Nakon nekoliko mjeseci neuspješnih pregovora u noći između ponedjeljka i utorka Narodna skupština Republike Srpske po hitnom postupku usvojila je Zakon o radu. Time je ispunjena još jedna stavka iz reformske agende, ali i potreban uslov za nastavak pregovora oko finansijskog aranžmana sa MMF-om. No, nezadovoljstvo izraženo na protestima uz skupštinsku raspravu, te nasilje nad sindikalnom liderkom otvorilo je temu o tome da li su vlasti počele da zanemaruju stavove građana I civilnog sektora u donošenju odluka
Vladajućoj većini u Narodnoj skupštini Republike Srpske na čelu sa Savezom nezavisnih socijaldemokrata u utorak u pola dva iza ponoći, nije smetalo da bez prisustva opozicije, ne obazirući se na radničke proteste i apele na silu izbačene liderke sindikata Ranke Mišić, usvoji novi entitetski Zakon o radu. Savez sindikata potpuno je odbacio tekst novog zakona smatrajući da se njime krši gotovo svako dostignuto krhko radničko pravo, a da radnici tonu u porobljavanje. Sindikalci su odbijali i svake pregovore oko zakona. To su poručili i na jučerašnjim protestima tražeći njegovo povlačenje iz procedure. Tu poruku je poslanicima pokušala u skupštinskoj sali prenijeti predsjednica Saveza Ranka Mišić prije negoli su je na silu izbacili. Nakon što je izbačena Ranka Mišić je završila u hitnoj pomoći zbog prevelikog stresa, no prije toga je izjavila - “Obezbjeđenje po naređenju predsjedavajućeg Narodne skupštine me izbacilo, vuklo po podu, guralo i onda me izbacilo iz ove zgrade. Dakle, ovo nije put demokratije, ovo je put porobljavanja, tako očigledan, tako direktan. Ja sam bila samo neko ko je imao priliku, u ime naroda, da govori pred tim narodnim poslanicima, prije nego što oni počnu da raspravljaju o Zakonu o radu.”
Iako je opozicija napustila zasijedanje nakon izbacivanja Ranke Mišić, čini se da su opozicione stranke veoma mlako reagovale na takvo nasilje kao i na ponašanje policije prema učesnicima protesta, mišljenja je kolumnista Buke Dragan Bursać.
“U stvari, poenta je da nema reakcije opozicije i vidjeli smo kako je opozicija, baš na najplastičnijem primjeru, sinoć pokazala kako, zapravo, ne postoji kao takva, kako je to jedna interesna grupa koja je, pazite, sve vrijeme dok su gospođu Mišić vukli po podu skupštine, neko je iz opozicije to čak i snimao. Čula su se dobacivanja i pošalice neke… Kakva prava žena, o čemu mi govorimo? Ovo je jedno srednjevjekovlje koje je naravno prošlo i gdje, mogu vam reći, narod koji nije bio tu je potpuno inferioran na takvo ponašanje”, rekao je Bursać.
Izbacivanje Ranke Mišić izazvalo je salvu osuda u kojima se navodi da je tim nasiljem napadnuta ne samo ona kao žena, već simbolički i radnici koje je zastupala. U Savezu samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine najoštrije su osudili fizički nasrtaj koji, kako je saopšteno, predstavlja jasan znak kako predstavnici vlasti, uljuljkani u udobnost svojih skupštinskih mandata, tretiraju one koji su im dali te mandate. U saopštenju se predsjednik te sindikalne organizacije Ismet Bajramović i direktno obratio Ranki Mišić: "Jučerašnji napad na Tebe predstavlja napad na svakog sindikalistu u Bosni i Hercegovini. Tvoja odvažnost i spremnost da rizikuješ svoje zdravlje i da učiniš sve što je u tvojoj moći da se čuje glas radnika i radnica, onih koje predstavljaš, trebaju svima biti jasan znak da se sindikati u Bosni i Hercegovini neće šutke miriti s onim što su planovi i namjere naših vlada i ostalih vlastodržaca".
Direktorka Gender centra Vlade RS Mirjana Lukač takođe je osudila nasilje u Skupštini.
“Smatramo da je ovim činom učinjeno institucionalno nasilje nad gospođom Mišić kao ženom, čime je na najgrublji, ponižavajući način, povrijeđeno njeno ljudsko dostojanstvo. Posebnu težinu predstavlja činjenica da je to nasilje učinjeno u instituciji RS i to u njenom najvišem zakonodavnom organu, što je nedopustivo. Ovakvo nasilje prema ženi je veoma loša poruka javnosti i zahtijeva striktnu osudu, javno izvinjenje i garanciju da se više ne smije ponoviti. Gender centar će u okviru svojih nadležnosti i u komunikaciji sa gospođom Mišić pružiti podršku u zaštiti njenih prava”, rekla je Lukačeva.
Zanimljivo je i da su na entitetskom javnom RTV servisu, Radio televiziji Republike Srpske, kao i u nekim printanim medijima dešavanja u Skupštini gotovo potpuno zanemarena, te opisana bez fotografija i snimaka.
“To je ponašanje krvničko, a možemo i lijepo reći 'grubo'. Čak su pojedini mediji, javni servisi, rekli kako je ona bila samo udaljena iz Skupštine, onako umiveno. U stvari ona je bila mučki izbačena iz Skupštine, onako tjelohraniteljskim potezima, a ženi je bila operisana kičma”, opisao je Dragan Bursać.
No pored velike mrlje u radu Narodne skupštine, ostaje činjenica da je, prema analizama pravnika, u novom Zakonu o radu predviđeno čak 20 situacija u kojima poslodavac može bez pogovora dati radniku otkaz, da više nisu zaštićeni ni radnici koji ukazuju na korupciju. Lakše će biti otpuštani i radnici sa umanjenim sposobnostima za rad..
“Zakonom smo samo postigli to da je ispunjen uslov koji je vjerovatno postavljen kao i u Federaciji BiH u kojoj je na sličan način usvojen Zakon o radu. Kakvi su rezultati i iskustva u ovo malo vremena, trebao je to neko da analizira i inkorporira u naš zakon. Ovako je to sve završilo gotovo cirkusom za koji sam siguran da nam neće donijeti ni novog investitora ni novog poslodavca”, istakao je ekonomista Zoran Pavlović.
Grupa od nekoliko nevladinih organizacija među kojima je i Transparency international prije donošenja Zakona o radu ukazivala je na kršenje procedura.
“Posebno smo apelovali zbog toga što je Zakon o radu otišao po hitnoj procedure, što za ovako jedan bitan zakon koji se tiče ogromnog broja ljudi nije omogućena javna rasprava i što procedura nije ispoštovana. Sa druge strane, ukazali smo i na brojne nedorečenosti a na kraju se sve svodi da se prava radnika smanjuju”, kaže predstavnica Transparency International BiH Ivana Korajlić.
Ignorantsko ponašanje vlasti prema stavovima i zahtjevima građana kakvo se moglo vidjeti u procesu donošenja Zakona o radu, čini se da je postalo model ponašanja, mišljenja je direktorka Helsinškog parlamenta građana Banja Luka Dragana Dardić.
“Vlasti u RS se već odavno ne obaziru ni na kakve sugestije, komentare, proteste i štrajkove koji se organizuju, tako da postupak vlasti u kome je osporeno pravo Ranki Mišić da uđe u salu u Skupštinu i da se obrati poslanicima što je bilo njeno legitimno pravo, pogotovo imajući u vidu važnost Zakona o radu, tako da to jeste model kojem svjedočimo već neko vrijeme. Ali to ne smije da bude razlog da građani i građanke RS i dalje se ne bune i ne dižu svoj glas da se poštuju i zaštite prava koji su im zakoni entiteta i države garantovali”, zaključuje Dardićeva.