Vladajuća koalicija u Republici Srpskoj je najavila u ponedjeljak, 15. aprila da će 18. aprila entitetski parlament raspravljati o prijedlogu Izbornog zakona RS, te da će istog dana biti održan skup u centru Banje Luke kojim žele da izraze nezadovoljstvo zbog Rezolucije o Srebrenici.
Nacrt rezolucije kojom se 11. juli proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici biće predstavljen 17. aprila na zatvorenom sastanku u UN-u, kako je ranije objavio Glas Amerike.
O konačnoj rezoluciji, na kojoj se još radi, zemlje članice UN-a mogle bi se izjašnjavati na sjednici Generalne skupštine UN-a početkom maja.
Međunarodni sud pravde u Hagu je 2007. godine zločin u Srebrenici okarakterisao kao genocid, u kojem je u julu 1995. godine pobijeno više od 8.000 muškaraca i dječaka iz tadašnje enklave pod zaštitom Ujedinjenih nacija.
Za ove zločine, preko 50 osoba je osuđeno na više od 700 godina zatvora.
U Banjaluci je 15. aprila rečeno i da će poslanici na sjednici Narodne skupštine RS, takođe, usvojiti izvještaj Međunarodne komisije za Srebrenicu.
On je predstavljan na sjednici NSRS u junu 2021. godine, a u njemu je, između ostalog, navedeno da "u Srebrenici nije počinjen genocid".
Pročitajte i ovo: Svjetski jevrejski kongres odbacio izvještaj Komisije RS o SrebreniciIstovremeno, nakon sastanka u Banjaluci, 15. aprila, predsjednik RS Milorad Dodik i drugi zvaničnici su pozvali građane RS da dođu na skup pod nazivom "Srpska te zove", protiv Rezolucije o Srebrenici, koji će biti održan u centru Banje Luke u popodnevnim časovima 18. aprila.
Šta se navodi u Rezoluciji?
Radio Slobodna Evropa je imao uvid u nacrt Rezolucije, koju su inicirali Njemačka i Ruanda, a kojom se 11. juli proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici.
Pročitajte i ovo: 'Politička manipulacija': Poruke Vučića i Dodika protiv Rezolucije o SrebreniciU tekstu se, između ostalog, traži da se bez rezerve osudi svako poricanje genocida u Srebrenici i potiču članice UN-a da sačuvaju utvrđene činjenice i kroz svoje obrazovne sisteme razviju odgovarajuće programe, kako bi se spriječio revizionizam i genocid u budućnosti.
Nacrt bi trebalo da bude predstavljen 17. aprila na zatvorenom sastanku u UN-u, a o konačnoj Rezoluciji, zemlje članice mogle bi se izjašnjavati na sjednici Generalne skupštine UN-a početkom maja.
Zašto RS želi svoj izborni zakon?
Šest mjeseci prije izbora koji bi trebalo da budu održani u oktobru, visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt) je krajem marta nametnuo tehničke izmjene Izbornog zakona BiH.
Izmjene, pored ostalog, podrazumijevaju i profesionalizaciju biračkih odbora i biometrijsku identifikaciju birača te druge izmjene kako bi se smanjila mogućnost izbornih manipulacija.
Ubrzo nakon toga, vlasti u RS koje ne priznaju Šmita kao visokog predstavnika, pokrenule su postupak usvajanja sopstvenog izbornog zakona.
Pročitajte i ovo: Izborni hod Republike Srpske u neustavnostNacrt Izbornog zakona RS, usvojen krajem marta, predviđa da entitetska izborna komisija preuzme zakonsku ulogu državne Centralne izborne komisije BiH u organizovanju lokalnih izbora u tom bh. entitetu, ali i opštih izbora za predsjednika i potpredsjednike RS te entitetski parlament.
Predstavnici međunarodne zajednice su rad na usvajanju ovog zakona ocijenili kao "direktan napad na državnu strukturu BiH".