Očitovanje Vrhovnog suda Hrvatske o obeštećenju korisnika kredita u švicarskim francima koji su ih konvertirali, izazvalo je negativne reakcije banaka, korisnika kredita, ali i poznavatelja problematike koji upozoravaju da je Vrhovni sud odbio odgovoriti na pitanje - imaju li korisnici kredita pravo na obeštećenje ili nemaju.
Njih oko 55.000 tvrdi da im banke na ime obeštećenja duguju oko tri milijarde eura.
"Vrhovni sud u ovom slučaju nije obavio svoj posao", kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) zagrebačka odvjetnica Nicole Kwiatkowski.
Upravo je ona zastupala korisnike toksičnih kredita s valutnom klauzulom u švicarskim francima kada su tužili osam komercijalih banaka koje su takve kredite izdavale i 2013. godine dobila kolektivnu presudu protiv banaka.
Pročitajte i ovo:
Vrhovni sud Hrvatske kompromisno o obeštećenju za konvertirane kredite'Švicarski franci' pali na Europskom sudu, na redu Vrhovni sud HrvatskeDa li je Vrhovni sud odgovorio na pitanje?
Pred Vrhovnim sudom sada su dvije odluke nižih sudova – jedna koja kaže da oni koji su konvertirali kredite imaju pravo na obeštećenje, i druga koja kaže da oni na to nemaju pravo.
Sud je raspravljao o te dvije opcije, koje nisu dobile potrebnu većinu glasova, i o opciji da imaju pravo na zateznu kamatu, koja je dobila potrebnu većinu.
Vrhovni sud još uvijek nije dao odgovore i nije zauzeo stav: Nicole Kwiatkowski
Odvjetnica Kwiatkowski zato tvrdi da Vrhovni sud u stvari nije zauzeo nikakav stav o pravu na obeštećenje.
"Vrhovni sud još uvijek nije dao odgovore i nije zauzeo stav. Ovo treće pitanje nema veze s tim obeštećenjem nakon konverzije, jer se ono ne naslanja na kolektivnu presudu u tom slučaju, dok se prva dva pitanja naslanjaju na tu kolektivnu presudu", pojašnjava naša sugovornica.
Dodaje da je treće pitanje u stvari potpuno nebitno za prva dva pitanja i za ono što je sukus problema – da li ljudi koji su napravili konverziju kredita imaju pravo tražiti obeštećenje temeljem kolektivne presude, ili ne.
To znači da Vrhovni sud i dalje ne zna koju će od dvije suprotstavljene presude nižih sudova potvrditi, upozorava odvjetnica Kwiatkowski.
"Imamo sada problem da sud koji je zadužen za ujednačavanje sudske prakse i za osiguravanje da su svi jednaki pred zakonom ne može donijeti odluku, nebitno je li za ili protiv. Oni nisu u stanju donijeti odluku, a to im je u opisu posla", kazala je.
Pročitajte i ovo: Udruga Franak: Pravda za više od stotinu tisuća obiteljiDodala je kako joj nije jasno kako su neki od sudaca Vrhovnog suda mogli biti suzdržani pri tim glasanjima.
"Odluku morate donijeti, to vam je posao", naglasila je odvjetnica Kwiatkowski.
Nakon što je 2013. godine pobijedila osam banaka na zagrebačkom Trgovačkom sudu zastupajući udrugu Potrošač koja je okupljala korisnike tih kredita, Kwiatkowski više nema nikakve veze s tom udrugom niti sa udrugom Franak, ali i dalje kao odvjetnica zastupa neke od korisnika kredita.
Što kažu iz udruge Franak?
Udruga Franak je odmah oštro osudila ovakvo očitovanje Vrhovnog suda, izražavajući očekivanje da će ono biti oboreno u kontroli Službe evidencije sudske prakse samog Vrhovnog suda.
"To nije sudska odluka. Ovo je politička odluka, ovo je zločinačka odluka. Ovo je odluka koja ide u korist lopovima. To je odluka koja lopovima želi ostaviti novac koji su oni opljačkali hrvatskim građanima. Takvu zločinačku političku odluku Vrhovnog suda evidencija tog suda ne smije dopustiti", kazao je novinarima Goran Aleksić iz udruge Franak.
Pojasnio je da je ta odluka suprotna svim zakonima Republike Hrvatske, ona je suprotna pravnoj stečevini Europske unije i "takvog prava nema niti u Zanzibaru".
Pročitajte i ovo: Što je dato bankama, pitaju dužnici nakon nagodbe Hrvatske oko 'švicaraca'U udruzi procjenjuju da su banke dužne korisnicima konvertiranih kredita isplatiti obeštećenje u visini od tri milijarde eura, a ako se bude provodila ova odluka Vrhovnog suda, da će korisnici tih kredita, njih oko 55.000, dobiti tek 10 posto tog iznosa.
Banke tvde da su davno ispunile sve obaveze
U Hrvatskoj udruzi banaka (HUB) i dalje tvrde da oni nemaju više nikakvih obaveza prema onima koji su konvertirali kredite, pa da je i ova odluka Vrhovnog suda bespotrebna.
"Donesenim pravnim shvaćanjem Vrhovni sud odstupa od svojih dosadašnjih stajališta iznesenih u oglednom postupku, ali i pojedinih odredbi zakonskog rješenja koje je uredilo konverziju", stoji u priopćenju HUB-a.
Stajališta HUB-a, prema priopćenju, jeste da je zakonski provedenom konverzijom iz 2015. godine u potpunosti riješeno pitanje obeštećenja bivših korisnika kredita s klauzulom u švicarskim francima.
Od oko 125.000 hrvatskih građana koji su početkom 2000-tih podigli “toksične” kredite s valutnom klauzulom u švicarskim francima, njih oko 55.000 je kredite konvertiralo u kredite s valutnom klauzulom u eurima, nakon 2015. godine kada je izmjenom dva zakona otvorena ta mogućnost.
Dok banke tvrde da su konverzijom oni namireni, korisnici konvertiranih kredita tvrde da nisu, i da im banke još duguju obeštećenje za preplaćenu glavnicu i preplaćene kamate, a i da je glavnica kredita nakon konverzije u eure bila 10 do 15 posto veća nego što je prvotnim ugovorom o podizanju kredita bilo ugovoreno.
U udruzi Franak su pred ovo očitovanje Vrhovnog suda tvrdili da je Sud EU priznao pravo na puno obeštećenje korisnicima kredita s valutom klauzulom u “švicarcima” u Poljskoj i Mađarskoj.
To bi značilo da bi oni, u slučaju da im se ne prizna pravo na puno obeštećenje, bili diskriminirani u odnosu na one u Hrvatskoj koji svoje kredite u “švicarcima” nisu konvertirali u kredite u eurima.
Naveli su i kako opravdano sumnjaju da bivši predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa i dalje lobira unutar Građanskog odjela Vrhovnog suda za potrebe Hrvatske udruge banaka.
Podsjećaju da je on u intervjuu za jedne dnevne novine u ožujku 2020. rekao da potrošači s konverzijama više nemaju nikakva prava, osim ako nešto nije u konverziji provedeno po zakonu.
Problem koji traje više od 15 godina
Kada su krediti sa valutnom klauzulom u "švicarcima" zbog rasta tečaja počeli masovno upropaštavati građane, oni su listopada 2011. godine tužili osam najvećih hrvatskih banaka, sve redom u stranom vlasništvu.
U pitanju su Zagrebačka banka, Privredna banka Zagreb, Erste & Steieremärkische Bank, Raiffeisenbank, Hypo Alpe-Adria-bank, OTP, Splitska banka i Volksbank (koju je poslije preuzela Sberbanka).
Banke su tužene zbog nepoštene primjene valutne klauzule i samovoljnog mijenjanja kamatnih stopa.
Pročitajte i ovo: Region i "švicarski" krediti: Dužnici tonu, banke prijete, vlasti u neobranom grožđuTražili su da se ugovorna obaveza o valutnoj klauzuli u "švicarcima" i promjenjivoj kamatnoj stopi proglasi ništetnom.
Presudu u njihovu korist donio je 2013. godine sudac Trgovačkog suda u Zagrebu Radovan Dobronić, koji je sada – dijelom i zbog smjelosti i kvalitete suđenja u tom postupku – predsjednik Vrhovnog suda Hrvatske.
Za odlučivanje 20. prosinca 2022. godine bila je potrebna većina sudaca Građanskog odjela Vrhovnog suda, dakle njih 12.
Za opciju da korisnici nemaju pravo na puno obeštećenje glasalo je šest sudaca, da imaju pravo na puno obeštećenje glasalo je 10 sudaca, dok je treća opcija o pravo na isplatu zateznih kamata dobila 13 glasova.