U Republici Srpskoj se od januara radi na zakonu o utvrđivanju porijekla imovine. Nacrt je predložila opoziciona partija u tom entitetu - Srpska demokratska stranka, a najviše primjedbi stiglo je iz redova vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata. Iako je SNSD deklarativno za njegovo donošenje, utisak je da se ta partija najviše zabrinula za ljudska prava tajkuna koja bi zakonom, smatraju, bila ugrožena.
Nacrt zakona o utvrđivanju porijekla imovine podigao je prašinu u RS još prije nego što je ušao u parlamentarnu proceduru početkom godine jer nije bilo jasno da li će vladajući Savez nezavisnih socijaldemokrata podržati ideju da entitetski moćnici daju javnosti na uvid imovinu koju posjeduju i objasne kako su do nje došli. Kako su pojasnili predlagači iz SDS-a, cilj donošenja zakona bio bi stvarna i suštinska, a ne formalna i demagoška borba protiv kriminala. SNSD se deklarativno opredijelio za njegovo donošenje, ali je imao brojne primjedbe.
Poslanik te partije u entitetskom parlamentu Nikola Baštinac kaže da su se osnovne primjedbe odnosile upravo na to da on nije u skladu sa Evropskom poveljom o ljudskim pravima.
„Jer predviđa da je teret dokazivanja na pojedincu i u nekim segmentima on odovodi u pitanje i sveto pravo privatne svojine. S druge strane, on nije samim tim usklađen ni sa Ustavom RS“, kazao je Baštinac.
Baštinac ističe da se SNSD slaže s potrebom donošenja zakona u slučajevima gdje vlasnik ne može da dokaže porijeklo imovine. Ipak, u SDS-u smatraju da je vladajući SNSD i te kako protiv zakona, ali da se zbog javnosti ne izjašnjava otvoreno, već da to rade kroz brojne primjedbe.
„Lako bismo se najvjerovatnije mi dogovorili oko ovog zakona sa SNSD-om ukoliko bismo pristali da izbacimo neke članove iz ovoga zakona, konkretno one članove koji se odnose na najveće zvaničnike u RS, koji bi po ovome zakonu morali da dostavljaju godišnje izvještaje o svojoj imovini i koji bi morali prvi da idu na provjeru“, rekao je šef poslaničkog kluba SDS-a u Parlamentu RS Vukota Govedarica.
Nedostaje politička volja
Zakon koji je u formi nacrta predložio SDS predviđa da entitetska poreska uprava formira organizacionu jedinicu koja bi se bavila ispitivanjem porijekla imovine, a u saradnji sa nadležnim organima. Jedinica poreske uprave može obustaviti istragu, ali ako ima osnova za sumnju da je imovina stečena na nelegalan način ide se u sudski postupak. Vlasnik imovine ima rok od 60 dana da dokaže njeno porijeklo. U vladajućem SNSD-u smatraju da je sporna ustavnost zakona, te da se postavlja pitanje načela o jednakosti građana, načela o zabrani diskriminacije i načela o zaštiti privatne svojine. Optužuju SDS da im je cilj bio stvaranje buke i atmosfere u kojoj će se postojeća vlast predstaviti kao kriminalizovana.
„Nije bio cilj da se riješi taj problem, nego je bio cilj da se SNSD sa svojim koalicionim partnerima označi kao politička organizacija koja štiti kriminalce“, zaključuje Nikola Baštinac.
Iz SDS-a odgovaraju primjerom Slobodana Stankovića, biznismena bliskog vlastima, kojem su hrvatski carinici nedavno oduzeli milion maraka na graničnom prelazu u Gradišci. Novac koji nije prijavljen, smatraju opozicionari, teško da je iz legalnih tokova, te upravo iz tih razloga zakon o utvrđivanju porijekla imovine treba hitno donijeti. Da politička volja vladajućih struktura za donošenjem takvog zakona ipak nedostaje, mišljenja je i predsjednik Demokratske partije Dragan Čavić.
„Politička volja nedostaje i zbog brojnih ljudi iz režima danas, koji su u posljednjih nekoliko godina vladavine stekli enormna bogatstva. To nije nikakva tajna. Nema ga koji nema ko zna koliko nekretnina. I što je poznato, većina njih ima nekretnine i van ove zemlje, posebno u Srbiji, ali i u Hrvatskoj, Crnoj Gori, Austriji - i ko zna gdje sve po svijetu“, naveo je Čavić.
Ekonomista Damir Miljević podsjeća da ni pozicija ni opozicija do sada nisu bile spremne da izmijene Zakon o poreskoj upravi kojim bi se toj instituciji omogućilo da oporezuje prihod i imovinu građana - a što bi mogao biti osnov za utvrđivanje porijekla imovine.
„Smatram da takav jedan zakon treba donijeti. Ali čini mi se s druge strane da će SNSD, osim deklarativne podrške, učiniti sve da se jedan takav zakon ne usvoji jer im očito u ovoj situaciji ne odgovara njegovo usvajanje“, kazao je Miljević.
U naredna četiri mjeseca, koliko ima do isteka roka da zakon iz forme nacrta bude preformulisan u prijedlog, iskristalisaće se da li vlasti Republike Srpske, osim deklarativne, imaju i istinsku namjeru da se obračunaju sa kriminalom. Ili će opstruisati zakon kako bi zaštitile ljudska prava tajkuna.
Nacrt zakona o utvrđivanju porijekla imovine podigao je prašinu u RS još prije nego što je ušao u parlamentarnu proceduru početkom godine jer nije bilo jasno da li će vladajući Savez nezavisnih socijaldemokrata podržati ideju da entitetski moćnici daju javnosti na uvid imovinu koju posjeduju i objasne kako su do nje došli. Kako su pojasnili predlagači iz SDS-a, cilj donošenja zakona bio bi stvarna i suštinska, a ne formalna i demagoška borba protiv kriminala. SNSD se deklarativno opredijelio za njegovo donošenje, ali je imao brojne primjedbe.
Poslanik te partije u entitetskom parlamentu Nikola Baštinac kaže da su se osnovne primjedbe odnosile upravo na to da on nije u skladu sa Evropskom poveljom o ljudskim pravima.
„Jer predviđa da je teret dokazivanja na pojedincu i u nekim segmentima on odovodi u pitanje i sveto pravo privatne svojine. S druge strane, on nije samim tim usklađen ni sa Ustavom RS“, kazao je Baštinac.
Baštinac ističe da se SNSD slaže s potrebom donošenja zakona u slučajevima gdje vlasnik ne može da dokaže porijeklo imovine. Ipak, u SDS-u smatraju da je vladajući SNSD i te kako protiv zakona, ali da se zbog javnosti ne izjašnjava otvoreno, već da to rade kroz brojne primjedbe.
„Lako bismo se najvjerovatnije mi dogovorili oko ovog zakona sa SNSD-om ukoliko bismo pristali da izbacimo neke članove iz ovoga zakona, konkretno one članove koji se odnose na najveće zvaničnike u RS, koji bi po ovome zakonu morali da dostavljaju godišnje izvještaje o svojoj imovini i koji bi morali prvi da idu na provjeru“, rekao je šef poslaničkog kluba SDS-a u Parlamentu RS Vukota Govedarica.
Nedostaje politička volja
Zakon koji je u formi nacrta predložio SDS predviđa da entitetska poreska uprava formira organizacionu jedinicu koja bi se bavila ispitivanjem porijekla imovine, a u saradnji sa nadležnim organima. Jedinica poreske uprave može obustaviti istragu, ali ako ima osnova za sumnju da je imovina stečena na nelegalan način ide se u sudski postupak. Vlasnik imovine ima rok od 60 dana da dokaže njeno porijeklo. U vladajućem SNSD-u smatraju da je sporna ustavnost zakona, te da se postavlja pitanje načela o jednakosti građana, načela o zabrani diskriminacije i načela o zaštiti privatne svojine. Optužuju SDS da im je cilj bio stvaranje buke i atmosfere u kojoj će se postojeća vlast predstaviti kao kriminalizovana.
„Nije bio cilj da se riješi taj problem, nego je bio cilj da se SNSD sa svojim koalicionim partnerima označi kao politička organizacija koja štiti kriminalce“, zaključuje Nikola Baštinac.
Dragan Čavić, foto: Boris Miljević
Iz SDS-a odgovaraju primjerom Slobodana Stankovića, biznismena bliskog vlastima, kojem su hrvatski carinici nedavno oduzeli milion maraka na graničnom prelazu u Gradišci. Novac koji nije prijavljen, smatraju opozicionari, teško da je iz legalnih tokova, te upravo iz tih razloga zakon o utvrđivanju porijekla imovine treba hitno donijeti. Da politička volja vladajućih struktura za donošenjem takvog zakona ipak nedostaje, mišljenja je i predsjednik Demokratske partije Dragan Čavić.
„Politička volja nedostaje i zbog brojnih ljudi iz režima danas, koji su u posljednjih nekoliko godina vladavine stekli enormna bogatstva. To nije nikakva tajna. Nema ga koji nema ko zna koliko nekretnina. I što je poznato, većina njih ima nekretnine i van ove zemlje, posebno u Srbiji, ali i u Hrvatskoj, Crnoj Gori, Austriji - i ko zna gdje sve po svijetu“, naveo je Čavić.
Ekonomista Damir Miljević podsjeća da ni pozicija ni opozicija do sada nisu bile spremne da izmijene Zakon o poreskoj upravi kojim bi se toj instituciji omogućilo da oporezuje prihod i imovinu građana - a što bi mogao biti osnov za utvrđivanje porijekla imovine.
„Smatram da takav jedan zakon treba donijeti. Ali čini mi se s druge strane da će SNSD, osim deklarativne podrške, učiniti sve da se jedan takav zakon ne usvoji jer im očito u ovoj situaciji ne odgovara njegovo usvajanje“, kazao je Miljević.
U naredna četiri mjeseca, koliko ima do isteka roka da zakon iz forme nacrta bude preformulisan u prijedlog, iskristalisaće se da li vlasti Republike Srpske, osim deklarativne, imaju i istinsku namjeru da se obračunaju sa kriminalom. Ili će opstruisati zakon kako bi zaštitile ljudska prava tajkuna.