Bosna i Hercegovina ima preko 40 posto nezaposlenih, po korupciji i siromaštvu je na dnu ljestvice u regiji i u rangu s Albanijom, a sve je veći broj stanovnika koji preživljavaju tako što hranu traže po kontejnerima ili u narodnoj kuhinji. Ali, za postojeću vlast to nije u žiži interesovanja.
Ne samo da nemaju sluha za najsiromašnije kategorije stanovništva već bi Prijedlogom zakona o platama i naknadama, kojeg je, primjerice, predložila Vlada Federacije BiH, došlo do povećanja plata ministrima i drugim predstavnicima vlasti. Zakon bi na štetu išao i onima koji su državni službenici. Tako bi policajcu plata bila povećana za 50 eura, dok bi predsjednici i potpredsjednicima Federacije plata bila veća za 500 eura.
Direktor Agencije za bankarstvo Federacije BiH ima platu veću od 4500 eura, dok se plate ostalih direktora javnih preduzeća u ovom bh. entitetu kreću u rasponu od 1.700 do 3.000 eura. Ovako velike plate za Vladu Federacije BiH nisu sporne, jer u Prijedlogu zakona o platama i naknadama u Federaciji direktorska mjesečna primanja nisu dirana.
Vladi, naime, najviše smeta to što su ministarske plate manje u odnosu na one koje primaju predstavnici zakonodavne vlasti, preciznije rečeno - poslanici. Upitnim ne smatraju ni to što direktori javnih preduzeća imaju veću platu i od njih i od poslanika. Predsjednik Vlade Federacije BiH Mustafa Mujezinović:
„Moramo znati da u ovoj hijerarhiji, bez ikakvih dilema, predsjednici domova parlamenata trebaju biti izjednačeni sa predsjednikom Federacije i premijerom Federacije, da ministri trebaju da budu u nivou zastupnika ili predsjednika klubova.“
Ne vodi se računa o ekonomskim pokazateljima
Zakonom kojim bi sebi povećali plate išli bi na štetu ne samo siromašnih već i onih koji su državni službenici. Tako bi policajcu plata bila povećana za 50 eura, dok bi predsjednici i potpredsjednicima Federacije plata bila veća za 500 eura. O tome predstavnik Sindikata državnih službenika i namještenika Salih Kruščica kaže:
„Mi nećemo dozvoliti sigurno da se na uštrb ovih 100 ljudi desi situacija da sa njihovim koeficijentom i cijenom rada oni dobiju, a da državni službenici i namještenici izgube. To sigurno nećemo dozvoliti.“
Ponovo premijer Federacije Mustafa Mujezinović:
„Poenta je u tome - uspostaviti sistem i dovesti hijerarhiju, dovesti plate na nivo koji je stimulativan da Vlada radi svoj posao dobro, da mora gledati nastranu.“
Ekonomski stručnjaci jedinstveni su u ocjeni kako prilikom izrade zakona o platama i naknadama u Federaciji BiH nije vođeno računa ni o kakvim ekonomskim pokazateljima. Mirko Puljić, profesor sarajevskog Ekonomskog fakulteta, to objašnjava time da je ekonomska kriza zahvatila i BiH, zbog čega se i traži stand by aranžman sa MMF-om, ali i zbog činjenice da administracija ima bolju poziciju od onih koji stvaraju bruto domaći proizvod:
„A ako žele ujednačavati, onda neka u istoj masi izdataka za lične dohotke, odnosno za plaće uposlenika u federalnim administracijama prave bolju preraspodjelu, pa neka malo bolje plaćaju one koji imaju niske plaću, a neka smanjuju onima koji imaju relativno visoke plaće. Mislim da bi to bilo pravdeno i socijalno rješenje.“
Socijalna neodgovornost
Za profesora međunarodne ekonomije na sarajevskom Ekonomskom fakultetu Vjekoslava Domljana glavni problem je nepostojanje mjerenja efikasnosti javnog sektora u Bosni i Hercegovini. Posljedica toga, ističe Domljan, je preglomazan javni sektor:
„Ovo do čega se došlo prijedlogom zakona je zapravo utemeljno na subjektivnim procjenama - i to je najporaznije. Mi moramo porediti BiH, specijalno javni sektor i njegove sektore sa stanovišta utroška resursa i sa stanovišta dobivanja rezultata. Primjera radi, dovoljno je uporediti BiH i Sloveniju, pa vidjeti kolika je s jedne strane neefikasnost u smislu nedonošenja propisa, a s druge strane koliko je to nedonošenje propisa u BiH plaćeno u odnosu na Sloveniju.“
Direktor Nezavisnog biroa za humanitarna pitanja, ekonomista Žarko Papić ističe da je u BiH sve moguće, pa ga ne iznenađuje ni prijedlog federalne Vlade o platama i naknadama. Radi se o indikatoru socijalne neodgovornosti i Vlade i Parlamenta, navodi Papić:
„U situaciji u kojoj je skoro polovina stanovništva ili siromašno ili u riziku da bude siromašno, manevrisati, mučiti javnost mjesecima zbog MMF-a oko toga kojim marifetlukom sačuvati ili povećati njihove plate je prosto bezobrazno.“
Donošenje zakona o platama i naknadama u Federaciji jedan je od uslova da Bosna i Hercegovina dobije kredit MMF-a. Delegacija te međunarodne finansijske institucije uskoro bi trebala da dođe u Sarajevo kako bi razgovarala sa predstavnicima federalne Vlade o tome. Podsjećamo, rok koji je MMF dao za donošenje zakona bio je 31. mart. Kako to nije ispunjeno, prema sadašnjim informacijama, novog roka nema. Uprkos tome, postoji mogućnost da država ostane bez kredita. To potvrđuje i Žarko Papić, koji je bio jedan od pregovarača bivše Jugoslavije sa MMF-om krajem osamdesetih godina prošlog vijeka:
„Mi kažemo dovesti u pitanje sporazum. Neće se dovesti u pitanje, on će se prekinuti. To dovesti u pitanje - znate, pitate se da li je neko pametan ili nije pametan. A ovi će lijepo reći - vi ste glupi!“
Ne samo da nemaju sluha za najsiromašnije kategorije stanovništva već bi Prijedlogom zakona o platama i naknadama, kojeg je, primjerice, predložila Vlada Federacije BiH, došlo do povećanja plata ministrima i drugim predstavnicima vlasti. Zakon bi na štetu išao i onima koji su državni službenici. Tako bi policajcu plata bila povećana za 50 eura, dok bi predsjednici i potpredsjednicima Federacije plata bila veća za 500 eura.
Direktor Agencije za bankarstvo Federacije BiH ima platu veću od 4500 eura, dok se plate ostalih direktora javnih preduzeća u ovom bh. entitetu kreću u rasponu od 1.700 do 3.000 eura. Ovako velike plate za Vladu Federacije BiH nisu sporne, jer u Prijedlogu zakona o platama i naknadama u Federaciji direktorska mjesečna primanja nisu dirana.
Vladi, naime, najviše smeta to što su ministarske plate manje u odnosu na one koje primaju predstavnici zakonodavne vlasti, preciznije rečeno - poslanici. Upitnim ne smatraju ni to što direktori javnih preduzeća imaju veću platu i od njih i od poslanika. Predsjednik Vlade Federacije BiH Mustafa Mujezinović:
„Moramo znati da u ovoj hijerarhiji, bez ikakvih dilema, predsjednici domova parlamenata trebaju biti izjednačeni sa predsjednikom Federacije i premijerom Federacije, da ministri trebaju da budu u nivou zastupnika ili predsjednika klubova.“
Ne vodi se računa o ekonomskim pokazateljima
Zakonom kojim bi sebi povećali plate išli bi na štetu ne samo siromašnih već i onih koji su državni službenici. Tako bi policajcu plata bila povećana za 50 eura, dok bi predsjednici i potpredsjednicima Federacije plata bila veća za 500 eura. O tome predstavnik Sindikata državnih službenika i namještenika Salih Kruščica kaže:
„Mi nećemo dozvoliti sigurno da se na uštrb ovih 100 ljudi desi situacija da sa njihovim koeficijentom i cijenom rada oni dobiju, a da državni službenici i namještenici izgube. To sigurno nećemo dozvoliti.“
Ponovo premijer Federacije Mustafa Mujezinović:
„Poenta je u tome - uspostaviti sistem i dovesti hijerarhiju, dovesti plate na nivo koji je stimulativan da Vlada radi svoj posao dobro, da mora gledati nastranu.“
Ako žele ujednačavati, onda neka u istoj masi izdataka za lične dohotke, odnosno za plaće uposlenika u federalnim administracijama prave bolju preraspodjelu, pa neka malo bolje plaćaju one koji imaju niske plaću, a neka smanjuju onima koji imaju relativno visoke plaće.
„A ako žele ujednačavati, onda neka u istoj masi izdataka za lične dohotke, odnosno za plaće uposlenika u federalnim administracijama prave bolju preraspodjelu, pa neka malo bolje plaćaju one koji imaju niske plaću, a neka smanjuju onima koji imaju relativno visoke plaće. Mislim da bi to bilo pravdeno i socijalno rješenje.“
Socijalna neodgovornost
Za profesora međunarodne ekonomije na sarajevskom Ekonomskom fakultetu Vjekoslava Domljana glavni problem je nepostojanje mjerenja efikasnosti javnog sektora u Bosni i Hercegovini. Posljedica toga, ističe Domljan, je preglomazan javni sektor:
„Ovo do čega se došlo prijedlogom zakona je zapravo utemeljno na subjektivnim procjenama - i to je najporaznije. Mi moramo porediti BiH, specijalno javni sektor i njegove sektore sa stanovišta utroška resursa i sa stanovišta dobivanja rezultata. Primjera radi, dovoljno je uporediti BiH i Sloveniju, pa vidjeti kolika je s jedne strane neefikasnost u smislu nedonošenja propisa, a s druge strane koliko je to nedonošenje propisa u BiH plaćeno u odnosu na Sloveniju.“
Direktor Nezavisnog biroa za humanitarna pitanja, ekonomista Žarko Papić ističe da je u BiH sve moguće, pa ga ne iznenađuje ni prijedlog federalne Vlade o platama i naknadama. Radi se o indikatoru socijalne neodgovornosti i Vlade i Parlamenta, navodi Papić:
„U situaciji u kojoj je skoro polovina stanovništva ili siromašno ili u riziku da bude siromašno, manevrisati, mučiti javnost mjesecima zbog MMF-a oko toga kojim marifetlukom sačuvati ili povećati njihove plate je prosto bezobrazno.“
Donošenje zakona o platama i naknadama u Federaciji jedan je od uslova da Bosna i Hercegovina dobije kredit MMF-a. Delegacija te međunarodne finansijske institucije uskoro bi trebala da dođe u Sarajevo kako bi razgovarala sa predstavnicima federalne Vlade o tome. Podsjećamo, rok koji je MMF dao za donošenje zakona bio je 31. mart. Kako to nije ispunjeno, prema sadašnjim informacijama, novog roka nema. Uprkos tome, postoji mogućnost da država ostane bez kredita. To potvrđuje i Žarko Papić, koji je bio jedan od pregovarača bivše Jugoslavije sa MMF-om krajem osamdesetih godina prošlog vijeka:
„Mi kažemo dovesti u pitanje sporazum. Neće se dovesti u pitanje, on će se prekinuti. To dovesti u pitanje - znate, pitate se da li je neko pametan ili nije pametan. A ovi će lijepo reći - vi ste glupi!“