Život Vaclava Havela
FOTOGALERIJA: Život Vaclava Havela
RSE
Smrt češkog velikana, Vaclava Havela, koji je umro u nedelju u 76. godini života, zatekla je njegove bliske prijatelje i kolege sa prostora bivše SFRJ, među kojima i režisera Lordana Zafranovića i nekadašnjeg ambasadora BiH u Češkoj, Ivana Orlića.
Zafranović u svojim sjećanjima za RSE da je Havel bio za narode bivše Jugoslavije simbol borbe za slobodu.
„Mi smo se znali još od 1968. godine. Trebao je studirati režiju i nije prošao, ali smo živjeli blizu i družili se. Tada je stanovao u jednom stanu uz rijeku Vltavu, na četvrtom spratu. Kad bi se otvorio taj prozor, vidio bi se cijeli Prag. Vidio bi jednu širinu i on je tako i razmišljao. Uvijek sam mislio kako bi bilo živjeti na mjestu gdje vidiš jednu opću stvar, panoramu cijelog grada i države, ili živjeti negdje između četiri zida i ne vdijeti ništa," rekao je Zafranović.
"To su ogromne razlike. Vaclav Havel je imao tu širinu, znao je gledati unaprijed, znao je u kojem sistemu je živio i za šta se treba boriti. Kad su u Češku ušli Rusi 1968., aktivirali smo se i preko naših kanala čitav niz intelektualaca je izašao u Ljubljanu, Zagreb i Beograd tako da je on do danas, kad god spomene nas studente i tu političku garnituru iz Jugoslavije koja je bila u Pragu, uvijek govorio sa velikim pijetetom i velikom zahvalnošću. Mislim da je tako ostalo do njegove smrti“, kaže Zafranović.
Lordan Zafranović
Ipak, Havel je bio popularniji van svoje zemlje, a Česi su, kaže Zafranović, gledali na njega sa dvije strane, sa dobre i loše.„Česi nikada nemaju ni oštre kritike ni obožavanja, oni su realistični. Havel je bio popularniji i znamenitiji vani nego u samoj Češkoj. Međutim, mi smo u njemu imali simbol borbe za slobodu. Bio je čovjek akcije i intelektualac koji je sa razumjevanjem gledao sve stvari i objašnjavao ih na način koji je meni bio dosta blizak“, ističe Zafranović.
Boravak u Sarajevu
Za Orlića ostaće na prvom mjestu upamćen kao čovjek koji je donio novi način borbe protiv režima, ali i neko ko je imao ogromnu ljubav prema građanima BiH, što je pokazao i svojim dolaskom 1995. godine u tek oslobođeno Sarajevo.
„Vaclav Havel je bio, uz sve osobenosti filozofa, umjetnika, i jedan izuzetan političar. Mogao bih slobodno kazati da je bio predvodnik nove emancipacije i oslobađanja istočnoevropskih naroda. Način na koji je obavio 'Baršunastu revoluciju', ostavio je ugledom demokratskih proljeća, u istočno evropskim zemljama i on će po tome sasvim sigurno ostati zabilježen velikim slovima, ne samo u povijesti češkog i slovačkog naroda, već i u povijesti Evrope, kao predstavnik nove generacije političara, generacije koja je donijela novu emancipaciju svome narodu. I, na kraju, kad su posrijedi narodi Balkana, ostao je kao metafora čovjeka koji se uvijek borio za emancipaciju, ali na način koji je na radost Čeha i Slovaka potpuno drugačiji od balkanskog - mirom, strpljivim dijalogom, razgovorom“, kaže Orlić.
Orlić je bio ambasador BiH u Češkoj od 2005. do 2010. godine i u tom periodu više puta se sretao i družio sa Havelom. Tako se za RSE prisjetio prigode kada mu je 2007. godine uručio specijalno priznanje Internacionalne lige humanista.
„Primio nas je u svom uredu i tako toplo govorio o narodima BiH i svojim sjećanjima na posjet Sarajevu. Spomenuću da je on bio jedan od prvih političara koji je poslije tragičnog rata posjetio BiH i prvi prespavao u Sarajevu. To je naoko sitnica, ali prespavati u ratnom Sarajevu 1995. godine nije bila mala stvar, u uvjetima kada nije postojala nikakva struktura ni bezbjedonosna, ni bilo koja druga. U tom razgovoru je dobio vijest da mu je supruzi pozlilo i da se mora hitno javiti u bolnicu, morao je prekinuti razgovor. Ispričao se i nakon nekoliko dana napisao pismo koje je potpisao srcem i imenom. To srce je on imao za Bosnu i Hercegoovinu i molio me da to srce putem medija isporučim građanima BiH. Vaclav Havel je doista bio srce od čovjeka“, rekao je Orlić.
Nakon raspada SFRJ koji se odigrao u krvavom četvorogodišnjem ratu, mnogi analitičari na području bivše Jugoslavije često su postavljali isto pitanje - zašto se u Srbiji, a onda i u Hrvatskoj, umjesto tadašnjih lidera, nije pojavio čovjek poput Vaclava Havela.
Havel će ostati upamćen i kao političar koji se zalago za NATO intervenciju protiv Srbije. U jednom od poslednjih javnih obraćanja u martu 2011. pozvao je je međunarodnu zajednicu da izvuče pouke iz krvavog raspada bivše Jugoslavije i da ne odlaže vojnu intervenciju u Libiji suviše dugo, kao što je to činila u slučaju bombardovanja Srbije.
"O Miloševiću se raspravljalo četiri godine, ali oprezno oklijevanje se nije isplatilo. Upravo suprotno, pokrenulo je nebrojeno mnogo strahota. To je jedna od velikih pouka koja bi trebalo da navede Zapad da djeluje u slučaju Libije zaista brzo, bez obzira što njegova odluka ne bi bila popularna", kazao je Havel u intervjuu za "Hospodaržske novini".