Hitna sjednica Predstavničkog doma Parlamenta Bosne i Hercegovine, na kojoj se trebalo raspravljati o migrantskoj krizi i o stanju u pravosuđu, je prekinuta. Nije bilo entitetske većine za usvajanje dnevnog reda. Tako ni druga sjednica, koju je iniciralo 14 poslanika iz osam stranaka nakon osam mjeseci od opštih izbora nije održana.

"Kvorum postoji, ali ne i dovoljno ruku da se može odlučivati", rekla je na početku predsjedavajuća Predstavničkog doma Parlamenta BiH, Borjana Krišto. Kako nije bilo entitetske većine, tačnije dovoljno poslanika iz Republike Srpske (RS), nije usvojen ni dnevni red sjednice.

"Ovo nas sve skupa upućuje da ovo nije način na koji treba ovaj dom da radi. Znači, postoje pretpostavke koje se trebaju ispuniti. Postoje stvari koje se trebaju nakon izbora da se svojim redoslijedom naprave - to je implementacija izvršne vlasti, to je onda stvaranje uvjeta, poslovničkih za rad zakonodavnog tijela u punom kapacitetu", rekla je nakon sjednice novinarima Borjana Krišto.

Četrnaest poslanika iz osam političkih stranka nakon prekida sjednice rekli su da je došlo do kršenja Poslovnika Predstavničkog doma Parlamenta BiH.

"Danas se desilo prvi put od kada je ovaj Poslovnik na snazi da je predsjedavajuća stavila na glasanje dnevni red. O dnevnom redu u državnom Parlamentu se ne glasa", rekao je novinarima Damir Arnaut, poslanik Saveza za bolju budućnost (SBB).

Krištin stranački kolega iz Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH) Nikola Lovrinović, tražio je da se danas ne raspravlja o stanju u pravosuđu, jer, kako je rekao, situacija nije zrela da se o tome razgovara, a ne postoji ni dovoljno materijala.

No, poslanik Socijaldemokratske partije BiH (SDP) Saša Magazinović smatra da se već kasni o raspravi o pravosuđu, posebno nakon afere "potkivanje", kada je predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) Milan Tegeltija snimljen u koruptivnoj radnji.

"Ne da je pet do dvanaest, već je dvanaest i pet, po obje tačke dnevnog reda. Ne znam koji je politički razlog ili bilo koji drugi da se bježi od rasprave o neefikasnom pravosuđu, koje je obilježeno brojnim aferama", rekao je Magazinović.

Ovo je drugi pokušaj da se u Parlamentu BiH razgovara o migrantskoj krizi u BiH. Prvi put u aprilu nije bilo kvoruma, a u petak nije bilo entitetske većine koja bi podržala usvajanje dnevnog reda.

BiH prijeti humanitarna kriza zbog migranta

Poslanici, oni koji su i inicirali sjednicu, insistirali su na mogućnosti da rasprave o ovim problemima, pa je poslanik Jasmin Emrić iz Stranke demokratske aktivnosti (A-SDA) pitao zašto se ne sazivaju redovne sjednice Parlamenta.

"Dajte da počnemo da radimo. Javnost u Bosni i Hercegovini priča o ovim temama mjesecima i prozivaju nas zastupnike da mi šutimo, da mi ništa ne radimo, da se ne čuje naš glas, da nemamo stavove i da se solidariziramo sa stanjem u pravosuđu. Da nam sve ove afere mogu stati pod kapu, da smo svi isti. Moramo hitno reći, ja nisam takav i želim uređen sistem", rekao je Emrić.

Pročitajte i ovo: Vigermark: Hitno formirati vlast u BiH

Za period za koji nisu radili poslanici su primali i plate i naknade, a to je građane Bosne i Hercegovine koštalo više od milion maraka.

Branislav Borenović iz Partije demokratskog progresa (PDP) ukazao je na ovu činjenicu i zapitao da li je tačno da zakonodavne vlasti ne funkioniše zbog odluka nekih klubova i pojedinaca.

"Uopšte nema potrebe da se traže ovdje neke vrste izgovora za nešto što su jasne činjenice. Tri političke stranke imaju većinu, izabrali su Kolegij, izabrali su većinu u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i treba da taj posao završe da možemo nesmetano da radimo. Dolazimo po meni u jednu nevjerovatnu, apsurdnu situaciju, koja je atipična, koja ne postoji nigdje u svijetu samo kod nas, da vladajuća većina blokira rad Parlamenta", konstatovao je Borenović.

Pročitajte i ovo: BiH već osam mjeseci bez vlasti

Zašto se ne zakazuju redovne sjednice Parlamenta, pitao je predsjedavajuću doma Borjanu Krišto i Adil Omsanović, poslanik Stranke demokratske akcije (SDA), koja pored Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH) treba formirati vlast u BiH.

Nakon odgovora Borjane Krišto da ona sama ne odlučuje o tome, već tri člana Kolegija, reagovao je i poslanik Srpske demokratske stranke (SDS) Dragan Mektić.

"Želim da kažem da sam sad naprosto zbunjen. Zbog čega Parlament ne radi? Zbog čega mi ne rješavamo životna pitanja građana Bosne i Hercegovine? Ne ulazeći sada u raspravu ko saziva sjednicu Parlamenta, ali vi se predsjedavajuća rekli da se trebaju ispuniti pretpostavke. Pa daj ispunite pretpostavke! Ako ne možete ispuniti pretpostavke - daj sklonite se, neka dođe neko drugi ko može da ispuni pretpostavke", poručio je Mektić.

Mektić (na fotografiji): Zbog čega ne rješavamo životna pitanja građana BiH?

Dan prije hitne sjednice Predstavničkog doma, predstavnici SNSD-a i Ujedinjene Srpske rekli su da neće doći na sjednicu. Oni tvrde da se na ovaj način namjerava produžiti tehnički mandat Vijeću ministara BiH u kojem sjede, kako kažu, nelegitimni predstavnici iz Republike Srpske.

Na pitanje novinara da li SNSD-a opstruiše rad Predstavničkog doma Parlamenta BiH, jer se drugi put ne pojavljuju na sjednici, Staša Košarac, šef tog Kluba obrazložio je to na ovaj način.

"To su notorne neistine. Mislim da upravo oni koji blokiraju ovu zemlju, da se implementiraju Ustavna rješenja i izborni rezultat danas pokušavaju da naprave zamjenu teza i da kažu da to SNSD, Socijalistička partija, DNS i Uspješna Srpska, pokušavaju da rade. Mi smo od prvog dana u potpunoj funkciji da se konstituišu zajednički organi, ali isto tako smo u potpunoj funkciji da spriječimo nelegitimno predstavljanje Republike Srpske na nivou zajedničkih organa", kaže Košarac.

Pročitajte i ovo: Puhovski: Bosna i Hercegovina postupno propada

Cijela ova situacija pokazuje koliko su bosanskohercegovački političari neozbiljni, neprofesionalni i koliko ih uopšte ne zanimaju problemi građana, smatra politička analitičarka Ivana Marić.

"Isključivo gledaju neke svoje lične interese i interese uskog kruga ljudi oko sebe. To su pokazali i samom činjenicom da nisu formirali vlast ovako dugo, bez nekog konkretnog, objašnjivog razloga za odugovlačenje za formiranje vlasti posebno kada se zna već koje stranke će činiti vlast, a ono što oni navode kao razloge nisu uopšte prihvatljivi. To da oni ne mogu da se dogovore zbog MAP-a (Akcioni plan za članstvo u NATO) je samo dimna zavjesa da prikriju stvarne razloge. Sigurno se tu krije podjela nekih funkcija ili nekih drugih ciljeva od kojih oni imaju koristi", kaže Marić.

Važna pitanja ostaju na čekanju, a niko ne pokreće pitanje kazne za nerad političara. To se čak i na izborima vidjelo.

"Mi ne bismo imali problem da se radi samo o političarima, da su samo zastupnici ti koji ne rade svoj posao. Već i od građana. Oni su na izborima dobili najveći broj glasova, a nismo ih izabrali zato što su imali dobre rezultate, već smo ih izabrali upravo štos u ovakvi bili i u prethodnom mandatu, kad je bilo isto blokada. Problem je što su i druge instance vlasti umiješane umjesto da budu neovisne. Imate Tužilaštvo koje bi po službenoj dužnosti trebalo da pokreće određene procedure zbog neformiranja vlasti. U Ustavu je jasno propisano kada se vlast formira i koji su rokovi. Mogla bi djelovati i Centralna izborna komisija (CIK), pa i druge instance vlasti, ali svi su oni upetljani u to, svi su saučesnici", kaže Marić.