Hrvatske vlasti pozdravljaju određivanje datuma za početak pristupnih pregovora Srbije sa Europskom unijom. Pregovori i trud uložen u reforme promijenit će Srbiju, kao što su promijenili i Hrvatsku, poručuje bivši hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković.
Hrvatska želi uspjeh Srbiji u pregovorima o članstvu u Europskoj uniji, jer je Hrvatska zainteresirana za stabilno susjedstvo.
„Bit ćemo partneri, a ne mentori. Nama je u interesu da Srbija uđe u Europsku uniju, jer ako su Bugarska i Rumunjska unutra i trebaju biti unutra, onda nema logike da to ne budu i Srbija, Crna Gora i Makedonija", izjavio je hrvatski premijer Zoran Milanović na novinarsko pitanje - kako će se Hrvatska postaviti u pristupnim pregovorima Srbije sa Europskom unijom.
„Srbiji je mjesto u EU-u, ali bude li se morala prilagođavati po istim kriterijima kao i Hrvatska bit će joj teško i moglo bi dugo trajati. Ali o tome mi samo djelomično odlučujemo. Mi želimo Srbiji uspjeh jer vidimo u tome svoj interes, jer želimo stabilno susjedstvo bez obzira tko je na vlasti u Srbiji“, kaže Milanović.
Novinari su ga pitali očekuje li tijekom pristupnih pregovora rješenje otvorenog pitanja granice sa Srbijom?
„Svakako bismo htjeli da se riješi granica, jer to se godinama odugovlači, ali ja to čak vidim kao manji problem. Ja bih čak više očekivao da beogradske vlasti budu malo korektnije kada su u pitanju odnosi koji se tiču nasljeđa rata, statusa manjina… Jer, katkad mi se čini da smo mi u hrvatskoj Vladi i još neki u Hrvatskoj jedini koji pokušavaju ići nekim europskim putom - u Hrvatskoj imamo nacionalističku oporbu, a i u Beogradu se vlast katkada ne kontrolira kada daje izjave. Dakle, možda smo katkad i predobronamjerni“, konstatovao je premijer.
Bivši HDZ-ov ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković u izjavi za naš radio pozdravlja davanje datuma Srbiji:
„Svi procesi koji će voditi ka europeizaciji, reforme koje će morati provesti, sveukupni društveni trud koji će biti uložen u približavanje Srbije Europskoj uniji – sve to nadam se da će promijeniti zemlju“, kaže Jandroković.
On podsjeća da je hrvatski pregovarački proces bio ključan u snaženju demokracije, pravne sigurnosti i vladavine prava, kao i u jačanju kapaciteta državnih institucija:
„Usudio bih se reći da je tih 6 – 7 godina koliko su trajali pregovori bitno promijenilo hrvatsko društvo, da smo kroz taj proces pregovora uložili jedan iznimni društveni napor koji teško da bi se događao da nije bilo motivacije ulaska u Europsku uniju, no nakon ulaska u Europsku uniju pokazala se opasnost od reverzibilnih procesa, i u nekim dijelovima čini mi se da su se u Hrvatskoj dogodili, ali nisam pesimist – vjerujem da će Hrvatska u potpunosti iskoristiti punopravno članstvo, afirmirati do kraja vladavinu prava i demokratske standarde i – ono što je najbitnije – ojačati gospodarstvo i pokrenuti gospodarski rast.“
Po ocjeni političkog analitičara Davora Gjenera u izjavi za naš radio, očito je da je ključan element koji je Srbija morala obaviti bilo postizanje sporazuma s Kosovom koji omogućuje uspostavljanje europskog načela dobrosusjedstva na granici dviju država.
„Očito je da su svi drugi preduvjeti za otvaranje pregovora bili od manje važnosti i da je Europsko vijeće odlučilo nagraditi Srbiju zbog ispunjavanja obaveza iz dijaloga s Kosovom“, ocjenjuje Gjenero.
Kada pregovori krenu, onda nema kredita, upozorava Gjenero:
„Kada pregovarački proces počne, onda uvjeti postaju daleko stroži nego što su bili u razdoblju koje je prethodilo otvaranju pregovora. Tada su uvjeti strogo definirani i proizlaze s jedne strane iz Acquisa, a sa druge strane iz interesa zemalja članica koje nastoje osigurati da se sustav u zemlji pristupnici harmonizira sa sustavom Europske unije na za njih najpovoljniji način.“
Hrvatska želi uspjeh Srbiji u pregovorima o članstvu u Europskoj uniji, jer je Hrvatska zainteresirana za stabilno susjedstvo.
„Bit ćemo partneri, a ne mentori. Nama je u interesu da Srbija uđe u Europsku uniju, jer ako su Bugarska i Rumunjska unutra i trebaju biti unutra, onda nema logike da to ne budu i Srbija, Crna Gora i Makedonija", izjavio je hrvatski premijer Zoran Milanović na novinarsko pitanje - kako će se Hrvatska postaviti u pristupnim pregovorima Srbije sa Europskom unijom.
„Srbiji je mjesto u EU-u, ali bude li se morala prilagođavati po istim kriterijima kao i Hrvatska bit će joj teško i moglo bi dugo trajati. Ali o tome mi samo djelomično odlučujemo. Mi želimo Srbiji uspjeh jer vidimo u tome svoj interes, jer želimo stabilno susjedstvo bez obzira tko je na vlasti u Srbiji“, kaže Milanović.
Novinari su ga pitali očekuje li tijekom pristupnih pregovora rješenje otvorenog pitanja granice sa Srbijom?
„Svakako bismo htjeli da se riješi granica, jer to se godinama odugovlači, ali ja to čak vidim kao manji problem. Ja bih čak više očekivao da beogradske vlasti budu malo korektnije kada su u pitanju odnosi koji se tiču nasljeđa rata, statusa manjina… Jer, katkad mi se čini da smo mi u hrvatskoj Vladi i još neki u Hrvatskoj jedini koji pokušavaju ići nekim europskim putom - u Hrvatskoj imamo nacionalističku oporbu, a i u Beogradu se vlast katkada ne kontrolira kada daje izjave. Dakle, možda smo katkad i predobronamjerni“, konstatovao je premijer.
Bivši HDZ-ov ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković u izjavi za naš radio pozdravlja davanje datuma Srbiji:
„Svi procesi koji će voditi ka europeizaciji, reforme koje će morati provesti, sveukupni društveni trud koji će biti uložen u približavanje Srbije Europskoj uniji – sve to nadam se da će promijeniti zemlju“, kaže Jandroković.
On podsjeća da je hrvatski pregovarački proces bio ključan u snaženju demokracije, pravne sigurnosti i vladavine prava, kao i u jačanju kapaciteta državnih institucija:
„Usudio bih se reći da je tih 6 – 7 godina koliko su trajali pregovori bitno promijenilo hrvatsko društvo, da smo kroz taj proces pregovora uložili jedan iznimni društveni napor koji teško da bi se događao da nije bilo motivacije ulaska u Europsku uniju, no nakon ulaska u Europsku uniju pokazala se opasnost od reverzibilnih procesa, i u nekim dijelovima čini mi se da su se u Hrvatskoj dogodili, ali nisam pesimist – vjerujem da će Hrvatska u potpunosti iskoristiti punopravno članstvo, afirmirati do kraja vladavinu prava i demokratske standarde i – ono što je najbitnije – ojačati gospodarstvo i pokrenuti gospodarski rast.“
Po ocjeni političkog analitičara Davora Gjenera u izjavi za naš radio, očito je da je ključan element koji je Srbija morala obaviti bilo postizanje sporazuma s Kosovom koji omogućuje uspostavljanje europskog načela dobrosusjedstva na granici dviju država.
„Očito je da su svi drugi preduvjeti za otvaranje pregovora bili od manje važnosti i da je Europsko vijeće odlučilo nagraditi Srbiju zbog ispunjavanja obaveza iz dijaloga s Kosovom“, ocjenjuje Gjenero.
Kada pregovori krenu, onda nema kredita, upozorava Gjenero:
„Kada pregovarački proces počne, onda uvjeti postaju daleko stroži nego što su bili u razdoblju koje je prethodilo otvaranju pregovora. Tada su uvjeti strogo definirani i proizlaze s jedne strane iz Acquisa, a sa druge strane iz interesa zemalja članica koje nastoje osigurati da se sustav u zemlji pristupnici harmonizira sa sustavom Europske unije na za njih najpovoljniji način.“