Rast vrijednosti švicarskog franka preko 50 posto unazad tri godine donio je ozbiljne problem hrvatskim građanima koji su imali kredite s valutnom klauzulom u “švicarcima”. Pred 3 godine švicarski franak vrijedio je 4,5 kuna, a sada čak 6,7 kuna. Preko 40 posto svih stambenih kredita vezano je uz “švicarce”. Nakon dvije runde pregovora s poslovnim bankama, Vlada im je u srijedu postavila svojevrsni ultimatum.
Nakon razgovora s predstavnicima banaka u srijedu oko problema stambenih kredita u švicarskim francima, Vlada im je postavila svojevrsni ultimatum, odnosno minimum kojeg će sve morati prihvatiti: sve poslovne banke moraju spustiti kamate na razinu koja će rate kredita građana spustiti što bliže početnom iznosu. Neke su banke već na to pristale, a one koje se budu protivile nosit će se - kako je najavila premijerka Jadranka Kosor - „ s Vladinim mehanizmima“.
„Naš cilj jest kroz mjere usmjerene na tečaj i kamatne stope približiti iznos rate visini koju je ta rata imala u trenutku uzimanja stambenog kredita. Dakle, minimum koji tražimo jest da se rata fiksira u kunama po fiknsom tečaju od 5,8 kuna za švicarski franak ili manje."
Razlika anuiteta po plaćanju po fiksnom tečaju banka će evidentirati kao odgođeno beskamatno potraživanje do 10 godina u kojem je moguće očekivati promjene tečaja, objasnila je premijerka. To bi se trebalo odnositi već na sljedeću ratu kredita, a banke će same pozivati klijente na dogovor.
“Kao što vidimo – banke dobro posluju, banke nemaju problema, i sada je zaista trenutak da ponovimo ono što govorimo već dvije godine – teret krize koliko je god moguće ravnomjerno rasporediti.”
A situacija kod građana koji su uzeli kredite u “švicarcima” jest ozbiljna – švicarski franak danas je prema kuni čak 52 posto viši nego što je bio pred 3 godine, pa su i rate kredita za toliko više. “Švicarac” je samo od početka godine narasao 14 posto. Iznos stambenih kredita indeksiranih uz „švicarac“' krajem ožujka iznosio je oko 24 milijarde kuna, ili oko 3,3 milijarde eura što predstavlja udio od 42,2 posto od ukupno 56,8 milijardi kuna svih stambenih kredita.
Pat pozicija
Kod nekih je situacija dramatična – Andrea Rainer digla je kredit za stan sa klauzulom u „švicarcima“ pred 5 godina. Rata i kamate rastu, a njena i muževljeva plaća se smanjuju.
„U ovom slučaju ne vrijedi zakonska odredba da se može oduzeti do jedne1/3 plaće, tu ide sve! Mi smo u ovrsi već od desetog mjeseca, i od desetog mjeseca nemamo niti jednu jedinu kunu od plaće. To je ropstvo, u pravom smislu riječi – ropstvo!“ ocjenjuje ona.
Mirku Volareviću mjesečna rata za stan bila je pred 5 godina 5000 kuna (oko 670 eura), a sada je 7000 kuna (oko 940 eura).
„U slučaju daljeg rasta tečaja franka morat ću sjesti s bankom, vidjeti, pokušati produljiti rok otplate...“
Sandra Klakan stan je kupila pred 3 godine, na kredit od 30 godina s valutnom klauzulom.
„Dugoročno – svi smo u pat poziciji! Da ideš iznajmiti stan, time ne možeš pokriti ni pola iznosa rate kredita koji iz dana u dan raste i nikada ne znamo gdje će to završiti! Da ga ideš prodati – tržišna vrijednost je pala i ne možeš s time apsolutno ništa... Pa kada dođeš u banku, ispada da si više dužan danas, nego na dan kada si digao kredit.“
Sljedeći dani pokazat će kako će banke reagirati na ovaj Vladin potez. Banke objektivo imaju manevarskog prostora, jer na stranim tržištima uzimaju franke uz kamatu od 2 posto, i plasiraju je ovdje uz kamatu od 5 posto ili više. Ali ako pristanu, to znači da će smanjiti svoje profite. A bankar koji će to napraviti bez otpora ili bez neke protuusluge - još se nije rodio.
Nakon razgovora s predstavnicima banaka u srijedu oko problema stambenih kredita u švicarskim francima, Vlada im je postavila svojevrsni ultimatum, odnosno minimum kojeg će sve morati prihvatiti: sve poslovne banke moraju spustiti kamate na razinu koja će rate kredita građana spustiti što bliže početnom iznosu. Neke su banke već na to pristale, a one koje se budu protivile nosit će se - kako je najavila premijerka Jadranka Kosor - „ s Vladinim mehanizmima“.
„Naš cilj jest kroz mjere usmjerene na tečaj i kamatne stope približiti iznos rate visini koju je ta rata imala u trenutku uzimanja stambenog kredita. Dakle, minimum koji tražimo jest da se rata fiksira u kunama po fiknsom tečaju od 5,8 kuna za švicarski franak ili manje."
Kosor: Banke dobro posluju, banke nemaju problema, i sada je zaista trenutak da ponovimo ono što govorimo već dvije godine – teret krize koliko je god moguće ravnomjerno rasporediti.
Razlika anuiteta po plaćanju po fiksnom tečaju banka će evidentirati kao odgođeno beskamatno potraživanje do 10 godina u kojem je moguće očekivati promjene tečaja, objasnila je premijerka. To bi se trebalo odnositi već na sljedeću ratu kredita, a banke će same pozivati klijente na dogovor.
“Kao što vidimo – banke dobro posluju, banke nemaju problema, i sada je zaista trenutak da ponovimo ono što govorimo već dvije godine – teret krize koliko je god moguće ravnomjerno rasporediti.”
A situacija kod građana koji su uzeli kredite u “švicarcima” jest ozbiljna – švicarski franak danas je prema kuni čak 52 posto viši nego što je bio pred 3 godine, pa su i rate kredita za toliko više. “Švicarac” je samo od početka godine narasao 14 posto. Iznos stambenih kredita indeksiranih uz „švicarac“' krajem ožujka iznosio je oko 24 milijarde kuna, ili oko 3,3 milijarde eura što predstavlja udio od 42,2 posto od ukupno 56,8 milijardi kuna svih stambenih kredita.
Pat pozicija
Kod nekih je situacija dramatična – Andrea Rainer digla je kredit za stan sa klauzulom u „švicarcima“ pred 5 godina. Rata i kamate rastu, a njena i muževljeva plaća se smanjuju.
„U ovom slučaju ne vrijedi zakonska odredba da se može oduzeti do jedne1/3 plaće, tu ide sve! Mi smo u ovrsi već od desetog mjeseca, i od desetog mjeseca nemamo niti jednu jedinu kunu od plaće. To je ropstvo, u pravom smislu riječi – ropstvo!“ ocjenjuje ona.
Mirku Volareviću mjesečna rata za stan bila je pred 5 godina 5000 kuna (oko 670 eura), a sada je 7000 kuna (oko 940 eura).
„U slučaju daljeg rasta tečaja franka morat ću sjesti s bankom, vidjeti, pokušati produljiti rok otplate...“
Sandra Klakan stan je kupila pred 3 godine, na kredit od 30 godina s valutnom klauzulom.
„Dugoročno – svi smo u pat poziciji! Da ideš iznajmiti stan, time ne možeš pokriti ni pola iznosa rate kredita koji iz dana u dan raste i nikada ne znamo gdje će to završiti! Da ga ideš prodati – tržišna vrijednost je pala i ne možeš s time apsolutno ništa... Pa kada dođeš u banku, ispada da si više dužan danas, nego na dan kada si digao kredit.“
Sljedeći dani pokazat će kako će banke reagirati na ovaj Vladin potez. Banke objektivo imaju manevarskog prostora, jer na stranim tržištima uzimaju franke uz kamatu od 2 posto, i plasiraju je ovdje uz kamatu od 5 posto ili više. Ali ako pristanu, to znači da će smanjiti svoje profite. A bankar koji će to napraviti bez otpora ili bez neke protuusluge - još se nije rodio.