Evropska komisija zatražila je hitno održavanje sastanka eksperata i resornih ministara u vezi sa funkcioniranjem državne kompanije Elektroprijenos BiH. Poziv je upućen nakon što su delegacije SNSD-a i SDP-a BiH dogovorile da se dobit ove kompanije u iznosu od 100 miliona KM podijeli između dva entiteta za podršku javnim finansijama. Ovo je u suprotnosti sa važećim zakonom donesenim 2004. godine - da se sredstva ne mogu podići prije 2014. godine, na što je prije potpisivanja sporazuma Lagumdžija - Dodik upozorio i generalni direktor Direkcije za proširenje EU Stefano Sanino.
Pokušaj raspodjele dobiti Elektroprijenosa BiH započeo je još prije devet mjeseci kada je Skupština dioničara na vanrednoj sjednici donijela zaključak o pokretanju incijative za izmjenu Statuta ovog preduzeća po kojem Skupština akcionara donosi odluku o načinu raspodjele dobiti uključujući i akumuliranu dobit. Incijativi su kumovali entiteski premijeri koji čine većinske akcionare Elektroprijenosa, inače članovi SNSD-a i SDP-a. U međuvremenu su u Vijeće ministara upućene izmjene zakona o Elektroprijenosu kojim je precizirano da se sredstva od dobiti ne mogu podići prije 2014. godine.
Sporazumom Dodik - Lagumdžija bh. javnosti je konačno otkriveno i kako će akumulirana sredstva biti utrošena.
„Mi smo se precizno dogovorili da se 100 miliona dobiti podijeli između dvije entitetske vlade za podršku javnim finansijama u tim entitetima, a 156 miliona da se usmjeri ka investicionim projektima“, naveo je Milorad Dodik, lider SNSD-a.
Službeni Brisel je prije dogovora između Lagumdžije i Dodika izrazio rezerve prema podjeli dobiti Elektroprijenosa. Prema važećem zakonu, sredstva stvorena akumulacijom dobiti mogla bi se početi dijeliti tek deset godina od stupanja zakona na snagu. Od domaćih vlasti, generalni sekretar EK za proširenje Stefano Sanino zatražio je da ne skraćuju postavljeni rok, odnosno da se prikupljena sredstva iskoriste za revitalizaciju energetskog sektora.
„Pismo gospodina Sanina me nije iznenadilo iz razloga što je EK involvirana u reformu energetskog sektora BiH negdje od 2001./2002. godine. Prilikom dogovora obezbijeđena su Elektroprijenosu znatna sredstva iz međunarodnih finansijskih institucija da izvrše ulaganja u energetski sektor i najvećim dijelom u prijenosnu mrežu. Međunarodna zajednica je sad zabrinuta zbog toga što se plaši da neće imati dovoljno sredstava za povrat - i zbog toga je, ustvari, i u zakon ugrađena odredba da se dobit 10 godina neće moći dijeliti“, kaže Ramiz Mehmedagić, izvršni direktor za pravne poslove Elektroprijenosa.
Iako se u sporazumu SDP-a i SNSD-a navodi kako će se oko 75 miliona eura investirati u projekte u Elektroprijenosu, s obzirom na dugogodišnje blokade preduzeća, direktor Ibrahim Čolakhodžić nije optimista.
„U svakom slučaju ovo što su zamislili da uzmu taj dio, ne znači da će drugi procesi u kompaniji koji su blokirani biti odgođeni. Mislim da je daleko širi obuhvat onoga što treba da se ili napusti ili da se promijeni da bi se otkočili procesi“, ističe on.
Korak naprijed ili udar
Slično misli i predsjednik Sindikata radnika Elektroprijenosa Mevludin Kjunanin. Podsjeća kako je još na skupštini u februaru obećana nova uprava, ali i revizija finansijskog poslovanja ove kompanije u proteklih šest godina, što do danas nije pokrenuto.
„Od tada, a prošlo je devet mjeseci, premijeri aposlutno nisu u nekim stvarima ništa pomjerili sa mrtve tačke. I dalje sjede ljudi koji su blokirali rad kompanije - blokiraju, ne mogu da se dogovore da li mlijeko bijelo“, kaže Kjunanin.
Ramiz Mehemedagić, izvršni direktor za pravne poslove Elektroprijenosa, upozorava kako bi se izmjenama statuta ova kompanija mogla vratiti na početnu poziciju prije uspostave zajedničke kompanije, što je, smatra, udar na jedan od najvažnijih integrativnih faktora u BiH.
„Ako je dogovoreno da SNSD, odnosno RS povuče prijedlog izmjena i dopuna statuta i ako će se donijeti jedinstven investicioni plan kompanije za naredni period, onda bi ovaj sporazum mogao biti korak naprijed. A ako to nije dogovoreno, u tom slučaju je raspodjela dobiti po kapital odnosu samo prva faza u definitivnoj podjeli kompanije na entitetske kompanije.“
Zbog dugogodišnjih blokada rada ove kompanije, vrijednost kapitala Elektroprijenosa smanjen je za oko 20 miliona eura. Tehnologija Elektroprijenosa je zastarjela, preko pet godina ne ulaže se u opremu, u trafostanice, ni u prijenosnu mrežu.
„Ako se ne varam, zadnji objekat koji je napravljen je trafostanica 110 KV upravo u Dodikovim Laktašima. Poslije tog projekta mislim da više nije uložen niti fening investicijski u elektroprijenos“, navodi Amer Jerlagić, nekadašnji direktor Elektroprivrede BiH.
Jeralgić, inače predsjednik opzocione Stranke za BiH, podsjeća kako je Elektroprijenos jedino preduzeće u BiH čije organizacione jedinice prelaze međuentitetsku liniju razdvajanja, zbog čega dogovor Dodik - Lagumdžija ima posebnu težinu.
Kako doznajemo, 15. novembra u Briselu će biti održan sastanak evropskih zvaničnika i resornih ministara u vezi sa funkcioniranjem državne kompanije Elektroprijenos BiH. Uoči sastanka, lider SNSD-a je poručio kako dogovor niko ne može osporiti, jer niko ne može spriječiti vlasnike neke kompanije da odlučuju kako će potrošiti svoj novac. Konačnu odluku o Eleketroprijenosu donijeće Parlament BiH.
Pokušaj raspodjele dobiti Elektroprijenosa BiH započeo je još prije devet mjeseci kada je Skupština dioničara na vanrednoj sjednici donijela zaključak o pokretanju incijative za izmjenu Statuta ovog preduzeća po kojem Skupština akcionara donosi odluku o načinu raspodjele dobiti uključujući i akumuliranu dobit. Incijativi su kumovali entiteski premijeri koji čine većinske akcionare Elektroprijenosa, inače članovi SNSD-a i SDP-a. U međuvremenu su u Vijeće ministara upućene izmjene zakona o Elektroprijenosu kojim je precizirano da se sredstva od dobiti ne mogu podići prije 2014. godine.
Sporazumom Dodik - Lagumdžija bh. javnosti je konačno otkriveno i kako će akumulirana sredstva biti utrošena.
„Mi smo se precizno dogovorili da se 100 miliona dobiti podijeli između dvije entitetske vlade za podršku javnim finansijama u tim entitetima, a 156 miliona da se usmjeri ka investicionim projektima“, naveo je Milorad Dodik, lider SNSD-a.
Službeni Brisel je prije dogovora između Lagumdžije i Dodika izrazio rezerve prema podjeli dobiti Elektroprijenosa. Prema važećem zakonu, sredstva stvorena akumulacijom dobiti mogla bi se početi dijeliti tek deset godina od stupanja zakona na snagu. Od domaćih vlasti, generalni sekretar EK za proširenje Stefano Sanino zatražio je da ne skraćuju postavljeni rok, odnosno da se prikupljena sredstva iskoriste za revitalizaciju energetskog sektora.
„Pismo gospodina Sanina me nije iznenadilo iz razloga što je EK involvirana u reformu energetskog sektora BiH negdje od 2001./2002. godine. Prilikom dogovora obezbijeđena su Elektroprijenosu znatna sredstva iz međunarodnih finansijskih institucija da izvrše ulaganja u energetski sektor i najvećim dijelom u prijenosnu mrežu. Međunarodna zajednica je sad zabrinuta zbog toga što se plaši da neće imati dovoljno sredstava za povrat - i zbog toga je, ustvari, i u zakon ugrađena odredba da se dobit 10 godina neće moći dijeliti“, kaže Ramiz Mehmedagić, izvršni direktor za pravne poslove Elektroprijenosa.
Iako se u sporazumu SDP-a i SNSD-a navodi kako će se oko 75 miliona eura investirati u projekte u Elektroprijenosu, s obzirom na dugogodišnje blokade preduzeća, direktor Ibrahim Čolakhodžić nije optimista.
„U svakom slučaju ovo što su zamislili da uzmu taj dio, ne znači da će drugi procesi u kompaniji koji su blokirani biti odgođeni. Mislim da je daleko širi obuhvat onoga što treba da se ili napusti ili da se promijeni da bi se otkočili procesi“, ističe on.
Korak naprijed ili udar
Slično misli i predsjednik Sindikata radnika Elektroprijenosa Mevludin Kjunanin. Podsjeća kako je još na skupštini u februaru obećana nova uprava, ali i revizija finansijskog poslovanja ove kompanije u proteklih šest godina, što do danas nije pokrenuto.
Ilustracija
„Od tada, a prošlo je devet mjeseci, premijeri aposlutno nisu u nekim stvarima ništa pomjerili sa mrtve tačke. I dalje sjede ljudi koji su blokirali rad kompanije - blokiraju, ne mogu da se dogovore da li mlijeko bijelo“, kaže Kjunanin.
Ramiz Mehemedagić, izvršni direktor za pravne poslove Elektroprijenosa, upozorava kako bi se izmjenama statuta ova kompanija mogla vratiti na početnu poziciju prije uspostave zajedničke kompanije, što je, smatra, udar na jedan od najvažnijih integrativnih faktora u BiH.
„Ako je dogovoreno da SNSD, odnosno RS povuče prijedlog izmjena i dopuna statuta i ako će se donijeti jedinstven investicioni plan kompanije za naredni period, onda bi ovaj sporazum mogao biti korak naprijed. A ako to nije dogovoreno, u tom slučaju je raspodjela dobiti po kapital odnosu samo prva faza u definitivnoj podjeli kompanije na entitetske kompanije.“
Zbog dugogodišnjih blokada rada ove kompanije, vrijednost kapitala Elektroprijenosa smanjen je za oko 20 miliona eura. Tehnologija Elektroprijenosa je zastarjela, preko pet godina ne ulaže se u opremu, u trafostanice, ni u prijenosnu mrežu.
„Ako se ne varam, zadnji objekat koji je napravljen je trafostanica 110 KV upravo u Dodikovim Laktašima. Poslije tog projekta mislim da više nije uložen niti fening investicijski u elektroprijenos“, navodi Amer Jerlagić, nekadašnji direktor Elektroprivrede BiH.
Jeralgić, inače predsjednik opzocione Stranke za BiH, podsjeća kako je Elektroprijenos jedino preduzeće u BiH čije organizacione jedinice prelaze međuentitetsku liniju razdvajanja, zbog čega dogovor Dodik - Lagumdžija ima posebnu težinu.
Kako doznajemo, 15. novembra u Briselu će biti održan sastanak evropskih zvaničnika i resornih ministara u vezi sa funkcioniranjem državne kompanije Elektroprijenos BiH. Uoči sastanka, lider SNSD-a je poručio kako dogovor niko ne može osporiti, jer niko ne može spriječiti vlasnike neke kompanije da odlučuju kako će potrošiti svoj novac. Konačnu odluku o Eleketroprijenosu donijeće Parlament BiH.