Piše: Todd Prince
U govoru pred zakonodavcima američke savezne države Arizona u martu 2022., nekoliko sedmica nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu, Vladimir Kara-Murza je optužio "diktatorski režim u Kremlju" da je počinio "ratne zločine".
Bilo je to oštro obraćanje u kojem je 41-godišnji Kara-Murza rekao da je još u decembru 1999. shvatio kuda će Vladimir Putin odvesti Rusiju, kada je, tada u funkciji premijera, Putin otkrio spomen ploču u čast tvrdolinijaškog bivšeg sovjetskog vođe Jurija Andropova na bivšoj centrali KGB-a.
- Ruski opozicioni aktivist Vladimir Kara-Murza uhapšen u Moskvi
- HRW osuđuje 'neosnovane' optužbe za izdaju protiv kritičara Kremlja Kara-Murze
Ali to je bilo uobičajeno za Kara-Murzu, koji je dugo izazivao bijes Kremlja prije nego što je svoju kritiku usmjerio na rat Rusije protiv Ukrajine.
Istoričar po obrazovanju, više puta je upozoravao zapadne lidere da ne "popuštaju" Putinu, poredeći ono što je nazvao dugogodišnjim predsjednikovim metodičnim razbijanjem demokratije i slobode s djelovanjem fašističkog italijanskog diktatora Benita Mussolinija.
Možda još značajnije u očima ruske države, Kara-Murza je, zajedno sa svojim mentorom Borisom Njemcovim, koji je ubijen 2015., odigrao vodeću ulogu u uvjeravanju američkog Kongresa da usvoji revolucionarni zakon o sankcijama koji cilja na korumpirane zvaničnike i kršioce ljudskih prava u Rusija, uključujući ljude bliske Putinu.
Njegov rad na promociji Zakona Magnicki 2012., koji američkom predsjedniku daje ovlašćenja da zamrzne imovinu u Sjedinjenim Državama ruskim vladinim zvaničnicima i biznismenima koji su optuženi za teška kršenja i blokira iz ulaz u finansijsko tržište SAD-a, gotovo ga je dva puta koštao života.
Kara-Murza je smješten u bolnicu u teškom stanju 2015. i 2017. godine nakon što je, kako on sam i njegovi saradnici vjeruju, pokušaja trovanja dok je boravio u Rusiji. Pretrpio je zakazivanje rada organa 2015. i prošao je terapijsko liječenje kako bi ponovo prohodao.
Vladimir Kara-Murza u januaru 2016.
Američke vlasti su ispitivale njegovu bolest u svjetlu mogućeg trovanja, pokazali su dokumenti ministarstva pravde u koje je 2020. Radio Slobodna Evropa ekskluzivno imao uvid. Vladini izvještaji takođe pokazuju da su američki doktori i naučnici razmatrali mogućnost da je bio izložen biotoksinu i radioaktivnoj tvari.
Kara-Murza vjeruje da je bio meta zbog podržavanja Zakona Magnicki. Rekao je da se Kremlj pod Putinom više od ciljanih sankcija plaši samo uličnih protesta.
Kremlj je svakako snažno lobirao u Sjedinjenim Državama tokom 2010-ih kako bi blokirao i onda oborio Zakon Magnicku, što im nije pošlo za rukom.
Zakon je dobio ime po ruskom finansijskom oditoru i advokatu koji je preminuo u moskovskom zakonu nakon što je pokazao dokaze o masovnim poreskim prevarama u koje su bili upleteni ruski zvaničnici. Kada je predstavljao zakon Magnicki pred Kongresom, Kara-Murza ga je nazvao "proruskim" zakonom koji direktno pogađa Putinove saradnike. Druge zapadne države kasnije su donijele slične zakone, zadajući dodatne udarce Kremlju.
Među prvima koji su bili sankcionisani pod Zakonom Magnicki bio je Sergej Podoprigorov, sudija na Kara-Murzinom suđenju.
Nakon usvajanja Zakona Magnicki, Kara-Murza je nastavio da podstiče Sjedinjene Države da povećaju broj onih koji su podložni sankcijama pod ovom legislativom, pozivajući na saslušanju Odbora za izdvajanja američkog Senata u martu 2017. da to učine "bez obzira na položaj ili utjecaj" osobe.
Mjesec dana prije drugog navodnog trovanja Kara-Murze u Februaru 2017., tadašnji predsjednik SAD Barack Obama nametnuo je sankcije Aleksandru Bastrikinu, Putinovom prijatelju iz studentskih dana koji je bio na čelu ruskog Istražnog komiteta i odigrao ključnu ulogu u slamanju opozicije. U to vrijeme, on je bio ruski zvaničnik na najvišem položaju koji se našao pod sankcijama Zakona Magnicki.
Pomoćnik Njemcova
Kara-Murza je bio politički aktivan od svojih tinejdžerskih dana. Dok je studirao u Velikoj Britaniji, 2000., postao je pomoćnik Njemcova, liberalnog poslanika u donjem domu parlamenta koji je bio regionalni guverner i bio je prvi zamjenik premijera u vrijeme predsjednika Borisa Jelcina.
Njemcov, koji je predvodio Uniju pravih snaga (SPS), koaliciju demokratskih partija izgubio je poslaničko mjesto na parlamentarnim izborima 2003. dok je Putin iskoristio sve veću kontrolu države, uključujući i medije da istisne opoziciju.
Kara-Murza je ostao blizak saradnik Njemcova, jednog od najglasnijih kritičara Putina, sve do njegovog ubistva u februaru 2015. Njemcov je bio u procesu organizovanja protesta protiv ruskog osvajanja ukrajinskog poluostrva Krim koja se desila 2014. Godinu dana nakon Njemcov je upucan na mostu pored Kremlja. Kara-Murza je nastavio da održava sjećanje na Njemcova živim u Rusiji.
Vladimir Kara-Murza sa ruskim opozicionim političarem Borisom Njemcovim. u Washingtonu, januar 2014.
Kara-Murza je bio aktivan u masovnim protestima koji su izbili u Moskvi nakon parlamentarnih izbora 2011. za koje su kritičari Kremlja opisali kao namještene. Protesti su bili, u ono vrijeme, bili najveći održani u Rusiji od kada je Putin stupio na vlasti 1999.
Kasnije se pridružio Otvorenoj Rusiji, neprofitnoj organizaciji koja promoviše građansko društvo i demokratiju tako što finansira različite projekte. Otvorenu Rusiju je osnovao Mihail Hodorovski, naftni tajkun i Putinov protivnik koji je bio u zatvoru 10 godina zbog optužbi za utaju poreza za koje navodi da su bile politički motivisane.
Iako je aktivno učestvovao u ruskom opozicionom pokretu, Kara-Murza je takođe išao stopama svog oca koji nosi isto ime, Vladimir Kara-Murza, jednog od najistaknutijih novinara u zemlji i pionira nezavisne postsovjetske televizije. Radio je, između ostalog, za Ruski servis Radija Slobodna Evropa.
Kara-Murza mlađi je početkom 2000-ih radio kao reporter za razločite ruske novine dok je studirao na master studijama iz istorije na Univerzitetu Cambridge. Kasnije se preselio u Washington, gdje je radio kao šef biroa RTVi-a, globalne medijske kompanije na ruskom jeziku. Bio je na toj poziciji do 2012.
Tokom vremena provedenom u Washingtonu, Kara-Murza je razvio jaki vezu sa zvaničnicima Sjedinjenih Država, uključujući dugogodišnjeg republikanskog senatora iz Arizone, Johna McCaina, jednog od najvećih kritičara Putina na Capitol Hillu, kao i republikanskog senatora iz savezne države Mississippi, Rogera Wickera.
McCain je Kara-Murzu nazvao "jednim od najstrastvenijih i najefikasnijih zagovarača za usvajanje Zakona Magnicki".
Mnogi kažu da je oproštajni udarac McCaina, dok je umirao od raka 2018., Putinu, bio to što je zatražio da Kara-Murza bude jedan ljudi koji su nosili njegov kovčeg na sahrani.
Kara-Murza je nastavio da govori protiv rastuće represije unutar Rusije i otvoreno je osudio rusku invaziju na Ukrajinu nakon što je Kremlj zakonom zabranio takve kritike.
'Tama će nestati'
Uhapšen je u aprilu 2022. i optužen za širenje "lažnih informacija" o ruskim oružanim snagama. Ruske vlasti zatim su u avgustu ruske vlasti dodale optužbu za učestvovanje u "nepoželjnoj" stranoj organizaciji, nakon čega je dva mjeseca kasnije uslijedila optužba za izdaju zbog njegovih komentara u Arizoni.
Svoje suđenje, koje se odvijalo iza zatvorenih vrata, opisao kao pandan sovjetskim revijalnim suđenjima iz 1930-ih pod diktatorom Josifom Staljinom. U završnoj izjavi 10. aprila objavljenoj u Washington Postu, rekao je sudiji da se ne kaje zbog svog protivljenja, već da je naprotiv "ponosan" na njega.
Rekao je da je siguran da "će doći dan kada će tama koja se nadvila nad našom zemljom nestati… kada će se rat nazivati ratom, a uzurpator uzurpatorom, i kada oni koji su potpaljivali i započeli rat, prije nego oni koji su pokušavali da ga zaustave, biti prepoznati kao zločinci."
Pročitajte i ovo: Zatvoreni ruski opozicionar Kara-Murza: 'Cijena ćutanja je neprihvatljiva'Suđenje Kara-Murzi došlo je nakon suđenja nekoliko opozicionih figura visokog profila u protekle dvije godine usred najoštrije represije u Rusiji od sovjetske ere, koji su kažnjeni dugim zatvorskim kaznama pod optužbama da su njihove tvrdnje izmišljene.
Aleksej Navaljni, uhapšen je po povratku u Rusiju u januaru 2021., služi kazne od devet i dvije i po godine. Ilja Jašin je u decembru optužen na osam i po godina zatvora.
Posljednjih godina, Kara-Murza je dijelom živio izvan Washingtona sa suprugom i djecom. Svojevoljno se vratio u Rusiju u aprilu 2022. poslije govora u Arizoni držeći se važne lekcije za koju je rekao da je naučio kad je imao 10 godina.
Naime, u avgustu 1991. ljudi su izašli na ulice Moskve kako bi zaustavili pokušaj državnog udara protiv sovjetskog lidera Mihaila Gorbačova koji su pokušali tvrdolinijaši. Ovaj izlazak na ulice pomogao je u uklanjanju moćnog, autoritarnog režima gotovo preko noći.
"Koliko god jaki bili diktatura i represija, ako je dovoljno predanih ljudi spremnih da se zauzmu za svoju slobodu i prava i dostojanstvo, oni će pobijediti", rekao je Kara-Murza u intervjuu za američku mrežu PBS 2017.