Nekoliko najvećih hrvatskih novinskih izdavača – Hansa media sa Jutarnjim listom, Styria sa Večernjim listom i 24 sata, ali i manji izdavači poput portala telegram.hr nekadašnjeg vlasnika Jutarnjeg Nine Pavića, najavljuju da će vrlo skoro za dio sadržaja na svojim portalima uvesti – pretplatu.
Takva praksa već dulje vrijeme postoji na Zapadu, dio tjednih i specijaliziranih izdanja u Hrvatskoj dio svog sadržaja već drži "zaključano", ali novost je u tome da će se uvesti pretplatu na dio dnevne produkcije.
Za i protiv
Neki se boje da će takva praksa dio čitatelja koji neće imati novac za pretplatu baciti u ralje fake newsa (lažne vijesti) i teorija zavjere na društvenim mrežama.
Ne propustite pročitati: 'Zbog lažnih vijesti se i umire'"Mislim da je dobro da onaj manji dio ljudi u Hrvatskoj koji imaju novaca plate pristup dijelu medijskog sadržaja, a pogotovo ako će dio tog novca ići za plaće novinara, pogotovo onih istraživačkih", kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) član saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije iz stranke Možemo, odnosno Zeleno-lijevog bloka Vili Matula.
"Ali ne smijemo zaboraviti da je ogroman ljudi kod nas već sada u teškom siromaštvu, a željan je informacija. A kada neće moći pristupiti kvalitetnom mediju, naravno da će biti prepušten lažnim vijestima, fake newsu na mrežama, i preko toga će sigurno dolaziti do širenja teorija zavjere i svega onoga što se u kolektivnoj društvenoj mašti može roditi", pribojava se Matula.
Iz dnevnika 24sata unaprijed odbijaju takvu zabrinutost.
"Sav sadržaj od javnog interesa bit će i dalje potpuno besplatan. Dodatni sadržaj objedinit ćemo pod egidom PLUS+ gdje ćemo svakoga dana donositi najveće, najuzbudljivije i najdetaljnije radove naših nagrađivanih novinara. Većim dijelom to će biti sadržaj koji je ekskluzivno proizveden (dakle dodatni sadržaj) za korisnike digitalne pretplate", odgovorili su na novinarske upite.
Pionirski potez Večernjeg lista
Zagrebački Večernji list bio je prvi medij u Hrvatskoj koji je 2013. godine uveo naplatu dijela sadržaja i tri godine kasnije od toga odustao, jer kako stoji u pisanom odgovoru direktora Večernjeg Renata Ivanuša na upit RSE "stanje na hrvatskom digitalnom tržištu još nije bilo dovoljno zrelo za tako nešto".
Sada su se okolnosti primijenile, a i mehanizam naplate višestruk je jednostavniji nego ranije.
"I mi smo se kao medijska kompanija ubrzano razvili i digitalizirali, znamo što čitatelji žele i znamo da možemo proizvesti takav sadržaj. Radi se, naime, o visokokvalitetnom i ekskluzivnom sadržaju", najavljuje Ivanuš koji nije želio otkriti modalitete ili iznose pretplate koja će zaživjeti u sljedećim mjesecima.
Interesantne priče:
Izolacija vratila knjigu u moduBalkanske priče s balkona u novoj normalnosti teatra"Hrvatski medijski izdavači prate svjetske trendove", kaže za RSE Bojana Božanić iz Lider media, predsjednica Udruge medijskih izdavača Hrvatske udruge poslodavaca.
"U svakom slučaju smatram da je dobar pristup da onaj tko sadržaj konzumira taj sadržaj i plaća. Mislim da je riječ o usklađivanju sa tehnološkim rješenjima koja donose velike promjene, ali i praćenje navika potrošača da sve više imamo posjeta na portalima i samim time se kroz uvođenje digitalne pretplate nastoji monetizirati dolazak korisnika", ocjenjuje Bojana Božanić.
Božanić vjeruje da će dio tako prikupljenog novca ići i novinarima.
Mediji traže nultu stopu PDV-a
Vlasnici medija u Hrvatskoj redovito tvrde da posluju na rubu rentabilnosti, traže manje poreze i načine kako zaraditi više.
Možda vas zanima: Zašto je 2020. bila crna godina za novinare?Vlada desnog centra Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) smanjila je 2007. godine PDV za dnevne novine sa 22 na 10 posto, a vlada lijevog centra smanjila im je 2013. godine PDV na svega pet posto, iako je opća stopa tog poreza, u međuvremenu, podignuta sa 22 na 25 posto.
Otada traže da im se uvede nulta stupa PDV-a, te pribjegavaju drugim načinima povećanja profita, kao što je i ovo najavljeno uvođenje pretplate na dio sadržaja na web-izdanjima.