Vučić u Briselu: Zatražio sam da NATO obezbedi sigurnost Srbima na Kosovu

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić

Zatražili smo da NATO preuzme kontrolu i obezbedi sigurnost i bezbednost Srbima na Kosovu, izjavio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić 19. jula u Briselu.

"Zatražio sam od NATO da sprovodi svoju ulogu u skladu sa Rezolucijom 1244", rekao je Vučić.

Rezolucija 1244, koja je usvojena u Ujedinjenim nacijama 1999. godine nakon rata na Kosovu, propisuje mandat NATO mirovne misije KFOR, sa ciljem zaštite svih građana Kosova.

"Jedina institucija koja radi nešto, kako-tako, na očuvanju mira i bezbednosti na Kosovu jeste KFOR. Ja sam tražio veću ulogu KFOR u smirivanju tenzija, a da li neki drugi žele da smire tenzije, ja u to ne verujem", rekao je predsednik Srbije.

Vučić se u Briselu sreo sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom i specijalnim izaslanikom Evropske unije za dijalog Miroslavom Lajčakom, a tema sastanka bila je situacija na severu Kosova gde su od maja povišene tenzije.

Kako je rekao Vučić, zajednički imenitelj sastanaka sa Lajčakom i Stoltenbergom je želja da dođe do deeskalacije na severu Kosova "što je moguće pre".

"Ali svakako neće biti lako", ocenio je on.

"Stvari izmiču kontroli zbog neodgovornosti jednog čoveka i njihove vlade, naše je da se borimo da sačuvamo mir", dodao je Vučić, referišući na premijera Kosova Aljbina (Albin) Kurti.

Vučić je rekao da je Srbija NATO-u "u pisanoj formi iznela dokaze o svemu što je učinjeno protiv Srba od dolaska Aljbina Kurtija na vlast", uključujući "progon, napade, protivpravna hapšenja".

Prema rečima Vučića, Stoltenberg je "imao primedbe" na račun Srbije.

Generalni sekretar NATO-a je prilikom susreta sa Vučićem, u izjavi za medije, poručio da je važno da se tenzije na severu Kosova smanje i pozvao obe strane da se uzdrže od akcija i retorika koje podstiču eskalaciju.

On je istakao i da su neprihvatljivi napadi na vojnike KFOR-a, do kojih je došlo tokom incidenata u Zvečanu krajem maja, kada su lokalni Srbi protestovali protiv postavljanja albanskih gradonačelnika.

Pročitajte i ovo: Stoltenberg sa Vučićem: Obe strane da se uzdrže od tenzija

Kako su otpočele na severu Kosova?

Tenzije na severu Kosova su podignute krajem maja kada su novoizabrani gradonačelnici uz pomoć policije ušli u opštinske zgrade, čemu se usprotivilo lokalno srpsko stanovništvo.

Pripadnici srpske zajednice, koji su većina na severu Kosova, bojkotovali su poslednje aprilske izbore i ne prihvataju rezultate, odnosno nove gradonačelnike koji dolaze iz redova albanske zajednice.

Oni svakodnevno protestuju ispred opštinskih zgrada u Zvečanu, Leposaviću i Zubinom Potoku sa zahtevom da gradonačelnici ne dolaze na posao i da se sa severa povuče specijalna jedinica Policije Kosova.

Politički predstavnici Srba, koji dolaze iz redova najveće partije - Srpske liste, traže i amnestiju svih uhapšenih od strane kosovske policije zbog incidenata na severu - napada na policajce, vojnike KFOR-a i novinare.

EU je zatražila od Kosova da odmah deeskalira situaciju na severu, da raspiše nove izbore i da se vrati dijalogu o normalizaciji odnosa. Od Srbije je, pak, zatraženo da obezbedi bezuslovno učešće Srba na izborima.

Ove zahteve EU su podržale i zapadne zemlje, na čelu sa Sjedinjenim Državama.

Pročitajte i ovo: Lajčak održao odvojene susrete sa pregovaračima Kosova i Srbije