Odluka Opštinskog suda u Sarajevu o deložaciji Vrhbosanske nadbiskupije iz dijela rezidencije u Sarajevu, odnosno prostorija dvosobnog stana porodice Smajlović koja ga je koristila do 1992. godine, u samoj Nadbiskupiji primljena je sa zaprepaštenjem i nevjericom.
Opštinski sud je odlučio prema važećem Zakonu o stambenim odnosima u Federaciji BiH, ali taj zakon, kako tvrde u Nadbiskupiji, nije uvažio činjenicu da njihova zgrada u centru grada nikada nije nacionalizovana, pa je tako pravo privatnog vlasništva iznad svih donesenih zakona, ističe nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić.
„Budući da sud to nije uvažio, smatramo da smo presudom oštećeni. Ako tako rade s ovakvom jednom institucijom, onda se pitam koliko može jedan čovjek koji nema u javnosti takav utjecaj postići svoja prava. To je jedno ozbiljno pitanje ako želimo pravdeno društvo graditi. Drugo, mora parlamenat i vlast čim prije pristupiti zakonu o restituciji i povratku oduzete imovine. Treće, u zakonu je rečeno da će općinske vlasti pobrinuti se da nadoknade. Država ga je uselila ovdje, neka ga država i iseli - ne ja“, kaže kardinal.
U Vrhbosanskoj nadbiskupiji tvrde da je korisnik stana koji se nalazi u sjedištu Nadbiskupije u Sarajevu, Fadil Smajlović sa porodicom useljen nasilno, kao službenik nekadašnje Službe državne bezbjednosti, sa zadatkom da prisluškuje sveštenstvo i biskupa, te da ga je napustio početkom rata 1992.
Kardinal Puljić ističe da je porodici Smajlović nuđen zamjenski stan koji nisu prihvatili.
„Kad sam postao nadbiskup, tad smo kupili jedan stan od 100 kvadrata, ponudili. Iz razloga već poznatih zašto je ovdje smješten, nije prihvatio taj izmještaj“, pojašnjava nadbiskup Puljić.
Slučaj sa stanom u sjedištu Vrhbosanske nadbiskupije već 13 godina se vuče po domaćim sudovima.
Sve presude, od opštinskog do Vrhovnog suda, bile su u korist porodice Smajlović kojoj je stan vraćen kao nosiocima stanarskog prava bez obzira što je privatno vlasništvo Nadbiskupije i što se nalazi u zgradi koja nije nacionalizovana.
Prije dvije godine, na zahtjev hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, Vlada Federacije našla je za Smajloviće odgovarajući zamjenski stan, ali ostalo je nejasno zašto to nikada nije i realizovano.
Pomoć gradskih vlasti
Gradske vlasti Sarajeva ćutale su sve ove godine, a zamjenik gradonačelnika Igor Kamočaji ovih dana posjetio je nadbiskupa Puljića i najavio da će Grad pomoći koliko može.
„Želim reći da sve što je zakonito ne mora uvijek biti i pravdeno. Mislim da je moguće naći rješenje koje će, prije svega,ukazati kako u Sarajevu nije važno ko si i šta si, bez obzira kako se Sarajevo želi predstaviti, da nema podjele na velike i male, da smo svi isti i da za sve važi zakon - ali i da ima prvade koju kao ljudi svi doživljavamo na isti način. I mislim da u ovom slučaju, prije svega, treba pokazati dobru volju“, tvrdi Kamočaji.
Gotovo istovremeno reagovao je vijećnik Gradskog vijeća Sarajeva Gradimir Gojer na odluku ustvrdivši da se u glavnom gradu BiH vrši sistematski progon katolika.
„I odavdje se katolici svakominutno, a ne svakodnevno, iseljavaju jer ne mogu da dođu do posla, jer ne mogu da ostvare svoja građanska prava. A s druge strane pogledajte na simboličkoj ravni - nedavno je sa svoje službe otjeran pretposljednji direktor koji je bio u javnim institucijama, odnosno u javnim ustanovama Kantona Sarajevo. Ja sam ostao još jedini direktor katolik - Hrvat na poziciji. I nitko više. Šta možemo očekivati u budućnosti nego da nas i dalje iseljavaju, ili kako je kardinal Vinko uzoriti Puljić rekao - da nas stalno prekrižuju u svojim nastupima, u svojim knjigama i što je najgore, u onome što se zove u životu? Nemojte nas križati u životu. I mi smo građani države BiH“, kaže Gojer.
Za potpredsjednika HDZ-a BiH Marinka Čavaru zabrinjavajuće je da se istorija ponavlja i da sve podsjeća na nekadašnji komunistički, totalitarni režim.
„Da je u onome prošlom, totalitarnom sustavu komunistička partija oduzela dio vlasništva crkve u BiH, a danas se na drugi način kad bi trebala demokratska vlast da uvažava takve činjenice, a ne one koje su bile protiv vlasništva, protiv prava čovjeka na imovinu, i institucija, takve stvari iste radi. Mene žalosti što je do toga došlo. Ja vjerujem da će se u nekom nardenom postupku ta nepravda morati ispraviti“, tvrdi Čavara.
Oštro su reagovali i predstavnici drugih vjerskih zajednica i Međureligijskog vijeća u BiH. Predsjednik Vijeća, sarajevski muftija Husejin Smajić ocijenio je žalosnim što država pokušava iseliti iz dijela vlastite zgrade takav moralni autoriet i vjerskog poglavara kao što je kardinal Puljić.
Odnosno, dodaje Smajić, što počinje izgrađivati i štititi pravnu državu samo od Dejtona do danas, a da nije riješila ključne stvari poput restituciju imovine vjerskih zajednica.
U Katoličkoj crkvi, međutim, ističu kako položaj katolika nije bolji ni u RS, gdje ni u ovoj godini nije izdvojena nijedna konvertibilna marka iz budžeta za povratak Hrvata u ovaj entitet.
Opštinski sud je odlučio prema važećem Zakonu o stambenim odnosima u Federaciji BiH, ali taj zakon, kako tvrde u Nadbiskupiji, nije uvažio činjenicu da njihova zgrada u centru grada nikada nije nacionalizovana, pa je tako pravo privatnog vlasništva iznad svih donesenih zakona, ističe nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić.
„Budući da sud to nije uvažio, smatramo da smo presudom oštećeni. Ako tako rade s ovakvom jednom institucijom, onda se pitam koliko može jedan čovjek koji nema u javnosti takav utjecaj postići svoja prava. To je jedno ozbiljno pitanje ako želimo pravdeno društvo graditi. Drugo, mora parlamenat i vlast čim prije pristupiti zakonu o restituciji i povratku oduzete imovine. Treće, u zakonu je rečeno da će općinske vlasti pobrinuti se da nadoknade. Država ga je uselila ovdje, neka ga država i iseli - ne ja“, kaže kardinal.
U Vrhbosanskoj nadbiskupiji tvrde da je Fadil Smajlović bio useljen sa zadatkom da prisluškuje sveštenstvo i biskupa.
U Vrhbosanskoj nadbiskupiji tvrde da je korisnik stana koji se nalazi u sjedištu Nadbiskupije u Sarajevu, Fadil Smajlović sa porodicom useljen nasilno, kao službenik nekadašnje Službe državne bezbjednosti, sa zadatkom da prisluškuje sveštenstvo i biskupa, te da ga je napustio početkom rata 1992.
Kardinal Puljić ističe da je porodici Smajlović nuđen zamjenski stan koji nisu prihvatili.
„Kad sam postao nadbiskup, tad smo kupili jedan stan od 100 kvadrata, ponudili. Iz razloga već poznatih zašto je ovdje smješten, nije prihvatio taj izmještaj“, pojašnjava nadbiskup Puljić.
Slučaj sa stanom u sjedištu Vrhbosanske nadbiskupije već 13 godina se vuče po domaćim sudovima.
Sve presude, od opštinskog do Vrhovnog suda, bile su u korist porodice Smajlović kojoj je stan vraćen kao nosiocima stanarskog prava bez obzira što je privatno vlasništvo Nadbiskupije i što se nalazi u zgradi koja nije nacionalizovana.
Prije dvije godine, na zahtjev hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, Vlada Federacije našla je za Smajloviće odgovarajući zamjenski stan, ali ostalo je nejasno zašto to nikada nije i realizovano.
Pomoć gradskih vlasti
Gradske vlasti Sarajeva ćutale su sve ove godine, a zamjenik gradonačelnika Igor Kamočaji ovih dana posjetio je nadbiskupa Puljića i najavio da će Grad pomoći koliko može.
„Želim reći da sve što je zakonito ne mora uvijek biti i pravdeno. Mislim da je moguće naći rješenje koje će, prije svega,
Vijećnik Gradskog vijeća Sarajeva Gradimir Gojer tvrdi da se u glavnom gradu BiH vrši sistematski progon katolika.
Gotovo istovremeno reagovao je vijećnik Gradskog vijeća Sarajeva Gradimir Gojer na odluku ustvrdivši da se u glavnom gradu BiH vrši sistematski progon katolika.
„I odavdje se katolici svakominutno, a ne svakodnevno, iseljavaju jer ne mogu da dođu do posla, jer ne mogu da ostvare svoja građanska prava. A s druge strane pogledajte na simboličkoj ravni - nedavno je sa svoje službe otjeran pretposljednji direktor koji je bio u javnim institucijama, odnosno u javnim ustanovama Kantona Sarajevo. Ja sam ostao još jedini direktor katolik - Hrvat na poziciji. I nitko više. Šta možemo očekivati u budućnosti nego da nas i dalje iseljavaju, ili kako je kardinal Vinko uzoriti Puljić rekao - da nas stalno prekrižuju u svojim nastupima, u svojim knjigama i što je najgore, u onome što se zove u životu? Nemojte nas križati u životu. I mi smo građani države BiH“, kaže Gojer.
Za potpredsjednika HDZ-a BiH Marinka Čavaru zabrinjavajuće je da se istorija ponavlja i da sve podsjeća na nekadašnji komunistički, totalitarni režim.
„Da je u onome prošlom, totalitarnom sustavu komunistička partija oduzela dio vlasništva crkve u BiH, a danas se na drugi način kad bi trebala demokratska vlast da uvažava takve činjenice, a ne one koje su bile protiv vlasništva, protiv prava čovjeka na imovinu, i institucija, takve stvari iste radi. Mene žalosti što je do toga došlo. Ja vjerujem da će se u nekom nardenom postupku ta nepravda morati ispraviti“, tvrdi Čavara.
Oštro su reagovali i predstavnici drugih vjerskih zajednica i Međureligijskog vijeća u BiH. Predsjednik Vijeća, sarajevski muftija Husejin Smajić ocijenio je žalosnim što država pokušava iseliti iz dijela vlastite zgrade takav moralni autoriet i vjerskog poglavara kao što je kardinal Puljić.
Odnosno, dodaje Smajić, što počinje izgrađivati i štititi pravnu državu samo od Dejtona do danas, a da nije riješila ključne stvari poput restituciju imovine vjerskih zajednica.
U Katoličkoj crkvi, međutim, ističu kako položaj katolika nije bolji ni u RS, gdje ni u ovoj godini nije izdvojena nijedna konvertibilna marka iz budžeta za povratak Hrvata u ovaj entitet.