Građani u Bosni i Hercegovini mjesecima se guše u zagađenom zraku. Stopa smrtnosti ljudi u Bosni i Hercegovini od aerozagađenja trenutačno je najveća u Europi.
Harun Drljević, liječnik i član nevladine organizacije "Eko forum Zenica" smatra kako građani u BiH ne znaju mnogo o toj temi.
"Građani su vrlo bezvoljni kad se o tome počne govoriti. Mnogi smatraju da nam je to usud. To nije naš usud. Pravo na zdrav zrak ujedno je pravo na zdravlje, i priča o ekologiji i priča o aerozagađenju je priča o ljudskom zdravlju. Ko narušava standarde, parametre i vrijednosti zdravog zraka, a što se radi gotovosvakodnevno kad su koncentracije polutanata u pitanju, taj ugrožava ljudsko zdravlje. I to je krivično djelo. Dakle, pravo na zrak se ne razlikuje od prava na zdravlje", napominje Drljević.
Pročitajte i ovo: Sve više oboljelih kao posljedica zagađenog zrakaNaglašava kako je svaka kampanja koja želi osvijestiti građane o nekom problemu uvijek dobrodošla.
"Čitav svijet se okrenuo klimatskim promjenama koje uzrokuje ugljični dioksid, ali mi imamo problema ne samo s ugljičnim dioksidom nego i sa organskim i anorganskim polutantima, od kojih su neki vrlo žestoki otrovi i koji su ekstremno kancerogeni, kao što je benzol, benzoapiren, dioksin i brojni drugi. To Evropa nema. Oni su završili s tim prije dvadeset godina. A mi još nismo ni startovali", naglašava.
Pisci o zdravlju
Ured Europske unije u Bosni i Hercegovini nedavno je pokrenuo kampanju pod nazivom "EU za tvoja prava" kako bi se jačala svijest građana o potrebi poštivanja i zaštite osnovnih ljudskih prava.
Kampanja se realizira u više medija, u suradnji s organizacijama civilnog društva, te projektima i inicijativama koje podržava Europska unija. Objavljeni su video spotovi kojima se želi podsjetiti građane da imaju pravo na čist zrak, dostojanstven život i rad, pravo na obrazovanje i pravo na liječenje, kao jedno od osnovnih ljudskih prava.
Književnici su govorili i o osobnim iskustvima u borbi sa različitim mentalnim poteškoćama i oboljenjima, te o povezanosti književnosti s tom temom
U okviru kampanje, Ured EU u BiH organizirao je u četiri bh. grada razgovore sa bosanskohercegovačkim književnicima o mentalnom zdravlju, prevenciji i procesu ozdravljanja.
"Mi smo društvo koje živi sa bezbroj nekih tabua, a jedan od tih tabua je mentalna bolest, mentalni poremećaj. O tome se uglavnom ćuti, ne priča se, bolest se krije k'o zmija noge, tako da je ova tema bila čak za nas, same učesnike, izazovna. Mi smo se sami iznenadili da je to imalo takav uticaj na ljude koji su bili u publici, koji su postavljali pitanja i aktivno su učestvovali u temi", kazao je na jednom od razgovora književnik Faruk Šehić, dobitnik Europske nagrade za književnost.
Književnici su govorili i o osobnim iskustvima u borbi sa različitim mentalnim poteškoćama i oboljenjima, te o povezanosti književnosti s tom temom.
"Ja sam prvenstveno pisao o PTSP-u, o onom o čemu ja znam, o onom što sam ja sam imao i doživio. To i većina mojih kolega koji su bili u ratu, čak i ako nisu bili direktno na liniji, koji su bili kao civili, također mogu i imaju PTPS i pate od njega. Tako sam ja pisao o tome što poznajem, to sam provlačio kroz svoje prozne tekstove, kroz poeziju, novinske tekstove, zato što se ljudi kod nas jednostavno boje pričati o tome, ne znam iz kojih razloga. Neki ljudi jednostavno nisu skloni da govore o tome. Zato mislim da je bitno pisati o tome. O tome će se, naravno, tek pisati. To su one vječne i beskrajne teme. Mi smo možda samo načeli neki djelić tih ozbiljnih tema", naveo je Šehić.
Pročitajte i ovo: Borba Sarajeva za vazduhNaredni projekti
Zora Stanić, glasnogovornica Delegacije EU u BiH, za RSE je kazala kako EU kontinuirano daje podršku društvenoj uključenosti i poštivanju osoba sa psihosocijalnim poteškoćama.
"Bilo je jako zgodno da okupimo ekipu bh. pisaca koji se bave tom temom kroz svoja djela, koja su opet, da kažem, slika njihovih ličnih iskustava. Tako smo i napravili ovaj događaj koji se zove 'Budi dobar prema svom umu', kako bismo razgovarali s običnim ljudima, građanima, o temama koje možda nisu ni svjesni da treba da započnu da pričaju o njima. Možda se ne usuđuju da govore, ili, kao što znate, ovdje kod nas su osobe koje imajuprobleme s mentalnim zdravljem stigmatizirane i teško dolaze do prilike da o tome razgovaraju", konstatira Stanić.
Kampanja "EU za tvoja prava" pokrenuta je prije mjeseca dana i u narednim mjesecima bit će realizirane i brojne druge aktivnosti, dodaje Stanić.
"Trenutno pripremamo nešto slično, gdje ćemo voditi razgovore sa predstavnicima LGBT zajednice. Radimo neke aktivnosti s mlađim uzrastom, sa djecom. Radi se o predstavi koja se zove 'Prije školskog zvona', koju su pripremili učenici Druge gimnazije u Sarajevu, a koja se tiče, nažalost, aktuelnih tema bullyinga u školama. Želimo više promovisatiprojekte za koje je Evropska unija izdvojila sredstva, a to su prije svega onikoji se odnose na promociju ljudskih prava. Naravno, tu se radi i o projektima koji se tiču, recimo, žrtava mina, ljudi koji imaju specifičnih poteškoća, projekti koji se tiču svih marginaliziranih grupa itd", pojašnjava glasnogovornica Delegacije EU u BiH.
Pročitajte i ovo: Sadiković: BiH je zarobljena državaPreporuke Komiteta za ljudska prava Ujedinjenih naroda godinama ukazuju na probleme koje BiH već desetljećima ima u području ljudskih prava. Diskriminacija po osnovu nacionalne pripadnosti, uskraćeno aktivno ili pasivno biračko pravo, odnos prema najugroženijim kategorijama stanovništva, sve su to problemi koje Bosna i Hercegovina mora riješiti ukoliko želi biti dijelom Europske unije, stoji između ostalog u spomenutim preporukama.