Upis vlasništva vojne imovine na Bosnu i Hercegovinu, koji je pokrenulo državno Pravobranilaštvo, izazvao je burne reakcije. Najprije Ureda visokog predstavnika koji je zatražio da se ova procedura obustavi, a zatim i političkih stranaka koje smatraju da je ovakav zahtjev visokog predstavnika direktno mješanje u posao nezavisnih pravosudnih institucija u zemlji. Budući da je u ovom slučaju riječ o knjiženju vojne imovine neki političari misle i da bi to moglo usporiti put BiH ka NATO-u.
Stranka za BiH optužila je Valentina Incka za direktan politički pritisak na pravosudne organe BiH. Predsjednik stranke Haris Silajdžić:
“Ove tvrdnje i zahtjevi su u direktnoj suprotnosti sa odredbama člana 1. Ustava BiH i sporazuma o sukcesiji, te što je najbitnije sa pravosnažnim presudama i odlukama niza sudova u BiH.”
Pismo visokog predstavnika upućeno državnom Pravobranilaštvu, kako tvrdi jedan od rukovodilaca Stranke za BIH Safet Halilović, dio je sinhronizovane kampanje:
“Koja je utemeljena na Prudu. Podjela državne imovine zapravo ide ka podjeli teritorija i u konačnici podjele države BiH.”
Sa postupkom visokog predstavnika nije zadovoljan ni Drago Kalabić iz SNSD-a, koji uz opasku da ne želi da doliva ulje na vatru kaže:
“Mislim da se visoki predstavnik ne bi trebao mješati u to. To je teško političko pitanje za koje je postojala saglasnost da ga trebaju riješiti domaće vlasti na osnovu postojećih pravnih akata pa i na osnovu Sporazuma o sukcesiji.”
Nakon preporuke Ureda visokog predstavnika sva rješenja o uknjižbi imovine na ime BIH koja su donijeli sudovi biće ništavna, tvrde u Pravobranilaštvu BiH. Riječ je o knjiženju 69 vojnih objekata na ime BiH na osnovu međunarodnog sporazuma o sukcesiji zemalja bivše SFRJ.
Različito tumačenje zakona
Pravobranilaštvo će takođe povući sve zahtjeve o promjeni titulara za pojedine objekte koje je uputila bosanskohercegovačkim sudovima, a za koja još nisu donijeta rješenja. Državna pravobraniteljka Željka Klobučar kaže da su zahtjevi koje je ova institucija uputila sudovima legalni, ali da će uvažiti mišljenje OHR-a:
“Bez obzira što postoje različita mišljenja kolega pravnika koji su prošli mnoge pravosudne instance, mislim da smo legalno radili, ali što bi neko rekao da li smo legitimno u ovom momentu? Kad postoje različita viđenja u entitetima, među članovima državnog Povjerenstva, kada se pokušavaju i kroz pitanje državene imovine malo smiriti strasti i pred listopad i predstojeće izbore, je li to baš legitimno i je li baš pravo vrijeme to je druga stvar.”
Riječ je o različitom tumačenju Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom, koji je donio visoki predstavnik i međunarodnog sporazuma o sukcesiji. Postavlja se pitanje koji pravni akt ima veću važnost. Visoki predstavnik Valentin Incko u pismu upućenom državnom Pravobranilaštvu traži da se obustave sve aktivnosti “koje imaju za cilj preknjižavanje imovine bivše SFRJ na ime BiH”. Dodaje da će se tim izbjeći dalje komplikacije koje bi mogle umanjiti šanse za postizanje sporazuma o raspodjeli državne imovine.
Glasnogovornik Ureda visokog predstavnika Mario Brkić:
“Podsticaj je na svim odgovornim stranama da što hitnije zaključe sporazum o nepokretnoj perspektivnoj vojnoj imovini u skladu sa Zakonom o odbrani BIH. Te da se time postigne cilj vezan za nepokretnu vojnu imovinu kao i da se ispuni uslov koji ide uz sprovođenje Akcionog plana članstva u NATO.”
Poslanik u državnom parlamentu i član SDA Šefik Džaferović smatra da je nalog OHR-a pogrešan i da je trebalo nastaviti proces koji je počelo Pravobranilaštvo. Nije želio da komentariše da li se pitanjima državne imovine politički manipuliše.
“Mogu govoriti samo principijelno, da ne postoji nikakva smetnja da se 69 perspektivnih vojnih lokacija uknjiže kao vlasništvo BIH i da država BIH i njeno Ministarstvo odbrane budu vlasnici i da se na taj način ispuni ovaj preduslov kako bi mogao da otpočne prvi izvještaj za članstvo u NATO.”
S druge strane, u u komisiji koja bi trebala da usaglasi zakon o državnoj imovini nisu zadovoljni inicijativom koju je pokrenulo Pravobranilaštvo za uknjižbu 69 vojnih objekata. Smatraju da je visoki predstavnik postupio ispravno jer bi knjiženje ovih objekata dodatno komplikovalo ionako usijanu atmosferu oko pitanja državne, samim tim i vojne imovine.
Stranka za BiH optužila je Valentina Incka za direktan politički pritisak na pravosudne organe BiH. Predsjednik stranke Haris Silajdžić:
“Ove tvrdnje i zahtjevi su u direktnoj suprotnosti sa odredbama člana 1. Ustava BiH i sporazuma o sukcesiji, te što je najbitnije sa pravosnažnim presudama i odlukama niza sudova u BiH.”
Pismo visokog predstavnika upućeno državnom Pravobranilaštvu, kako tvrdi jedan od rukovodilaca Stranke za BIH Safet Halilović, dio je sinhronizovane kampanje:
“Koja je utemeljena na Prudu. Podjela državne imovine zapravo ide ka podjeli teritorija i u konačnici podjele države BiH.”
Sa postupkom visokog predstavnika nije zadovoljan ni Drago Kalabić iz SNSD-a, koji uz opasku da ne želi da doliva ulje na vatru kaže:
“Mislim da se visoki predstavnik ne bi trebao mješati u to. To je teško političko pitanje za koje je postojala saglasnost da ga trebaju riješiti domaće vlasti na osnovu postojećih pravnih akata pa i na osnovu Sporazuma o sukcesiji.”
Nakon preporuke Ureda visokog predstavnika sva rješenja o uknjižbi imovine na ime BIH koja su donijeli sudovi biće ništavna, tvrde u Pravobranilaštvu BiH. Riječ je o knjiženju 69 vojnih objekata na ime BiH na osnovu međunarodnog sporazuma o sukcesiji zemalja bivše SFRJ.
Različito tumačenje zakona
Pravobranilaštvo će takođe povući sve zahtjeve o promjeni titulara za pojedine objekte koje je uputila bosanskohercegovačkim sudovima, a za koja još nisu donijeta rješenja. Državna pravobraniteljka Željka Klobučar kaže da su zahtjevi koje je ova institucija uputila sudovima legalni, ali da će uvažiti mišljenje OHR-a:
“Bez obzira što postoje različita mišljenja kolega pravnika koji su prošli mnoge pravosudne instance, mislim da smo legalno radili, ali što bi neko rekao da li smo legitimno u ovom momentu? Kad postoje različita viđenja u entitetima, među članovima državnog Povjerenstva, kada se pokušavaju i kroz pitanje državene imovine malo smiriti strasti i pred listopad i predstojeće izbore, je li to baš legitimno i je li baš pravo vrijeme to je druga stvar.”
Riječ je o različitom tumačenju Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom, koji je donio visoki predstavnik i međunarodnog sporazuma o sukcesiji. Postavlja se pitanje koji pravni akt ima veću važnost. Visoki predstavnik Valentin Incko u pismu upućenom državnom Pravobranilaštvu traži da se obustave sve aktivnosti “koje imaju za cilj preknjižavanje imovine bivše SFRJ na ime BiH”. Dodaje da će se tim izbjeći dalje komplikacije koje bi mogle umanjiti šanse za postizanje sporazuma o raspodjeli državne imovine.
Glasnogovornik Ureda visokog predstavnika Mario Brkić:
“Podsticaj je na svim odgovornim stranama da što hitnije zaključe sporazum o nepokretnoj perspektivnoj vojnoj imovini u skladu sa Zakonom o odbrani BIH. Te da se time postigne cilj vezan za nepokretnu vojnu imovinu kao i da se ispuni uslov koji ide uz sprovođenje Akcionog plana članstva u NATO.”
Poslanik u državnom parlamentu i član SDA Šefik Džaferović smatra da je nalog OHR-a pogrešan i da je trebalo nastaviti proces koji je počelo Pravobranilaštvo. Nije želio da komentariše da li se pitanjima državne imovine politički manipuliše.
“Mogu govoriti samo principijelno, da ne postoji nikakva smetnja da se 69 perspektivnih vojnih lokacija uknjiže kao vlasništvo BIH i da država BIH i njeno Ministarstvo odbrane budu vlasnici i da se na taj način ispuni ovaj preduslov kako bi mogao da otpočne prvi izvještaj za članstvo u NATO.”
S druge strane, u u komisiji koja bi trebala da usaglasi zakon o državnoj imovini nisu zadovoljni inicijativom koju je pokrenulo Pravobranilaštvo za uknjižbu 69 vojnih objekata. Smatraju da je visoki predstavnik postupio ispravno jer bi knjiženje ovih objekata dodatno komplikovalo ionako usijanu atmosferu oko pitanja državne, samim tim i vojne imovine.