Izgradnja Pelješkog mosta trenutna je tema zbog koje se vode oštre političke prepirke između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, a još žešće rasprave o tome vode se unutar same Bosne i Hercegovine.
Iz Hrvatske poručuju da će most biti izgrađen na hrvatskoj teritoriji i i preko morskog prostora Hrvatske. Ni političari iz HDZ-a BiH ne vide ništa sporno u tome, te uporno odgovaraju na proteste svojih kolega, prije svih onih sa kojima sjede u Parlametu BiH.
Političari Stranke demokratske akcije (SDA) su započeli, ali i oni iz drugih politčkih partija, uglavnom iz Federacije BiH su se pridružili u namjeri da donesu deklaraciju o Pelješkom mostu, kojom se traži da se ne počne gradnja dok ne dođe do razgraničenja između dvije zemlje na moru.
U Deklaraciji, koja bi se trebala pred poslanicima naći 13. septembra, jer je sjednica Predstavničkog doma Parlamenta BiH u četvrtak prekinuta, bosanskohercegovačka strana traži "bez odlaganja obustavu radnje koje za cilj mogu imati umanjenje ili potpuno dokidanje suverenih prava BiH na moru".
Deklaraciju je potpisalo 24 poslanika, a kako je navedeno, neophodno je poduzeti pravne radnje u pogledu zaštite suverenih prava Bosne i Hercegovine na moru - što uključuje pokretanje procedure za izlazak iz privremenog Ugovora o granici između BiH i Hrvatske, donošenje posebnog zakona o moru BiH i pokretanje pravnih procedura pred međunarodnim pravosudnim instancama.
Iz Hrvatske poručuju da će most biti izgrađen na hrvatskoj teritoriji i i preko morskog prostora Hrvatske
Državni poslanici Šefik Džaferović i Safet Softić, kadar Stranke demokratske akcije (SDA) uputili su pismo predsjedniku Evropskog parlamenta Antoniju Tajaniju u kojem se traži stopiranje izgradnje mosta dok se ne riješi spor između BiH i Hrvatske.
Evropska unija je ranije Hrvatskoj osigurala 357 miliona eura bespovratnih sredstava za tu namjenu.
Zamjenik predsjedavajućeg Predstvaničkog doma Parlamenta BiH Šefik Džaferović kaže da je ovo pismo u skladu sa zvaničnim stavom BIH.
„Zvaničan stav Bosne i Hercegovine je stav Predsjedništva BiH iz 2007. godine, u kojem je jasno kazano da Bosna i Hercegovina nije saglasna da se pravi bilo kakav most, dok se ne riješe ova pitanja. Zvaničan stav Bosne i Hercegovine je zaključak Predstavničkog doma, koji je usvojen na sjednici 5. jula ove godine, u kojme se traži od Vijeća ministara BiH da se uputi nota Republici Hrvatskoj, da se zaustave aktivnosti na izgradnji mosta dok se ne urede ova pitanja“, objasnio je Džaferović.
Pismo Antoniju Tajaniju, dan kasnije napisale su Džaferovićeve i Softićeve kolege iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ BIH) - Borjana Krišto i Bariša Čolak. U tom pismu se navodi da stavovi Softića i Džaferovića ne predstavljaju službene stavove Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, nego su to isključivo lični stavovi potpisnika pisma i stavovi njihove stranke tj. Stranke demokratske akcije (SDA).
„U navedenom pismu je izneseno niz neargumentiranih, jednostranih, neosnovanih i neslužbenih tvrdnji i ocjena. Nepobitna je činjenica da o navedenoj temi Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine nije zauzela nikakav službeni stav niti je Bosna i Hercegovina u 'sporu' sa Republikom Hrvatskom oko navedenog pitanja, kako se navodi u pismu. Obavještavamo vas da gospoda Softić i Džaferović, sukladno važećim propisima Bosne i Hercegovine, ni na koji način nisu ovlaštena za vođenje vanjske politike Bosne i Hercegovine, tumačenje odluka i stavova Predsjedništva BiH i Vijeća ministara BiH.
Također nisu ovlašteni niti iznositi stavove i mišljenja o navedenoj temi u ime Zastupničkog doma PS BiH i Doma naroda PS BiH tj. Parlamentarne skupštine BiH. Navedeno pismo upućeno je jednostrano od strane gospodina Softića kao bošnjačkog člana kolegija Doma naroda PS BiH, te gospodina Džaferovića kao bošnjačkog člana kolegija Zastupničkog doma PS BiH, te ni na koji način ne predstavlja stavove hrvatskih i srpskih članova kolegija, kao ni službeni stav Parlamentarne skupštine BiH“, navodi se u pismu.
A prepisku o Pelješkom mostu započeo je ministar civilnih poslova BiH Adil Osmanović. On je pismo, pak, adresirao na resornog ministra iz Vlade Republike Hrvatske Olega Butkovića.
„Nakon izjava premijera Andreja Plenkovića i kolege Olega Butkovića da treba da otpočne izgradnja Pelješkog mosta i da tu nema nikakavih smjetnji, ja sam smatrao da treba da uputim ovakav dopis-obavještenje da pitanje granice nije rješeno. Prvo treba pristupiti razgraničenju i onda tek rasparvi o izgradnji ili o ne izgradnji Pelješkog mosta. Pravo je pitanje na osnovu kojeg dokumenta Vlada Republike Hrvatske izlazi sa tim da nema pravnih smetnji, odnosno da je sve usaglašeno sa Bosnom i Hercegovinom“, rekao je Osmanović.
Prepisku o Pelješkom mostu započeo je ministar civilnih poslova BiH Adil Osmanović
Istom ministru u Vladi Hrvatske, potom je pisao i ministar pravde BiH Josip Grubiša, inače kadar HDZ-a BIH, koji je naveo kontrastav u odnosu na Osmanovića. Grubiša tvrdi da BiH neosnovano osporava izgradnju Pelješkog mosta.
Poslanik HDZ-a BiH u Parlamentu BiH Nikola Lovrinović, koji je čak potegao i pitanje odgovornosti Adila Osmanovića za pisanje pisma Olegu Butkoviću, novinarima je rekao da su stvari jasne.
„Hoće li se to raditi ili neće li se raditi, to je vjerovatno na vlastima Republike Hrvatske“, poručio je Lovrinović.
Izgradnjom Pelješkog mosta u Malostonskom zalivu, Hrvatska želi spojiti Dubrovačko-neretvansku županiju s kopnom, čime bi zatvorila pristup Bosni i Hercegovini otvorenom moru.
„Smatram da je pitanje Pelješkog mosta i dijalog koje su vodile i prethodne Vlade, a to je trajalo zadnjih deset, dvanaest, petnaest godina u tehničkom smislu bio vrlo jasan“, rekao je premijer Hrvatske Andrej Plenković tokom posjete BiH ove sedmice.
Iako je Hrvatska prihvatila zahtjeve bh. strane i podigla visinu mosta sa 35 na 55 metara, te ostavila 200 metara morskog prolaza između središnjih stubova, bh. vlast ne misli da je to dovoljno. Zato se uključio i državni vrh.
„Što se tiče stava Predsjedništva, mi njega imamo, istini za volju starog deset godina. Dok se ne promjeni on je na snazi. Ako gospodin Čović želi da ga promjeni, može predložiti da ga promjenimo, ali ne može nastupati i ne bi trebao nastupati, mimo tog stava i protiv toga stava i zastupati interese Republike Hrvatske i Zagreba“, poručio je član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović.
Iz reakcije u reakciju, Pelješki most postao je političko pitanje.
Iz opozicionih stranaka u Parlamentu BiH, potpisnica deklaracije o Pelješkom mostu - Socijaldemokratske partije (SDP) i Saveza za bolju budućnost (SBB) kažu da ovo pitanje treba rješavati isključivo struka.
„Treba se rješavati na tehničkom nivou, a ne davanjem politički motiviranih izjava i vođenjem predizborne kampanje na ovom pitanju“, kaže Saša Magazinović, poslanik SDP-a.
Mirsad Đonlagić iz Saveza za bolju budućnost kaže da su jasna dva temeljna principa.
„Hrvatska ima da poveže svoju teritoriju, a da Bosna i Hercegovina ima pravo na nesmetan prolaz prema otvorenom moru“, smatra Đonlagić.
Definitivan stav stranaka iz Republike Srpske još nije poznat, kao ni to kako bi oni glasali o deklaraciji.