Herceg - Novi na kopnu

Vrgorac

Sporna točka lokalnih izbora u Hrvatskoj je glasovanje hrvatskih državljana iz Bosne i Hercegovine koji imaju fiktivna prebivališta u hrvatskim pograničnim gradovima i općinama. Problem je najizraženiji u Vrgorcu gdje tamošnja opozicija dokazuje da izbori nemaju legitimitet, dok se Boris Matković, izabrani gradonačelnik iz Hrvatske demokratske zajednice, poziva na legalitet.
Grad Vrgorac, s okolnim pripadajućim mu selima, ima oko 7.400 stanovnika, a u biračkim spiskovima ima 7.200 glasača. Po tome gotovo da djece i nema, a djece ima, naravno. Stvar je u tome da je veliki broj birača fiktivno naseljen u Vrgorcu, a da ustvari žive preko granice - u zapadnoj Hercegovini. Oni mnoga svoja životna pitanja - od porodiljnih naknada do školovanja djece riješavaju u Vrgorcu, a s vremena na vrijeme, o izborima, zabave se i političkim turizmom.

Prije samih izbora Vrgorčani su ih molili da ne dolaze glasovati, ali nije išlo, kaže nam nesuđeni vrgorački
Ti ljudi su jednostavno izmanipulirani. Ti ljudi su dovedeni tu da nekome osiguraju nešto.
dogradonačelnik Drago Nosić:

„Čak smo se pismom obratili ljudima u Hercegovini, u njihovim novinama, gdje smo apelirali na njihov moral, na to da otvore oči, da ako već moraju izići na izbore da pogledaju za koga glasaju. Dakle, nisu problem ti ljudi. Ti ljudi su jednostavno izmanipulirani. Ti ljudi su dovedeni tu da nekome osiguraju nešto.“


Poznati turistički radnik Zvonimir Prvan je na svoj hotel postavio semafor na kojem se bilježio dolazak glasača iz Hercegovine. Kako im je uspijevalo registrirati ih, kaže nam Drago Nosić:

„Ljudi u odborima vrlo dobro znaju ko je domaći, a ko je furešt, tako da smo imali dosta dobre informacije. U 7.15 sati smo isključili semafor s obzirom da je bila velika prijetnja od mogućih nereda i prema semaforu i prema hotelu i prema nama osobno, tako da smo to morali isključiti.“


Konačno, semafor je pokazao da je u Vrgorcu u nedjelju glasovalo 1.050 birača iz zapadne Hercegovine. Da nije bilo gostujućih glasača, nezavisni kandidat Miljenko Pivac bi bio gradonačelnik i imao bi većinu u Gradskom vijeću, tvrdi njegov zamjenik Nosić:
Gdje ti ljudi privremeno žive, to je njihova osobna stvar. Oni mogu živjeti privremeno i u BiH i u Njemačkoj i u Švicarskoj i bilo gdje drugdje.


„Bez utjecaja birača koji su došli organizirano iz Hercegovine, ako njih oduzmemo, mi imamo 65 posto, dakle imamo pobjedu.“


Za izabranog gradonačelnika iz HDZ Borisa Matkovića ništa nije sporno, lakonski kaže da onaj koji gubi ima pravo da se ljuti, i nastavlja:

„U Vrgorcu glasuju i imaju pravo glasovati svi građani koji imaju prebivalište u Vrgorcu, i to stalno prebivalište, a nalaze sa na popisu birača. Gdje ti ljudi privremeno žive, to je njihova osobna stvar. Oni mogu živjeti privremeno i u BiH i u Njemačkoj i u Švicarskoj i bilo gdje drugdje i niko im ne možate zabraniti Ustavom zagarantirano pravo - birati i biti biran.“

Iza Matkovićeve legalističke forme stoji nelegalan sadržaj. Ne samo da su na stotine Hrvata iz Hercegovine prijavljeni na fiktivnim adresama nego ih ima koji "žive" i u osnovnoj školi, tvrdi Zvonimir Prvan:

„Imate 140 osoba na području grada Vrgorca koji su prijavljeni na osnovnim školama, pa se upitajmo gdje živimo, šta radimo.“


Silovanje demokracije


Sve bi to bilo jednostavno riješiti, kaže Prvan, koji je u Gradsko vijeće ušao na listi Miljenka Pivca:
Ovo je silovanje demokracije jer u Vrgorcu ne vrijedi čak ni ona svaki narod ima vlast kakvu zaslužuje.


„Policija jedna i druga suradnjom - ne možete biti prijavljeni na dva mjesta, oduzimanje dokumenata i riješen problem. To se može riještiti da se hoće za 48 sati sve ukupno. Spiskove imamo jednih i drugih, usporedimo ko je šta - i gotovo.“


Vrgorac je tek vrh ledenog brijega napumpanih biračkih spiskova u Dalmaciji. Vrgorčani žele podsjetiti hrvatsku javnost na to da se ovaj problem mora riješiti, kaže nam poraženi kandidat za gradonačelnika Miljenko Pivac:

„Ovo je silovanje demokracije jer u Vrgorcu ne vrijedi čak ni ona svaki narod ima vlast kakvu zaslužuje. Mi u Vrgorcu ne možemo izabrati svoju vlast na legalan način, mi imamo fiktivne birače, cirka 25, 30 posto. Ti ljudi ne žive u Vrgorcu, ne plaćaju porez, oni samo dolaze iskoristiti svoje pravo glasa, nakon toga se pakiraju, otputuju u Ljubuški, Mostar itd. S druge strane, jako je važno napomenuti da Vrgorac i Hercegovina su uvijek živjeli skupa, i živjet će skupa, međutim ovo iskorištavanje manipulacijama i ucjenama Hercegovaca apsolutno je nedopustivo. Mene ne interesiraju jesu li to Hercegovci, jesu li to Splićani, Varaždinci, Londončani ili Moskovljani. Mene interesira da ljudi koji žive u Vrgorcu izaberu vlast koju žele.“

Vrgorčani spominju i tužbu Europskom sudu za ljudska prava u Starsbourgu. Vladajući HDZ ne reagira na ovaj problem jer smatra da su putujući glasači iz Hercegovine njegovi glasači, a opozicija do sada nije poticala njegovo rješavanje:

Vrgorac
„Promijent ne možemo, nemamo većinu u hrvatskom Saboru, odnosno uvesti reda - to je bolji izraz“, rekao nam je predsjednik SDP-a Zoran Milanović, koji ima i svoj načelan stav:

„Na lokalnim izborima je naročito važno, ustvari je besmisleno da se u njih uključuju oni koji u zajednici ne žive. Besmisleno je. To nije stvar nikakvih emocija, to je naprosto obesmišljena priča.“


No prije nego što ovaj stav, eventualno, nametne Saboru, morat će raščistiti pojmove u vlastitoj stranci. Moćni čovjek SDP-a gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, upitan o putujućim glasačima iz Bosne i Hercegovine, odgovara:

„Nemojte se odricati ljudi. Dok je tako, neka glasaju za Veljana.“


Veljan je Veljan Radojković koji je bio kandidat SDP-a za župana splitsko-dalmatinskog. Problem glasača s dvojnim prebivalištem i u Hrvatskoj i u BiH bit će nerješiv dok i vodeća opozicijska stranka računa na njihove glasove. Zato će se do ulaska u Europsku uniju i konačnog sređivanja Izbornog zakona i biračkih spiskova Vrgorac moći zvati, kako kažu njegovi stanovnici, Herceg - novi na kopnu.