Ne stišavaju se reakcije na odbijenicu koja je iz Ministarstva uprave stigla na račun Prijedloga zakona o udžbenicima napisan – u ženskom rodu. Ministrica znanosti i obrazovanja iz manje liberalne stranke u vladajućoj koaliciji kazala je kako se tako želi boriti protiv stereotipa, ali joj je odgovoreno da treba pisati u skladu sa dosadašnjim zakonima, koji su u muškom rodu. Zakon u ženskom rodu podržavaju žene iz svih parlamentarnih stranaka osim krajnje desnice i – hrvatske predsjednice.
Ministar uprave Lovro Kuščević iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) odbio je prijedlog Zakona o udžbenicima u osnovnim i srednjim školama, jer je bio pisan u ženskom rodu.
Dosadašnja praksa je da se u tekstu zakona koristi muški rod, uz napomenu da to vrijedi za oba spola.
Ministrica prosvjete Blaženka Divjak iz narodnjaka obrnula je dosadašnju praksu, prijedlog zakona napisala u ženskom rodu i stavila napomenu – da to vrijedi za oba spola. Njena je namjera, kako je rekla, borba protiv stereotipa, ali iz Ministarstva uprave odgovorili su da se u drugim važećim zakonima koristi muški rod, a da tako propisuje i saborski akt o načinu pisanja zakonskih tekstova.
Sličnu je sudbinu pred osam godina, ali od kolega iz vlade lijevog centra, doživjela tadašnja ministrica zaštite okoliša Mirela Holy od tadašnjeg socijaldemokratskog ministra uprave Arsena Bauka.
"I to samo pokazuje da seksizam u Hrvatskoj ne stanuje samo u HDZ-u ili u desnim konzervativnim političkim opcijama, nego stanuje u svim političkim opcijama, pa i onim koje imaju navodno progresivni predznak. To pokazuje u kakvom društvu živimo", kazala je Mirela Holy za Radio Slobodna Europa (RSE).
Holy: Seksizam stanuje u svim političkim opcijama
Evo i lapidarni komentar postupka i bivšeg i sadašnjeg ministra uprave iz usta političarke s ljevice i feminističke lingvistice Rade Borić: "Samo potvrđujemo da živimo u patrijarhatu i da se promjene dešavaju sporo".
Pokušaj ministrice Divjak podijelio je javnost – zastupnice iz gotovo svih stranaka od ljevice do desnog centra pozdravljaju njezinu inicijativu, dok Bruna Esih iz desne stranke Neovisni za Hrvatsku misli da je to vrijeđanje žena.
Posebno je zanimljivo da su iz Ureda hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović kazali su da je prijedlog zakona pisan u ženskom rodu – otvaranje novih ideoloških prijepora!
"To nije točno", odgovara Mirela Holy.
"Borba za jednakopravnost spolova nikada ne može biti nešto što će stvarati podjele u društvu. Začuđena sam komentarom gospođe predsjednice s obzirom da je ona žena koja se nalazi na izrazito visokoj funkciji u politici i bilo bi očekivano da ima senzibilitet prema ovim pitanjima. Ako ima senzibilitet za pitanja borbe za ljude koji su u nekakvoj podčinjenoj poziciji, onda bi trebala imati i senzibilitet za pitanja žena, jer žene nisu ravnopravne u hrvatskom društvu", ukazuje Holy.
- Dubravka Ugrešić: Grabar-Kitarović je san većine Hrvata
- Populizam ili navijanje hrvatske predsjednice?
Rada Borić za RSE kaže kako bi predsjednica zadnja trebala ovo kvalificirati kao stvaranje novih ideoloških prijepora.
"Ja ne vidim po čemu bi to bili ideološki prijepori. A upravo ona je netko tko samo dodatno stvara ideološke prijepore", pojašnjava Borić.
Ona dodaje da je predsjednica ovakvim stavom sama sebi skočila u usta.
"Budući da znamo da predsjednica piše svoj doktorat koji je vezan uz ravnopravnost spolova, pretpostavljala sam da bolje poznaje problematiku i zna koliko je važan rodno osjetljivi jezik upravo zbog promjene klime u kojoj živimo. Da ne kažemo da je ona u nesuglasju sa samom sobom – ukoliko se ne slaže sa ovako napisanim prijedlogom zakona, onda bi trebala vratiti naziv 'Ured predsjednika', a ne 'Ured predsjednice' kao sada. dakle, sama bi morala snositi posljedice nerazumijevanja – koliko je važno i u jeziku prepoznati ravnopravnost", ističe Rada Borić.
Borić: Hrvatska predsjednica dodatno stvara ideološke prijepore
Posebnim priopćenjem oglasila se i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić koja je ocijenila da je pokušaj ministrice Divjak "doprinos promicanju ravnopravnosti spolova na simboličkoj razini hrvatskog jezika".