Dvadesetak godina nakon rata u Bosni i Hercegovini počelo se dešavati ono do jučer nezamislivo: bivši borci svih strana u ratu - koji su bukvalno pucali jedni u druge - potpuno zaboravljeni, bez posla, zdravstvenog ili bilo kakvog socijalnog osiguranja, odlučili su se sami organizirati, ne gledajući pritom na ime, etničku, vjersku ili političku pripadnost. Osnovali su udruženje zaboravljenih boraca/branitelja i traže ono što smatraju da su njihova najosnovnija prava. Međutim, kažu da ih političke elite ignoriraju. Kao što su ih se sjetili kada je trebalo ratovati, sada znaju za njih samo kada treba glasati na izborima.
Nekolicina bivših branitelja sa područja Ljubuškog, u martu ove godine, odlučili su se organizirati. Osnovali su Udrugu zaboravljenih branitelja, jer, kako kažu, ni 20-ak godina nakon rata nisu ostvarili nikakva prava.
„Sjedeći ovako jedno drušvo, rekli smo:’Hajdemo osnovati jednu udrugu’, kontajući da će nas biti 10, pa onda 20, 50 neka nas bude iz sela. Međutim, kad smo se osnovali, prijavili na internet, to se širi kao požar", navodi tajnik Udruge Franjo Hrstić.
Hrstić kaže da su im se javljali ljudi iz cijele BiH, bivši borci svih vojski, različitih nacija i vjera. Svi imaju iste probleme: neriješen status, mnogi su nezaposleni, bez ikakvih primanja, socijalnog ili zdravstvenog osiguranja:
„Po našoj procjeni, ima nas sada oko 4.000, 5.000. Ljudi zovu svaki dan.“
Kažu da boračkih udruženja u BiH ima mnogo, ali se ljudi poput njih niko nije sjetio.
„Nismo ničiji eksponat, nismo etnički, nacionalno ni vjerski orijentirani. Jednostavno se borimo za ljude koji nemaju nikakva prava, a bili su u ratu. Kada se išlo u rat, tad su znali za nas – kada se završio rat, više nas niko ne pozna", naglašava Drago Grbavac,njedan od osnivača Udruge zaboravljenih branitelja.
Sivrić: Tražimo mrvice
Prvi čovjek Udruge zaboravljenih branitelja u Jajcu Mate Sivrić ističe da sve članove udruženja more iste brige, te da su ih sviju, bez obzira na to kako se zovu, njihovi pretpostavljeni isto prevarili:
„Znate i sami šta je bilo sve obećavano - borite se za svoj narod. Međutim, sad kad je rat završen, kako kome, Bože moj. Država nekome mati, nekome maćeha. Čak su nam govorili:’Ješćete zlatnim kašikama.’ Sad su pojedinci stvarno to i ostvarili, a pojedinci nemaju ni kruha u kući", ogorčeno veli Mate Sivrić.
A kako danas živi masa bivših boraca u proteklom ratu, objašnjava Ismet Karahodžić, potpredsjednik Udruženja zaboravljenih boraca u Jajcu:
„Od nas traže sve. Traže da platiš struju, da platiš vodu, da živiš... Život je ispod nule.“
Zahtjevi koje će iznijeti pred političare i vlasti su jednostavni i traže nešto najosnovnije:
„Tražimo da imamo pravo na liječenje i borački dodatak", kaže Karahodžić.
Zahtjeve zaboravljenih boraca prema vlastima formulira tajnik Udruge Franjo Hrstić:
„Mi želimo postići da donesu zakon da svi koji su učestvovali u ovome ratu, a nisu ostvarili nikakva prava, imaju nekakav ratni dodatak prema vremenu provedenom u ratu i socijalno osiguranje.“
Predsjednik Udruge zaboravljenih branitelja u Jajcu, gdje već ima oko 800 prijavljenih, Mate Sivrić još kaže:
„Postavljaćemo pitanje od Općine do Predsjedništva države da nam se izađe u susret bar koliko-toliko. Ne tražimo ono što su pojedinci dobili, nego mrvice od toga - samo da ne budemo izjednačeni sa dezerterima. Ružno je da zapovjednik prima hiljadu, dvije, pa i više, a da njegov dojučerašnji vojnik nema kruha dati obitelji.“
Svoje zahtjeve, Udruga zaboravljenih branitelja uputila je još ljetos predstavnicima šest stranaka: HDZ-u BiH, HDZ-u 1990., HSP-u, Narodnoj stranci Radom za boljitak, SDA i SDP-u. Međutim, šturi odgovor su dobili tek iz HDZ-a 1990., kaže Drago Grbavac:
„Nisu se udostojili da nam se jave. Vjerojatno će nam se javiti dogodine kad budu izbori. Tada će nas se sjetiti", konstatuje Grbavac.
Recimo još da neki od srpskih članova Udruženja zaboravljenih boraca, bivših pripadnika Vojske Republike Srpske, nisu željeli govoriti o ovoj temi, niti su željeli da im se spominju imena.
Nekolicina bivših branitelja sa područja Ljubuškog, u martu ove godine, odlučili su se organizirati. Osnovali su Udrugu zaboravljenih branitelja, jer, kako kažu, ni 20-ak godina nakon rata nisu ostvarili nikakva prava.
„Sjedeći ovako jedno drušvo, rekli smo:’Hajdemo osnovati jednu udrugu’, kontajući da će nas biti 10, pa onda 20, 50 neka nas bude iz sela. Međutim, kad smo se osnovali, prijavili na internet, to se širi kao požar", navodi tajnik Udruge Franjo Hrstić.
Hrstić kaže da su im se javljali ljudi iz cijele BiH, bivši borci svih vojski, različitih nacija i vjera. Svi imaju iste probleme: neriješen status, mnogi su nezaposleni, bez ikakvih primanja, socijalnog ili zdravstvenog osiguranja:
„Po našoj procjeni, ima nas sada oko 4.000, 5.000. Ljudi zovu svaki dan.“
Kažu da boračkih udruženja u BiH ima mnogo, ali se ljudi poput njih niko nije sjetio.
„Nismo ničiji eksponat, nismo etnički, nacionalno ni vjerski orijentirani. Jednostavno se borimo za ljude koji nemaju nikakva prava, a bili su u ratu. Kada se išlo u rat, tad su znali za nas – kada se završio rat, više nas niko ne pozna", naglašava Drago Grbavac,njedan od osnivača Udruge zaboravljenih branitelja.
Sivrić: Tražimo mrvice
Prvi čovjek Udruge zaboravljenih branitelja u Jajcu Mate Sivrić ističe da sve članove udruženja more iste brige, te da su ih sviju, bez obzira na to kako se zovu, njihovi pretpostavljeni isto prevarili:
„Znate i sami šta je bilo sve obećavano - borite se za svoj narod. Međutim, sad kad je rat završen, kako kome, Bože moj. Država nekome mati, nekome maćeha. Čak su nam govorili:’Ješćete zlatnim kašikama.’ Sad su pojedinci stvarno to i ostvarili, a pojedinci nemaju ni kruha u kući", ogorčeno veli Mate Sivrić.
A kako danas živi masa bivših boraca u proteklom ratu, objašnjava Ismet Karahodžić, potpredsjednik Udruženja zaboravljenih boraca u Jajcu:
„Od nas traže sve. Traže da platiš struju, da platiš vodu, da živiš... Život je ispod nule.“
Zahtjevi koje će iznijeti pred političare i vlasti su jednostavni i traže nešto najosnovnije:
„Tražimo da imamo pravo na liječenje i borački dodatak", kaže Karahodžić.
Zahtjeve zaboravljenih boraca prema vlastima formulira tajnik Udruge Franjo Hrstić:
„Mi želimo postići da donesu zakon da svi koji su učestvovali u ovome ratu, a nisu ostvarili nikakva prava, imaju nekakav ratni dodatak prema vremenu provedenom u ratu i socijalno osiguranje.“
Predsjednik Udruge zaboravljenih branitelja u Jajcu, gdje već ima oko 800 prijavljenih, Mate Sivrić još kaže:
„Postavljaćemo pitanje od Općine do Predsjedništva države da nam se izađe u susret bar koliko-toliko. Ne tražimo ono što su pojedinci dobili, nego mrvice od toga - samo da ne budemo izjednačeni sa dezerterima. Ružno je da zapovjednik prima hiljadu, dvije, pa i više, a da njegov dojučerašnji vojnik nema kruha dati obitelji.“
Svoje zahtjeve, Udruga zaboravljenih branitelja uputila je još ljetos predstavnicima šest stranaka: HDZ-u BiH, HDZ-u 1990., HSP-u, Narodnoj stranci Radom za boljitak, SDA i SDP-u. Međutim, šturi odgovor su dobili tek iz HDZ-a 1990., kaže Drago Grbavac:
„Nisu se udostojili da nam se jave. Vjerojatno će nam se javiti dogodine kad budu izbori. Tada će nas se sjetiti", konstatuje Grbavac.
Recimo još da neki od srpskih članova Udruženja zaboravljenih boraca, bivših pripadnika Vojske Republike Srpske, nisu željeli govoriti o ovoj temi, niti su željeli da im se spominju imena.