Srebrenicu predstavnici vlasti posjećuju samo 11. jula kada se obilježavaju godišnjice genocida. Nakon toga oni, ali i porodice žrtava, vraćaju se u mjesta u kojima danas žive. Oni, koji ostaju, pokušavaju na sve moguće načine da Srebrenici vrate sjaj kakav je imala do devedesetih godina prošlog vijeka. Gradnja suživota njihov je imperativ.
Udruženje Za Srebrenicu jedno je od rijetkih u ovom gradu koje okuplja ljude svih nacionalnosti. Svakodnevno se razgovara, dogovara način poboljšanja suživota i prave planovi za bolju budućnost.
''Udružene građana Za Srebrenicu je osnovano da bi se bavilo budućnošću, da se ne bi bavilo prošlošću, jer ima dovoljno udruženja koja se bave prošlošću i imaju institucije države koje trebaju da se bave prošlošću i zbivanjima koja su bila na ovom prostoru i šire'', ističe Hakija Meholjić, predsjednik Udruženja.
Tokom prošle godine organizovani su prijemi za sve Srebreničane i zajednički obilježeni svi vjerski praznici. Vrhunac druženja je u obilježavanje dočeka Nove godine, kaže Meholjić.
''Bošnjaci i Srbi igraju zajedno u kolu, plešu, vesele se, tako da ide korak po korak pomirenja i vraćanja međusobnog povjernja'', navodi on.
Na sastancima i skupovima članova udruženja Za Srebrenicu, ali i sa ostalim građanima, razgovara se o svim temama, naravno i o ratnim, ali se ne donose zaključci i stavovi, kaže Vesna Mustafić.
''Ja moram reći da mi možemo otvoreno da razgovaramo i o prošlosti i da to više nije nikakav problem. Da ulazimo u detalje, ne ulazimo, jer neki od nas nisu ni bili u Srebrenici, ja nisam bila tokom rata u Srebrenici i sebi nikad ne dozvoljavam da ja raspravljam o tome šta se ovdje dešavalo, to trebaju govorit oni koji su ovdje zaista bili'', smatra Vesna Mustafić.
Stari sjaj
Cilj Udruženja je da se iz Srebrenice pošalju i dobre vijesti, kaže Vesna Mustafić:
''Mi činimo sve što možemo da iz Srebrenice pošaljemo pozitivne poruke jer je činjenica da svi nekako trče da obavijeste o nekim lošim vijestima iz Srebrenice, tako da one jako dobre stvari ostanu negdje ne rečene.''
U udruženju Za Srebrenicu ne gleda se na nacionalnu pripadnost. Svaki prijedlog koji će doprinjeti poboljšanju uslova života se prihvati, bez obzira ko ga predlaže, naglašava Vida Nikolić:
''Uopšte mi nije bitno ko je koje nacionalnosti, ko je koje vjeroispovijesti. Bitan mi je čovjek, bitni su mi zaista Srebreničani.''
Vesna Mustafić smatra da su ljudi, čak i u bližem okruženju, imali jako ružnu i drugačiju sliku o Srebrenici, nego što je to u stvarnosti.
''Da su mislili da mi još uvijek ne razgovaramo, da im nije bilo normalno, što je svugdje normalno, da zajedno sjedimo, da zajedno pijemo kafu, da zajedno razgovaramo i pravimo te određene aktivnosti i bila sam čak jednom povrijeđena kad jedna žena nije htjela prići našem stolu jer se plašila kad su joj rekli da smo iz Srebrenice'', priča Vesna Mustafić.
Hamed Gušić prva je civilna žrtva u Srebrenici. Njegov sin Hamdija Gušić odbornik je u Skupštini i član Udruženja za Srebrenicu.
''Mislim da u Srebrenici postoje samo Srebreničani, oni koji žive u Srebrenici, rade, borave i žele da vrate ono što su ljudi zla htjeli da unište ovaj grad neće ga uništiti. Srebrenica je u svojoj istoriji 6-7 puta bila pod tim pritiscima, uvijek se vraćala i mislim i ovoga puta ćemo se vratit sa normalnim ljudima i sa Srebreničanima'', kaže Gušić.
Srebreničani se svakodnevno okupljaju u ovom Udruženju i nastoje da vrate sliku ovog grada kakva je bila nekada, a to je miran i grad prikladan za življenje, kaže Vida Nikolić.
''Ja se trudim da ova Srebrenica ima ono što je bila nekada, neki sjaj, međutim ide jako teško, ali mi se zaista borimo'', naglašava Vida Nikolić.
Udruženje za Srebrenicu, kao što je rečeno, ne bavi se prošlošću, ali su svi članovi jednoglasni da oni koji su činili zločine bilo na kojoj strani, treba da stanu pred lice pravde, što je u nadležnosti odgovarajućih institucija i organizacija.
*****
Svi prilozi iz ovosedmičnog programa Pred licem pravde:
Državni sud u 2011: 31 presuda za ratne zločine
Hrvatska i odnosi sa Srbijom: Za i protiv povlačenja tužbe za genocid
Derventa: Kroz kulturu i sport do pomirenja
Foča i ratni osuđenici: Više od četiri godine ni traga odbjeglom Stankoviću
Vraćanje povjerenja u Srebrenici
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Evropa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
Program uređuju Dženana Halimović, Marija Arnautović i Dženana Karabegović.
Tekstove svih priloga iz emisije možete naći ovdje.
Udruženje Za Srebrenicu jedno je od rijetkih u ovom gradu koje okuplja ljude svih nacionalnosti. Svakodnevno se razgovara, dogovara način poboljšanja suživota i prave planovi za bolju budućnost.
''Udružene građana Za Srebrenicu je osnovano da bi se bavilo budućnošću, da se ne bi bavilo prošlošću, jer ima dovoljno udruženja koja se bave prošlošću i imaju institucije države koje trebaju da se bave prošlošću i zbivanjima koja su bila na ovom prostoru i šire'', ističe Hakija Meholjić, predsjednik Udruženja.
Mustafić: Moram reći da mi možemo otvoreno da razgovaramo i o prošlosti i da to više nije nikakav problem.
Tokom prošle godine organizovani su prijemi za sve Srebreničane i zajednički obilježeni svi vjerski praznici. Vrhunac druženja je u obilježavanje dočeka Nove godine, kaže Meholjić.
''Bošnjaci i Srbi igraju zajedno u kolu, plešu, vesele se, tako da ide korak po korak pomirenja i vraćanja međusobnog povjernja'', navodi on.
Na sastancima i skupovima članova udruženja Za Srebrenicu, ali i sa ostalim građanima, razgovara se o svim temama, naravno i o ratnim, ali se ne donose zaključci i stavovi, kaže Vesna Mustafić.
''Ja moram reći da mi možemo otvoreno da razgovaramo i o prošlosti i da to više nije nikakav problem. Da ulazimo u detalje, ne ulazimo, jer neki od nas nisu ni bili u Srebrenici, ja nisam bila tokom rata u Srebrenici i sebi nikad ne dozvoljavam da ja raspravljam o tome šta se ovdje dešavalo, to trebaju govorit oni koji su ovdje zaista bili'', smatra Vesna Mustafić.
Stari sjaj
Cilj Udruženja je da se iz Srebrenice pošalju i dobre vijesti, kaže Vesna Mustafić:
''Mi činimo sve što možemo da iz Srebrenice pošaljemo pozitivne poruke jer je činjenica da svi nekako trče da obavijeste o nekim lošim vijestima iz Srebrenice, tako da one jako dobre stvari ostanu negdje ne rečene.''
Srebrenica, foto: Sadik Salimović
U udruženju Za Srebrenicu ne gleda se na nacionalnu pripadnost. Svaki prijedlog koji će doprinjeti poboljšanju uslova života se prihvati, bez obzira ko ga predlaže, naglašava Vida Nikolić:
''Uopšte mi nije bitno ko je koje nacionalnosti, ko je koje vjeroispovijesti. Bitan mi je čovjek, bitni su mi zaista Srebreničani.''
Vesna Mustafić smatra da su ljudi, čak i u bližem okruženju, imali jako ružnu i drugačiju sliku o Srebrenici, nego što je to u stvarnosti.
''Da su mislili da mi još uvijek ne razgovaramo, da im nije bilo normalno, što je svugdje normalno, da zajedno sjedimo, da zajedno pijemo kafu, da zajedno razgovaramo i pravimo te određene aktivnosti i bila sam čak jednom povrijeđena kad jedna žena nije htjela prići našem stolu jer se plašila kad su joj rekli da smo iz Srebrenice'', priča Vesna Mustafić.
Hamed Gušić prva je civilna žrtva u Srebrenici. Njegov sin Hamdija Gušić odbornik je u Skupštini i član Udruženja za Srebrenicu.
''Mislim da u Srebrenici postoje samo Srebreničani, oni koji žive u Srebrenici, rade, borave i žele da vrate ono što su ljudi zla htjeli da unište ovaj grad neće ga uništiti. Srebrenica je u svojoj istoriji 6-7 puta bila pod tim pritiscima, uvijek se vraćala i mislim i ovoga puta ćemo se vratit sa normalnim ljudima i sa Srebreničanima'', kaže Gušić.
Srebreničani se svakodnevno okupljaju u ovom Udruženju i nastoje da vrate sliku ovog grada kakva je bila nekada, a to je miran i grad prikladan za življenje, kaže Vida Nikolić.
''Ja se trudim da ova Srebrenica ima ono što je bila nekada, neki sjaj, međutim ide jako teško, ali mi se zaista borimo'', naglašava Vida Nikolić.
Udruženje za Srebrenicu, kao što je rečeno, ne bavi se prošlošću, ali su svi članovi jednoglasni da oni koji su činili zločine bilo na kojoj strani, treba da stanu pred lice pravde, što je u nadležnosti odgovarajućih institucija i organizacija.
*****
Svi prilozi iz ovosedmičnog programa Pred licem pravde:
Državni sud u 2011: 31 presuda za ratne zločine
Hrvatska i odnosi sa Srbijom: Za i protiv povlačenja tužbe za genocid
Derventa: Kroz kulturu i sport do pomirenja
Foča i ratni osuđenici: Više od četiri godine ni traga odbjeglom Stankoviću
Vraćanje povjerenja u Srebrenici
Pred licem pravde sa IWPR (april 2011)
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Evropa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
Program uređuju Dženana Halimović, Marija Arnautović i Dženana Karabegović.
Tekstove svih priloga iz emisije možete naći ovdje.