Od jeseni kreće s radom prva integrirana i interkulturna osnovna škola u Vukovaru, četrnaest godina stara inicijativa Nansen dijalog centra iz Osijeka. Lideri hrvatske i srpske zajednice u gradu nisu sretni zbog početka rada te škole, ali - iako je inicijativa bila bespotrebno ispolitizirana od samog početka - ocjenjuje se da je to korak u dobrom smjeru da Vukovar opet postane interkulturna zajednica, za početak s djecom.
Škola promiče bogatstvo zajedničkog života i učenja u susretu kultura, osigurava otvorenost prema izražavanju i njegovanju etničkih, kulturnih i drugih posebnosti te zagovara, promiče i potiče suradnju, toleranciju i kulturu mira - stoji u odluci o osnutku Interkulturne škole Dunav u Vukovaru, u koju će prvi učenici ući 4. rujna, na početku nove školske godine.
„U devetom mjesecu planira se upisati jedno odjeljenje, ili možda dva, u zavisnosti kakav će biti interes. Ministarstvo znanosti i obrazovanja opremilo je jedan objekt u Borovom Naselju koji sada ima dvije učionice, a u skoroj budućnosti se predviđa izgradnja nove zgrade sa sedam učionica“, kaže privremeni ravnatelj škole Zlatko Hegeduš na predstavljanju projekta u Vukovaru.
Iako je prošlo gotovo 20 godina od završetka mirne reintegracije Hrvatskog podunavlja u hrvatski ustavno-pravni sustav, tamošnji učenici i dalje idu u odvojene škole, a ako su im i školske zgrade iste, onda idu u odvojene razrede, sa dijelom istim, a dijelom različitim programom. Ovo je prvi pokušaj integracije, ujesen će se upisati učenike u predškolu i prvi razred, a namjera ove nove škole je da se djeca obrazuju po programu koji njeguje i uvažava multikulturalnost Vukovara
Nastava je na hrvatskom, a kurikulum uključuje neke nove nastavne predmete i proširenje gradiva postojećih predmeta sadržajima iz zavičajne kulture, jezika, pisma i običaja, a kao izborni premet nudi se Kulturna baština zavičaja. Uči se i ćirilica i srpski, kao i jezici drugih vukovarskih manjina. Projekt Interkulturne škole u Vukovaru financiran je iz Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora za koji sredstva izdvajaju vlade Norveške, Lichtensteina i Islanda. Norveška veleposlanica u Hrvatskoj Astrid Versto za naš program kaže:
„Svrha projekta je socijalna obnova postkonfliktnih multietničkih zajednica i viša razina razumijevanja, uvažavanja i suradnje između manjinskih grupa i većine. Ideja je da roditelji mogu poslati djecu u istu učionicu da uče o vrijednostima i naslijeđu multikulturnog društva u kojem žive i da u interakciji prakticiraju toleranciju i dijalog.“
Gradonačelnik Vukovara Ivan Penava, veleposlanica Norveške Astrid Versto i ministar znanosti Pavo Barišić u Vukovaru
Zanimljivo je da je projekt uspio ujediniti političke lidere hrvatske i srpske zajednice u Vukovaru u suprotstavljanju školi, pa su kod glasanja na Gradskom vijeću predstavnici srpskih stranaka bili protiv, a hrvatskih stranaka za, uz jasno distanciranje da tako moraju zbog pritiska Ministarstva iz Zagreba. Ministarstvo je tu odigralo pozitivnu ulogu, među ostalim i zbog norveškog inzistiranja da hrvatska Vlada poštuje donatorski ugovor kojim su osigurana sredstva za taj projekt. Neslužbeno, bez realizacije ovog projekta neće biti novca ni za jedan drugi projekt iz tog mehanizma, a Vukovar ih traži za čak pet.
Otkud toliki zazor kod etničkih lidera prema multikulturalnoj školi, pojašnjava predsjednica Foruma mladih Socijaldemokratske partije Hrvatske Biljana Gaća, jedna od socijaldemokratskih i narodnjačkih vijećnika u Vukovaru koji su projekt škole podržali bez fige u džepu.
„Pojedine političke opcije koje su izrazito nacionalistički ili nacionalno obojene – ja ih volim nazvati etnobiznismenima – na taj način dobivaju političke poene. Jer, ukoliko postoji jedna državna institucija ili ustanova koja pokušava integrirati djecu, koja ne radi na naglašavanju etničkih i nacionalnih podjela, nego na njegovanju različitosti i interakciji, njima to sigurno nije u interesu jer na taj način ne mogu politički poentirati – ni jedna ni druga strana.“
Ona vjeruje da je to korak u dobrom smjeru da Vukovar opet postane interkulturna zajednica, za početak s djecom. Svake godine upisat će se novi prvi razredi, i očekuje se da će škola na kraju imati tristotinjak učenika.