Za vrh HDZ-a izbori u Mostaru nisu upitni

Izbori u Mostaru 20. decembra ove godine nisu dovedeni u pitanje nakon sastanka Dragana Čovića i Bakira Izetbegovića, lidera Hrvatske demokratske zajednice (HDZ BiH) i Stranke demokratske akcije (SDA).

Ovo je za Radio Slobodna Evropa potvrdio član Predsjedništva HDZ-a BiH Mostar Vlatko Marinović.

„Mislim da izbori teško da će biti ugroženi iz tog razloga. Više (je moguće, op. RSE) da će biti ugroženi u nekakvom tehničkom smislu, neke opće zdravstvene situacije, izvanrednog stanja, koje potencijalno upravo u tom periodu će biti možda još jače naglašeno, vezano za globalnu pandemiju, koja još uvijek traje“, kazao je Marinović.

Dragan Čović i Bakir Izetbegović u srijedu (16. septembra) održali su sastanak u Sarajevu, tri mjeseca nakon što su u Mostaru postigli sporazum o održavanju izbora u tom gradu, nakon 12 godina. Glavna tema sastanka u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine (BiH) bile su izmjene Izbornog zakona BiH, no, nikakav dogovor nije postignut.

Izetbegović je nakon susreta kazao kako stranka čiji je predsjednik traži provođenje izbornih rezultata iz 2018. godine, dok je Čović insistirao na izmjenama Izbornog zakona.

Vlada Federacije BiH trenutno radi u tehničkom mandatu, jer nova, od izbora u Bosni i Hercegovini, 2018. godine, nije formirana. Razlog je što Hrvatska demokratska zajednica insistira da se prvo izmijeni Izborni zakon, pa tek onda formira izvršna vlast u ovom bosanskohercegovačkom entitetu.

Šta je povod susreta Izetbegović-Čović?

Pregovori o izmjenama Izbornog zakona BiH dio su paketa kojeg su Čović i Izetbegović dogovorili u junu. Potpisivanjem Sporazuma o Mostaru omogućeno je Mostarcima da nakon 12 godina izađu na lokalne izbore i odaberu Gradsko vijeće Grada Mostara.

„Ono što sam tražio od gospodina Čovića (je) da se konačno, prije nego što nastavimo sa pokušajima da se te stvari (Izborni zakon, op. RSE) riješe, formira federalni nivo vlasti... da se popuni Ustavni sud Federacije, što koči HDZ i dok se te dvije stvari ne urade, mislim da nećemo moći nastaviti sa pregovorima“, izjavio je u srijedu uveče (16. septembra) u Mostaru Bakir Izetbegović, odgovarajući na pitanje Radija Slobodna Evropa šta je to što SDA traži od HDZ-a.

S druge strane, lider HDZ-a BiH Dragan Čović je najavio i mogućnost da Mostarski sporazum više ne važi, ukoliko dogovor o izmjenama Izbornog zakona ne bude postignut do kraja godine.

„Izetbegović se zalaže za imenovanje novog saziva vlade Federacije BiH. Čini mi se da i dalje postoji stav SDA da se dogovaramo, ali da se ne dogovorimo. Naš stav je da u tom vremenu to moramo uraditi inače (Mostarski, op. RSE) sporazum ne važi“, rekao je Čović u srijedu novinarima u Sarajevu.

U gradu je jedina vlast gradonačelnik Ljubo Bešlić iz HDZ BiH (na fotografiji), dok Gradsko vijeće ne funkcionira od kraja 2012. godine, kada je tadašnjem sazivu vijeća istekao mandat.

Predsjednik Gradskog odbora SDA Mostar Salem Marić u izjavi za Radio Slobodna Evropa postavlja pitanje šta je Čović mislio pod tim da Mostarski sporazum više ne važi, ako ne bude dogovora o Izbornom zakonu.

„Izborni zakon (u vezi sa Mostarom, op RSE) je promijenjen u Parlamentu Bosne i Hercegovine i Centralna izborna komisija (CIK) je postupila po izmijenjenom Izbornom zakonu za Grad Mostar. Određen je datum održavanja. Jedino šta se može desiti u najgorem slučaju, a nadam se da do toga neće doći, da HDZ kaže da će oni bojkotovati izbore. Znači, izbori – nema više mogućnosti ni prolongiranja niti odgađanja“, izjavio je Salem Marić za RSE.

Mostarskim sporazumom od 17. juna ove godine HDZ BiH i SDA, uz međunarodno posredovanje i supotpis, su se dogovorili oko novih izbornih pravila za Grad Mostar. U gradu je jedina vlast gradonačelnik Ljubo Bešlić (HDZ BiH), dok Gradsko vijeće ne funkcionira od kraja 2012. godine, kada je tadašnjem sazivu vijeća istekao mandat. Dogovor o promjeni izbornih pravila za Mostar potom je podržan i izglasan u Parlamentu Bosne i Hercegovine.

Šta traži HDZ?

HDZ BiH traže restruktuiranje izbora delegata u domove naroda na nivou Bosne i Hercegovine i Federacije BiH.

Na nivou Bosne i Hercegovine i Federacije BiH postoje dva doma: Zastupnički i Dom naroda BiH. Prvi se bira direktno na izborima i čine ga predstavnici stranaka koje osvoje glasove, a drugi se bira od predstavnika tri konstitutivna naroda iz dva bh. entiteta.

Predviđeno je da do 17. decembra, tri dana prije lokalnih izbora u Mostaru, dogovor o izmjenama Izbornog zakona bude implementiran, te naredne godine usvojen u Parlamentu BiH, kako bi se po novom zakonu mogli održati opći izbori 2022. godine.

Politička praksa mimo razvijenih demokratija

Politička analitičarka Ivana Marić za Radio Slobodna Evropa ističe da lokalni izbori u Mostaru uopće ne bi smjeli doći pod znak pitanja, jer ih je CIK raspisao i ne postoji način da se to zaustavi.

„To što oni (političari, op. RSE) će sada na neki način reći ne 'pika' se to njihovo, dogovor, mislim da su zakasnili i već je krenula procedura, tako da ne znam na koji način misle zaustaviti izbore u Mostaru“, kazala je Marić.

Osvrćući se na početak pregovora o promjenama Izbornog zakona dvije najjače stranke u bh. entitetu Federacija BiH, SDA i HDZ-a BiH, politička analitičarka Ivana Marić naglašava i da u zemljama razvijene demokratije dvije stranke ne pregovaraju o tome da li će implementirati rezultate izbora od prije dvije godine.

„Zašto mi onda trošimo tolike pare na izbore, ako će oni razmatrati da li da implementiraju ili ne. Znači, mi imamo Vladu Federacije BiH koja je izabrana 2014. godine, od strane zastupnika koji već odavno nisu u parlamentu. Mi nemamo vladu koju je izabrao novi saziv Parlamenta, to jest oni ljudi koje smo mi sada izabrali da nas zastupaju“, istakla je Marić.

Ona dodaje kako su HDZ BiH i SDA već 30 godina u koaliciji, te da su „prije 30 godina zavezali zastave i nikad ih nisu razdvojili“.

Lokalni izbori u Mostaru su posljednji put održani 2008. godine. Od tada do danas stranke na vlasti u tom gradu - SDA i HDZ BiH - nisu se mogle dogovoriti oko novih izbornih pravila, a nakon što je Ustavni sud BiH 2010. godine poništio posebna izborna pravila koje je nametnuo Ured visokog predstavnika (OHR) 2004. godine.

Ustavni sud je odluku donio nakon apelacije hrvatskih stranaka, koje su argumentirale da jedan bošnjački glas u Mostaru vrijedi više nego hrvatski, s obzirom na činjenicu da šest nametnutih izbornih jedinica daje jednak broj vijećnika u Gradsko vijeće, uprkos tome što imaju različit broj glasača.

Centralna izborna komisija (CIK) BiH raspisala je 23. jula izbore za Gradsko vijeće Grada Mostara.

U Gradsko vijeće birat će se 35 vijećnika iz sedam izbornih jedinica, od toga je šest gradskih područja, te sa centralne gradske liste.