Hrvatski premijer Andrej Plenković pozvao je Srbiju da zaštiti svoje građane hrvatske nacionalnosti, nakon napada na tri mlada Hrvata u Sonti u Vojvodini ovog vikenda. Predstavnici vojvođanskih Hrvata kažu da je ovo nasilje rezultat antihrvatske atmosfere u Srbiji koju proizvodi dio medija i vlasti u Srbiji.
Na početku današnje sjednice Vlade, premijer Andrej Plenković osudio je napad na trojicu mladih Hrvata u nedjelju 24. prosinca u Sonti, kojeg su vojvođanski Hrvati i hrvatske vlasti kvalificirali kao etnički motiviran napad.
„Želim jasno osuditi napad na Hrvate u Sonti. Pozivamo Srbiju da zaštiti svoje građane koji su hrvatske nacionalnosti, a žive u Srbiji“, rekao je Plenković.
Hrvatska je tim povodom uložila prosvjednu notu u Beogradu, a veleposlanica Srbije u Zagrebu Mira Nikolić je odbila primiti notu tvrdeći da se nije radilo o etnički motiviranom napadu. Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov za naš program kaže da nije iznenađen postupkom veleposlanice Srbije, nakon što je dan ranije vojvođanski premijer Mirović odbio da je bilo etničkih motiva u tom činu nasilja i tako – kaže - pripremio političku platformu za postupanje Srbije.
Plenković osudio napad na trojicu mladih Hrvata
„Mi smo očekivali da će se u Republici Srbiji napokon netko suočiti s činjenicom da i građani hrvatske nacionalnosti u Srbiji na žalost znaju biti objekti etnički motiviranog nasilja, što je posljedica učestale, raširene i vrlo negativne antihrvatske atmosfere koja postoji. Gotovo da nema dana da neki antihrvatski sadržaj ne bude u medijima, naposve tabloidima, a ne bude tjedna da neki visoki dužnosnik Republike Srbije ne govori najnegativnije o događanjima i procesima u Republici Hrvatskoj“, kazao je Žigmanov.
On dodaje da srpsko Ministarstvo vanjskih poslova nije mjerodavno procjenjivati je li neki incident etnički motiviran, a da nije važna niti etnička pripadnost napadača na trojicu mladića hrvatske nacionalnosti.
„Ono što jest relevantno je da su dulje vrijeme prema dečku koji je bio fizički napadnut bile poruke preko društvenih mreža, vrijeđanje na nacionalnoj osnovi i dobacivanje na ulici od strane onih koji su izvršili nasilje, a i – po priznanju njega i drugih svjedoka - sam povod te večeri je bilo nasilje uz pogrdno navođenje njegovog nacionalnog podrijetla, uz najpogrdnije nazive kao što je 'ustaša' i slično.“
Hrvatska je česta tema istupa prvih ljudi srpske politike Vučića, Dačića i Vulina, a čini se da se u Srbiji kao antisrpske istupe hrvatskih vlasti percipira javno iznošenje stava - koji se ne mijenja od 1991. godine - kako je na Hrvatsku izvršena velikosrpska agresija, kao i podsjećanje na ratnohuškačke govore u Glini 1995. i posjete srpskim položajima oko opkoljenog Sarajeva iste godine sa oružjem u ruci aktualnog srpskog predsjednika Aleksandra Vučića, kojeg su neki umirovljeni hrvatski političari nazvali i „četnikom“.
Incidenti prema pripadnicima manjina dešavaju se s obje strane granice: Popov
Predsjednik novosadskog Centra za regionalizam Aleksandar Popov za Radio Slobodna Europa kaže kako se incidenti prema pripadnicima manjina dešavaju s obje strane granice, a promptna reakcija vlasti na takve incidente dala bi znak susjednoj državi da vlasti u zemlji gdje se incident dogodio brinu za sve svoje građane, pa i za pripadnike manjina. Za incidente su, kaže, odgovorni i mediji koji prate državnu politiku i podgrijavaju međuetničku netrpeljivost.
„Ovde bi nakon pet godina zaleđenih odnosa bilo krajnje nužno da se državnici počnu u obe zemlje odgovorno ponašati i da umesto oštrih nota i odbijanja da se te note prime počnu da razgovaraju na koji način da se rešavaju otvorena pitanja i ako budu poduzimali adekvatne mere protiv počinilaca da će se onda ove stvari prekinuti“, rekao je Popov.
U tom kontekstu postupanje srpske veleposlanice u Hrvatskoj vidi i bivši hrvatski veleposlanik u Rusiji Božo Kovačević:
„Ambasadorica to ne radi na svoju ruku. Ona dobije instrukcije svog ministarstva. Tako da to nije sasvim neuobičajeno, ali to je svakako znak pogoršavanja odnosa.“