Međunarodni monetarni fond je tokom svoje tronedjeljne posjete BiH izvršio analizu javne potrošnje i ustanovio da ona iznosi preko 12 milijardi konvertibilnih maraka, izjavio je u intervjuu za RSE ministar finansija i trezora BiH Dragan Vrankić. On je, također, ocijenio kako nije dobro da MMF radi taj posao, ali da zbog političkih opstrukcija u zemlji nije moguće da se to učini "vlastitim snagama". Inače, pregovori s MMF-om se nastavljaju 5. maja, kada se očekuje finalizacija sporazuma o kreditnom zaduženju BiH.
RSE: Gospodine Vrankiću, BiH je posljednja u regionu pristupila pregovorima sa Međunarodnim monetarnim fondom. Naši susjedi su već dobili novac. Koji je razlog - da li nije bilo političke volje da nastupimo jedinstveno na državnom nivou?
Vrankić: Jednostavno, zemlje vode pregovore u momentima kad to procijene i mi smo unutar BiH postigli koncenzus da idemo u pregovore sa MMF-om. Ja sam bio isključivo za, i možda je to presudno uticalo na tu odluku, znajući da aranžaman sa MMF-om ne da donosi konkretno novce, kao što se to pokušalo prezentirati u javnosti, puno vrijednije je to što šaljemo jasnu poruku svim investitorima da je zemlja ekonomski pod kontrolom. A s druge strane, kad se potpiše sporazum sa MMF-om, onda je to već pola posla završeno i sa ostalim financijskim institucijama koje se pridružuju MMF-u u pomoći zemlji koja se nalazi u stanju potrebe.
RSE: Mnogo je bilo špekulacija koliko novca BiH može dobiti ovim stend baj aranžmanom. To će se konačno znati 5. maja i jasno je da ne možete izlaziti u javnost sa tom informacijom. Ali možete li barem reći da li je delegacija MMF-a imala specijalne uslove, osim smanjivanja troškova u entitetskim, ali i državnom budžetu?
Vrankić: S obzirom da se radi o posebnim okolnostima, ovaj put MMF ima nešto više razumijevanja prema zemljama u tranziciji i mislim da ćemo tu imati jedno određeno razumijevanje. A znate da je naša kvota nešto malo manje od 200 miliona eura i da ona može iznositi puta dva za ovu godinu, ali opet u funkciji ne potpori proračunu nego likvidnosti zemlje, gdje mi možemo uključiti vanjski dug, pa onda rasteretiti proračun u tom kontekstu. I mi ćemo vidjeti ovih dana u završnim razgovorima kako će to izgledati. Posebnih uvjeta nema, izuzev što je MMF u svojoj misiji i pregledu izvršio analizu cijele javne potrošnje u BiH, koja iznosi nešto preko 12 milijardi. I ja izražavam svoje žaljenje i smatram da nam nije potreban MMF da utvrdi stanje računa u zemlji, mi to moramo činiti sami, ali zbog političkih opstrukcija i stanja u zemlji nemamo konsolidirano vođenje bilanci svih razina vlasti u zemlji. I jedan od mojih uvjeta u aranžmanu će biti da se obavežemo da ćemo to uspostaviti bilo preko Fiskalnog vijeća, bilo preko Centralne banke ili Uprave za indirektno oporezivanje. Osnovna poruka je da deficit, koji će MMF svojom analizom utvrditi, mora se pokriti.
RSE: Fiskalno vijeće BiH kao mjere za ublažavanje krize predložilo je da se 170 miliona od sukcesije podijeli entitetima. Dio novca je podijeljen. Međutim, visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko obustavio je dalju raspodjelu. Šta je sa ostatkom tih sredstava?
Vrankić: Gospodin Inzko nije izdao takav nalog za raspodjelu sredstava sukcesije nego je ukazao na određene činjenice i zamolio da mi to još jedanput proanaliziramo, vidimo. Očito da je dobio neke instrukcije iznutra, kao što se događa, nažalost, u ovoj zemlji - da oni koji bi trebali biti u suportu, oni djeluju suprotno, daju informacije iza, pa čak mislim da često i dezavuiraju one koji donose takve odluke. Ono što su oni postavljali pitanje zašto nema države u raspodjeli, oni koji poznaju sustav funkcioniranja i financiranja države znaju da se mi financiramo sa jedinstvenog računa, da imamo prioritet u odnosu na entitete i da ova kriza ne utiče sad trenutno na našu likvidnost u državi. A cijeneći situaciju koja jeste sad u entitetima, mi smo se, znači, opredijelili na takvu odluku da entiteti imaju prednost, pa prema tome se može konstatirati da je ovdje došlo do određene politizacije. Kad je reagirao visoki predstavnik, mi smo obustavili jednu isplatu od 18 miliona maraka. Jučer na Fiskalnom vijeću smo razmatrali ponovo tu materiju i zaključili smo još jedanput da nema potrebe za obustavljanjem i da se ta sredstva do kraja isplate entitetima kako je doneseno privremena odluka. Mislim da smo to akceptirali na kvalitetan način i ne treba niko da se brine oko toga.
RSE: U maju je planiran sastanak visokih predstavnika za sukcesiju država sljedbenica bivše SFRJ. Šta BiH očekuje i imate li konkretne zahtjeve s kojim ćete nastupiti na tom sastanku?
Vrankić: Naravno da idemo u realizaciju onoga što je dogovoreno, a to jeste da se izvrši raspodjela DKP mreža. Zatim imamo sredstva od mješovitih banaka koja su bila tad u Beogradu, devizna sredstva za kreditiranje tadašnjeg izvoza bivše zemlje. I ono što je tu sporno - preko noći se dobila druga informacija - da nema onih 600 miliona dolara, nego da je znatno manje. Jednostavno će biti naš stav da se da uvid u sve račune, dokumentacija kompletna, da vidimo o čemu se radi da adekvatno donesemo te odluke. I isto tako želimo da se zaštiti imovina privrednih subjekata u zemljama izvan BiH, isto onako kao što smo mi zaštitili imovinu svih ovih ostalih zemalja koje su bile tu.
Vrankić: Jednostavno, zemlje vode pregovore u momentima kad to procijene i mi smo unutar BiH postigli koncenzus da idemo u pregovore sa MMF-om. Ja sam bio isključivo za, i možda je to presudno uticalo na tu odluku, znajući da aranžaman sa MMF-om ne da donosi konkretno novce, kao što se to pokušalo prezentirati u javnosti, puno vrijednije je to što šaljemo jasnu poruku svim investitorima da je zemlja ekonomski pod kontrolom. A s druge strane, kad se potpiše sporazum sa MMF-om, onda je to već pola posla završeno i sa ostalim financijskim institucijama koje se pridružuju MMF-u u pomoći zemlji koja se nalazi u stanju potrebe.
Posebnih uvjeta nema, izuzev što je MMF u svojoj misiji i pregledu izvršio analizu cijele javne potrošnje u BiH, koja iznosi nešto preko 12 milijardi. Smatram da nam nije potreban MMF da utvrdi stanje računa u zemlji, ali zbog političkih opstrukcija i stanja u zemlji nemamo konsolidirano vođenje bilanci svih razina vlasti u zemlji.
Vrankić: S obzirom da se radi o posebnim okolnostima, ovaj put MMF ima nešto više razumijevanja prema zemljama u tranziciji i mislim da ćemo tu imati jedno određeno razumijevanje. A znate da je naša kvota nešto malo manje od 200 miliona eura i da ona može iznositi puta dva za ovu godinu, ali opet u funkciji ne potpori proračunu nego likvidnosti zemlje, gdje mi možemo uključiti vanjski dug, pa onda rasteretiti proračun u tom kontekstu. I mi ćemo vidjeti ovih dana u završnim razgovorima kako će to izgledati. Posebnih uvjeta nema, izuzev što je MMF u svojoj misiji i pregledu izvršio analizu cijele javne potrošnje u BiH, koja iznosi nešto preko 12 milijardi. I ja izražavam svoje žaljenje i smatram da nam nije potreban MMF da utvrdi stanje računa u zemlji, mi to moramo činiti sami, ali zbog političkih opstrukcija i stanja u zemlji nemamo konsolidirano vođenje bilanci svih razina vlasti u zemlji. I jedan od mojih uvjeta u aranžmanu će biti da se obavežemo da ćemo to uspostaviti bilo preko Fiskalnog vijeća, bilo preko Centralne banke ili Uprave za indirektno oporezivanje. Osnovna poruka je da deficit, koji će MMF svojom analizom utvrditi, mora se pokriti.
RSE: Fiskalno vijeće BiH kao mjere za ublažavanje krize predložilo je da se 170 miliona od sukcesije podijeli entitetima. Dio novca je podijeljen. Međutim, visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko obustavio je dalju raspodjelu. Šta je sa ostatkom tih sredstava?
Zaključili smo još jedanput da nema potrebe za obustavljanjem podjele novca od sukcesije i da se ta sredstva do kraja isplate entitetima, kako je doneseno privremena odluka.
RSE: U maju je planiran sastanak visokih predstavnika za sukcesiju država sljedbenica bivše SFRJ. Šta BiH očekuje i imate li konkretne zahtjeve s kojim ćete nastupiti na tom sastanku?
Vrankić: Naravno da idemo u realizaciju onoga što je dogovoreno, a to jeste da se izvrši raspodjela DKP mreža. Zatim imamo sredstva od mješovitih banaka koja su bila tad u Beogradu, devizna sredstva za kreditiranje tadašnjeg izvoza bivše zemlje. I ono što je tu sporno - preko noći se dobila druga informacija - da nema onih 600 miliona dolara, nego da je znatno manje. Jednostavno će biti naš stav da se da uvid u sve račune, dokumentacija kompletna, da vidimo o čemu se radi da adekvatno donesemo te odluke. I isto tako želimo da se zaštiti imovina privrednih subjekata u zemljama izvan BiH, isto onako kao što smo mi zaštitili imovinu svih ovih ostalih zemalja koje su bile tu.