcije u BiH. Djelimično je to zbog loših zakonskih rješenja, koja idu u korist korupciji, a i ona rješenja koja su dobra se ne provode, ocjenjuju analitičari.
Predstavnički dom Parlamenta FBiH usvojio je set antikoruptivnih zakona. Riječ je o izmjenama Zakona o sudovima i Zakona o krivičnom postupku, te o prijedlozima zakona o suzbijanju korupcije i organizovanog kriminala i oduzimanju nezakonito stečene imovine. Izmjenama Zakona o sudovima predviđeno je i formiranje posebnog odjela sličnog hrvatskom USKOKU.
Nakon usvajanja seta zakona, premijer Federacije Nermin Nikšić je izjavio:
„Ovo je dan kada se počinje pisati istorija Federacije, istorija borbe protiv korpucije i kriminala. Ovo su zakoni koje su obećavale sve vlade dosad da će donijeti, i svi parlamenti. Moram istaći da sam bio ponosan na ovaj sastav vlade koji se izdigao iznad političkih problema. Danas sam ponosan i na Parlament. Ipak je većina podržala danas ovaj set zakona i nadam se da će tako proći i u Domu naroda, i da ćemo uraditi i taj drugi korak. A onda treći, najteži, je početak primjene ovih zakona.“
No, čak ni dojučerašnji koalicioni partneri ne vjeruju u odlučnost Vlade FBiH da se uhvati u koštac sa korupcijom.
„Šta možemo očekivati kad su u prvoj godini postavljali svoje rođake, familiju, stranačke prijatelje na važne pozicije u državi, da su onda sljedeću godinu dana pokušavali da se međusobno razračunaju, a sljedeću godinu opet vode predizbornu kampanju pričajući istu priču koju su pričali prije četiri godine?“, konstatuje šef Kluba HDZ-a Marinko Čavara.
Šef Kluba SDA Ismet Osmanović napominje da bez primjene zakoni ne znače mnogo:
„Bojimo se hiperprodukcije zakona, hiperprodukcije različitih institucija u pravosudnom sistemu Federacije, i samim tim razvodnjavanja onoga što se zove ozbiljna borba protiv korupcije i organiziranog kriminala", kaže Osmanović.
Problemi u praksi
BiH ima već dovoljno usvojenih zakona za ozbiljnu borbu protiv korupcije, ocjenjuje Adis Arapović iz Centra civilnih inicijativa, no ti zakoni se ne primjenjuju, kaže Arapović:
U BiH je sistem korupcije tako organizovan da uvijek ima način da se radi „po zakonu“, a u korist onih koji se bave korupcijom, ocjenjuje Srđan Blagovčanin, iz Transparency Internationala BiH, navodeći primjer Zakona o javnim nabavkama, oblasti u kojoj je korupcija najizraženija:
„Postoji jako puno problema u praksi koji su opštepoznati, od onog famoznog cjepkanja ugovora da se ne morao raspisivati javni poziv, pa do naknadnih aneksa koji u potpunosti mijenjaju suštinu i način implementacije ugovora. Takođe je poznati način da se prilagođavaju u pozivima uslovi za unaprijed poznatog izvođača radova ili dobavljača usluga, tako da su to generalno najveći problemi. U tom smislu, naš je stav da je neophodno jačati antikorupcijske odredbe samog zakona i neophodno je osnažiti kapacitete institucija koje primjenjuju - prije svega mislim na ured za žalbe", kaže Srđan Blagovčanin.
Razlog za ovako visok stepen korupcije u BiH treba tražiti io u sprezi politike i sudstva, kaže predsjednik Udruženja građana Slobodna Republika RS Nikola Dronjak:
„U sprezi između tužilaštva i sudova, visoke politike, to sve uklopljeno u organizovani kriminal, tako da svi štite i nema ko da podnosi tužbe, nema ko da vodi istrage i na kraju nema ko da sudi u pogledu tih afera", naglašava Dronjak.
Arapović smatra da bez ozbiljnog opredjeljenja da se korupciji stane u kraj neće biti ni rezultata - uprkos usvojenim zakonima:
„Zakoni koje smo sada spominjali mogu doprinijeti poboljšanju stanja, ali samo pod uslovom da oni koji su donijeli zakon i oni koji su nadležni za njegovo provođenje zaista iskažu i političku i svaku drugu volju i odgovornost da zakone do kraja provedu u praksi. U suprotnom, to će biti samo još jedna omča oko vrata, moći ćemo sami sebe proglašavati normativno uređenom zemljom, a situacija u praksi će biti potpuno suprotna, pa je onda, možda, i bolje ne imati zakone, imati opravdanje zašto je stanje na terenu loše, nego imati dobre zakone koje niko ne provodi", zaključuje Arapović.
Predstavnički dom Parlamenta FBiH usvojio je set antikoruptivnih zakona. Riječ je o izmjenama Zakona o sudovima i Zakona o krivičnom postupku, te o prijedlozima zakona o suzbijanju korupcije i organizovanog kriminala i oduzimanju nezakonito stečene imovine. Izmjenama Zakona o sudovima predviđeno je i formiranje posebnog odjela sličnog hrvatskom USKOKU.
Nakon usvajanja seta zakona, premijer Federacije Nermin Nikšić je izjavio:
„Ovo je dan kada se počinje pisati istorija Federacije, istorija borbe protiv korpucije i kriminala. Ovo su zakoni koje su obećavale sve vlade dosad da će donijeti, i svi parlamenti. Moram istaći da sam bio ponosan na ovaj sastav vlade koji se izdigao iznad političkih problema. Danas sam ponosan i na Parlament. Ipak je većina podržala danas ovaj set zakona i nadam se da će tako proći i u Domu naroda, i da ćemo uraditi i taj drugi korak. A onda treći, najteži, je početak primjene ovih zakona.“
No, čak ni dojučerašnji koalicioni partneri ne vjeruju u odlučnost Vlade FBiH da se uhvati u koštac sa korupcijom.
„Šta možemo očekivati kad su u prvoj godini postavljali svoje rođake, familiju, stranačke prijatelje na važne pozicije u državi, da su onda sljedeću godinu dana pokušavali da se međusobno razračunaju, a sljedeću godinu opet vode predizbornu kampanju pričajući istu priču koju su pričali prije četiri godine?“, konstatuje šef Kluba HDZ-a Marinko Čavara.
Šef Kluba SDA Ismet Osmanović napominje da bez primjene zakoni ne znače mnogo:
„Bojimo se hiperprodukcije zakona, hiperprodukcije različitih institucija u pravosudnom sistemu Federacije, i samim tim razvodnjavanja onoga što se zove ozbiljna borba protiv korupcije i organiziranog kriminala", kaže Osmanović.
Problemi u praksi
BiH ima već dovoljno usvojenih zakona za ozbiljnu borbu protiv korupcije, ocjenjuje Adis Arapović iz Centra civilnih inicijativa, no ti zakoni se ne primjenjuju, kaže Arapović:
Adis Arapović
„Nećemo pogriješiti ako kažemo da je to preko 10 zakona koje možemo svrstati u tu oblast antikoruptivnih pravnih normi. Same pravne norme, pored toga što mogu biti štetne, mogu biti samo mrtvo slovo na papiru. Već par godina svjedočimo relativno dobrom, povoljnom antikoruptivnom zakonodavstvu, recimo u vezi sa pitanjem financiranja poltičkih stranaka, ali to nije bila prepreka za protuzakonito ponašanje, za manipulaciju unutar izbornog procesa na štetu države izvrdavajući, ustvari, ključne osobine zakona, a u korist pobjede ili dobrog prolaza na izborima. Sam broj zakona koji je donesen, njihov sadržaj tek treba da se pokaže u praksi kao pozitivan i optimizirajući faktor za sistematsku borbu protiv korupcije u BiH, što dosad definitvno nije bio slučaj", naglašava Arapović.U BiH je sistem korupcije tako organizovan da uvijek ima način da se radi „po zakonu“, a u korist onih koji se bave korupcijom, ocjenjuje Srđan Blagovčanin, iz Transparency Internationala BiH, navodeći primjer Zakona o javnim nabavkama, oblasti u kojoj je korupcija najizraženija:
„Postoji jako puno problema u praksi koji su opštepoznati, od onog famoznog cjepkanja ugovora da se ne morao raspisivati javni poziv, pa do naknadnih aneksa koji u potpunosti mijenjaju suštinu i način implementacije ugovora. Takođe je poznati način da se prilagođavaju u pozivima uslovi za unaprijed poznatog izvođača radova ili dobavljača usluga, tako da su to generalno najveći problemi. U tom smislu, naš je stav da je neophodno jačati antikorupcijske odredbe samog zakona i neophodno je osnažiti kapacitete institucija koje primjenjuju - prije svega mislim na ured za žalbe", kaže Srđan Blagovčanin.
Razlog za ovako visok stepen korupcije u BiH treba tražiti io u sprezi politike i sudstva, kaže predsjednik Udruženja građana Slobodna Republika RS Nikola Dronjak:
„U sprezi između tužilaštva i sudova, visoke politike, to sve uklopljeno u organizovani kriminal, tako da svi štite i nema ko da podnosi tužbe, nema ko da vodi istrage i na kraju nema ko da sudi u pogledu tih afera", naglašava Dronjak.
Arapović smatra da bez ozbiljnog opredjeljenja da se korupciji stane u kraj neće biti ni rezultata - uprkos usvojenim zakonima:
„Zakoni koje smo sada spominjali mogu doprinijeti poboljšanju stanja, ali samo pod uslovom da oni koji su donijeli zakon i oni koji su nadležni za njegovo provođenje zaista iskažu i političku i svaku drugu volju i odgovornost da zakone do kraja provedu u praksi. U suprotnom, to će biti samo još jedna omča oko vrata, moći ćemo sami sebe proglašavati normativno uređenom zemljom, a situacija u praksi će biti potpuno suprotna, pa je onda, možda, i bolje ne imati zakone, imati opravdanje zašto je stanje na terenu loše, nego imati dobre zakone koje niko ne provodi", zaključuje Arapović.