Dvjestotinjak volontera na sedam hrvatskih sudova pomaže žrtvama i svjedocima u kaznenim postupcima, pa i onim najtežim. Vijeće Europe prepoznalo je hrvatski sustav kao model za ostatak regije jugoistoka Europe, a danas su najboljima od njih dvjestotinjak dodijeljene i nagrade.
Pomoć žrtvama i svjedocima u kaznenim postupcima olakšala je njihovu poziciju u postupku, smanjila njihov stres, ali i osjetno podigla kvalitetu svjedočenja i cijelog postupka, rečeno je na dodjeli nagrada za osmero od dvjestotinjak volontera koji na sedam hrvatskih sudova pomažu svjedocima i žrtvama u kaznenim postupcima.
„I sam sudski postupak može biti jasniji i čišći, i temeljiti se na neposrednim dokazima, a ne svjedoku koji je u šoku, koji je uplašen, koji se sada odjednom više ničega ne sjeća, a ne žrtvi koja u tom trenutku jednostavno biva blokirana, ne zna izreći one činjenice koje su bile i postojale u vrijeme počinjenja kaznenog djela. Prema tome, to je jedna nemjerljiva korist za sam postupak i suci su to prihvatili“, kazao je predsjednik Vrhovnog suda Hrvatske Branko Hrvatin.
Projekt je inicirao hrvatski ured UNDP-ja, a njegova voditeljica Louise Vinton kazala je kako je od 2008. godine pružena pomoć za čak 14.000 ljudi.
„Vrlo smo ponosni na ove rezultate, a poznato je i da je Vijeće Europe prepoznalo hrvatski sustav kao model za ostatak regije.“
Barbara Veličković, voditeljica Udruge za pomoć žrtvama i svjedocima, preko koje se angažira i educira ove mlade ljude, kaže za RSE kako je jako ponosna njima i njihovim rezultatima.
„Oni su ovdje da vrše tu emocionalnu podršku koliko god to treba – ako treba cijeli dan, oni će na sudu biti cijeli dan. U devedeset i devet posto slučajeva ljudi su nam zahvalni i ne mogu se prestati zahvaljivati, jer smo im zbilja olakšali taj posao“, rekla je Veličković.
Ublažavanje patnje i stresa
Silvija Dološić iz Osijeka za RSE o svojim iskustvima kaže:
„Ja sam od početka na ratnim zločinima – osobno sam inzistirala da budem na ratnim zločinima. Odjel Ministarstva pravosuđa za organiziranje i pružanje podrške žrtvama i svjedocima je nešto najbolje što se dogodilo pravosuđu. Volonteri i djelatnici Odjela su tu da svjedocima i žrtvama olakšaju njihove patnje i stres kojeg ponovno proživljavaju sjećajući se svih tih traumatičnih događaja iz Domovinskog rata.“
Maksimilijan Jevtić iz Rijeke, inače jedan od prošlogodišnjih riječkih volontera godine, za RSE o svom angažmanu:
Voditelj Ureda za pomoć žrtvama i svjedocima na osječkom Županijskom sudu Robert Adrić kaže za RSE kako u posebno kompleksnim slučajevima priskače i on kao profesionalac.
„Kada se primjerice radi o slučajevima ratnih zločina, onda se među ostalim radi i o osobama koje su napustile svoje domove prije 20 i više godina, sada možda po prvi puta dolaze natrag i sve im je to nepoznato i novo, vrlo često nemaju ovdje više nikoga svog, neki nemaju ni pratnje. A s obzirom na protok godina, vrlo često se radi o osobama starije životne dobi, i njima sve to uistinu jako, jako puno znači“, istaknuo je Adrić.
Nagrade za najbolje volontere ureda za podršku žrtvama i svjedocima primili su: Mario Slišković iz Osijeka, Hermina Baraković iz Rijeke, Lada Rađenović iz Siska, Maja Milovac iz Splita, Dobrica Pakter iz Vukovara, Petra Surać iz Zadra i Marija Đivanović iz Zagreba. Nagradu je primila i Zrinka Tustonjić iz Zagreba za svoj doprinos pokretanju besplatne telefonske linije za žrtve zločina na jedinstvenom broju za cijelu Europsku uniju 116-006, koja će biti aktivirana 15. srpnja ove godine.
Pomoć žrtvama i svjedocima u kaznenim postupcima olakšala je njihovu poziciju u postupku, smanjila njihov stres, ali i osjetno podigla kvalitetu svjedočenja i cijelog postupka, rečeno je na dodjeli nagrada za osmero od dvjestotinjak volontera koji na sedam hrvatskih sudova pomažu svjedocima i žrtvama u kaznenim postupcima.
„I sam sudski postupak može biti jasniji i čišći, i temeljiti se na neposrednim dokazima, a ne svjedoku koji je u šoku, koji je uplašen, koji se sada odjednom više ničega ne sjeća, a ne žrtvi koja u tom trenutku jednostavno biva blokirana, ne zna izreći one činjenice koje su bile i postojale u vrijeme počinjenja kaznenog djela. Prema tome, to je jedna nemjerljiva korist za sam postupak i suci su to prihvatili“, kazao je predsjednik Vrhovnog suda Hrvatske Branko Hrvatin.
Projekt je inicirao hrvatski ured UNDP-ja, a njegova voditeljica Louise Vinton kazala je kako je od 2008. godine pružena pomoć za čak 14.000 ljudi.
„Vrlo smo ponosni na ove rezultate, a poznato je i da je Vijeće Europe prepoznalo hrvatski sustav kao model za ostatak regije.“
Barbara Veličković, voditeljica Udruge za pomoć žrtvama i svjedocima, preko koje se angažira i educira ove mlade ljude, kaže za RSE kako je jako ponosna njima i njihovim rezultatima.
„Oni su ovdje da vrše tu emocionalnu podršku koliko god to treba – ako treba cijeli dan, oni će na sudu biti cijeli dan. U devedeset i devet posto slučajeva ljudi su nam zahvalni i ne mogu se prestati zahvaljivati, jer smo im zbilja olakšali taj posao“, rekla je Veličković.
Ublažavanje patnje i stresa
Silvija Dološić iz Osijeka za RSE o svojim iskustvima kaže:
„Ja sam od početka na ratnim zločinima – osobno sam inzistirala da budem na ratnim zločinima. Odjel Ministarstva pravosuđa za organiziranje i pružanje podrške žrtvama i svjedocima je nešto najbolje što se dogodilo pravosuđu. Volonteri i djelatnici Odjela su tu da svjedocima i žrtvama olakšaju njihove patnje i stres kojeg ponovno proživljavaju sjećajući se svih tih traumatičnih događaja iz Domovinskog rata.“
Maksimilijan Jevtić iz Rijeke, inače jedan od prošlogodišnjih riječkih volontera godine, za RSE o svom angažmanu:
Maksimilijan Jevtić
„Na taj način ublažavamo posljedice njihovog straha i emocionalnog stresa, jer to na kraju krajeva i je naša funkcija – da olakšamo posao i svjedocima i sustavu, jer sve to onda i brže ide. Volontiranje mene ispunjava, volim pomagati drugima, a na taj način unapređujem i društvenu zajednicu i doprinosim njezinom razvoju.“Voditelj Ureda za pomoć žrtvama i svjedocima na osječkom Županijskom sudu Robert Adrić kaže za RSE kako u posebno kompleksnim slučajevima priskače i on kao profesionalac.
„Kada se primjerice radi o slučajevima ratnih zločina, onda se među ostalim radi i o osobama koje su napustile svoje domove prije 20 i više godina, sada možda po prvi puta dolaze natrag i sve im je to nepoznato i novo, vrlo često nemaju ovdje više nikoga svog, neki nemaju ni pratnje. A s obzirom na protok godina, vrlo često se radi o osobama starije životne dobi, i njima sve to uistinu jako, jako puno znači“, istaknuo je Adrić.
Nagrade za najbolje volontere ureda za podršku žrtvama i svjedocima primili su: Mario Slišković iz Osijeka, Hermina Baraković iz Rijeke, Lada Rađenović iz Siska, Maja Milovac iz Splita, Dobrica Pakter iz Vukovara, Petra Surać iz Zadra i Marija Đivanović iz Zagreba. Nagradu je primila i Zrinka Tustonjić iz Zagreba za svoj doprinos pokretanju besplatne telefonske linije za žrtve zločina na jedinstvenom broju za cijelu Europsku uniju 116-006, koja će biti aktivirana 15. srpnja ove godine.