Grupa hrvatskih povjesničara, većinom od desnog centra prema desno, uputila je javni apel da se politika suzdrži od propisivanja i nametanja poželjnih povijesnih istina. Čini se da iza ovog apela stoji strah od prijedloga Istarskog demokratskog sabora (IDS) da se kriminalizira pozdrav „Za dom spremni“, skorih odluka Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima što ga je osnovao premijer Andrej Plenković, i još nekih odluka koje neće biti po volji NDH-nostalgičarima.
- Pročitajte i ovo - Goldstein: Negiranje antifašizma na Balkanu, negiranje sebe
Mnogo principijelnih stavova o slobodi znanstvenog istraživanja, i tvrdnja da je svaki pokušaj da se tu slobodu ograniči i propiše političkim deklaracijama, zakonodavnim rješenjima ili pravosudnim odlukama nasrtaj na znanost, demokraciju i slobodu – sve to stoji u „Apelu hrvatskih intelektualaca za slobodu mišljenja“, kojeg je iniciralo 24 povjesničara i drugih intelektualaca, većinom desne i vrlo desne političke orijentacije. Država ne smije nametati i propisivati poželjne povijesne istine, jer to će produbiti postojeće i stvoriti nove društvene podjele, ozbiljno ugroziti slobodu izražavanja i znanstvenog istraživanja i put je u cenzuru, stoji u apelu kojeg su inicirali među ostalim povjesničari Zlatko Hasanbegović i Ivo Banac i povjesničar književnosti Slobodan Prosperov Novak, a online potpisalo do sada oko 850 ljudi. Kontaktirali smo dvojicu povjesničara srednje generacije koji su potpisali apel, ali nisu htjeli javno govoriti o svojim motivima. Treći pak, također želeći ostati anoniman, kaže kako je ovo neka vrsta preventivnog apela.
I politički analitičar Žarko Puhovski kaže kako se radi o neke vrste preliminarnom djelovanju te grupe intelektualaca.
„Zato što oni očekuju – iz njihove pozicije govoreći – napade na ono što se smatralo slobodom izražavanja simpatija za NDH, i to tako što se očito koncentriraju pritisci iz inozemstva, drugo – zato što je očito da će Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima što ga je imenovao premijer Plenković ranije završiti sa radom i da će imati možda neke konkretne prijedloge, i treće zato što je Istarski demokratski sabor izišao sa prijedlogom zakona o sankcioniranju ustaških simbola.“
Naime, 2. listopada oporbeni Istarski demokratski sabor predložio je zakon po uzoru na njemačku i talijansku praksu po kojem bi isticanje nacističkih, fašističkih i ustaških simbola postalo kazneno djelo za koje je predviđena zatvorska kazna od šest mjeseci do dvije godine. Traže i da se kazna poveća za trećinu ako se kazneno djelo počini putem računalnog sustava ili mreže zbog brzog širenja sadržaja tim putem. Dakle, tako bi se kažnjavalo i izvikivanje ili isticanje pozdrava „Za dom spremni“. Zakonski prijedlog već je dobio potporu oporbenog SDP-a, a podržala ga je i Hrvatska narodna stranka (HNS), manja stranka vladajuće koalicije, s tim da imaju primjedbe na visinu kazni.
Osim toga, dodaje Puhovski, ovih se dana očekuje presuda Ustavnog suda Hrvatske u vezi sela Slatinski Drenovac u općini Čačinci, koje je jednu ulicu nazvalo Ulicom 10. travnja, po danu proglašenja Nezavisne države Hrvatske.
Fama prije odluke Ustavnog suda: Žarko Puhovski
„Po svemu sudeći presuda Ustavnog suda neće biti u korist takve prakse. Dakle, oni sve to pokušavaju preliminarno zaustaviti i pokazati kao - s njihovog stajališta – protucivilizacijsko i cenzorsko djelovanje, i zato po mom sudu stvaraju takvu famu.“
Naime, kao da se plima desničarenja u Hrvatskoj, koja je krenula dolaskom Karamarka na čelo HDZ-a, počinje povlačiti. Otkako je ustašonostalgičarski saborski zastupnik i povjesničar Zlatko Hasanbegović 6. rujna javno poručio predsjednici Kolindi Grabar Kitarović da „Za dom spremni“ nije „stari hrvatski pozdrav koji je na žalost kompromitiran u vrijeme ustaških dana'', kako je to ona izjavila u jednom intervjuu, već da je to ustaški pozdrav – i točka, više se u javnosti ne zagovara taj providni falsifikat. Sada je red na Ustavnom sudu, zakonodavcima i Vijeću za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima