Ne postoji mogućnost da neko prima platu, a ne dolazi na posao, tvrde ministri, direktori javnih preduzeća i institucija u Republici Srpskoj (RS) nakon što im je Vlada tog bh. entiteta 23. decembra poslala dopis. U njemu traži da do kraja godine raskinu ugovore o radu sa takvim osobama.
Ukoliko se nakon zadatog roka ustanovi da se oni i dalje nalaze u radnom odnosu, odgovorna lica – rukovodioci - će snositi sankcije, i biti razriješeni sa funkcija, navodi se u dopisu.
Dopis u koji je Radio Slobodna Evropa (RSE) imao uvid, poslat je na adrese svih 16 ministarstava, kao i uprava, agencija i drugih službi koje rade u sastavu entitetske Vlade.
Pročitajte i ovo: Kome rastu plaće u BiH?U dopisu nije navedeno koliko već ta praksa traje, da li raspolažu dokazima o njoj, i zašto su se vlasti baš sada odlučile na takav korak.
Radovan Višković, predsjednik Vlade RS, jednog od dva bh. entiteta, otišao je i korak dalje i 27. decembra poručio da će objaviti imena onih koji su bili zaposleni u javnom sektoru, a nisu dolazili na posao, kao i koliko dugo je to trajalo.
Prema podacima Zavoda za statistiku RS za mart 2022, javna uprava je treći najveći poslodavac u tom entitetu – iza prerađivačke industrije i trgovina na veliko i malo. U ovom sektoru, koji uračunava i odbranu i obavezno socijalno osiguranje, radi 26.819 osoba.
Šta kažu u ministarstvima i preduzećima?
Novoimenovani ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, Savo Minić, za RSE kaže da su dobili nalog od premijera i proslijedili ga nižim organizacionim jedinicama.
On je ubijeđen da takvih u samoj Vladi nema, jer se ulasci i izlasci evidentiraju elektronski.
Dio ministarstva su Šume Republike Srpske, najveće javno preduzeće u entitetu, sa 4.843 zaposlenih u 16 gazdinstava širom RS. Minić ne vjeruje da je ovo rasprostranjena pojava.
Pročitajte i ovo: Pustošenje šume na sjeveru Bosne i Hercegovine"Danas kada imamo društvene mreže, kao način komunikacije, svako sa telefonom nešto snima i dojavljuje – to bi sigurno bilo dosta evidentnije da je veći broj takvih slučajeva", ocjenjuje Minić.
Dopis je stigao i u Elektroprivredu Republike Srpske (ERS). Generalni direktor Luka Petrović, za RSE ističe da kontrolišu cijeli sistem, uključujući i rješenja za bolovanja i odmore.
Kaže da je ranije dobijao upozorenja na slične slučajeve.
"Ja sam kao generalni direktor dobijao niz i anonimnih i otvorenih pisama, u kojima su me upoznavali sa pojedinim stvarima, ali obično to bude u nadležnosti nekih drugih, zavisnih preduzeća, i upućivao sam naravno da se reaguje", rekao je Petrović.
Pročitajte i ovo: Rudari u jami bankrota rudnika i gašenja termoelektrana u BiHERS u svom sastavu ima po pet proizvodnih i distributivnih preduzeća, koja ukupno zapošljavaju oko 8.700 radnika.
Ukupno 229 javnih preduzeća u RS zapošljava 29.154 osobe.
Agencija za državnu upravu: Nema takvih slučajeva
U državnoj upravi početkom decembra radilo je oko 5.300 osoba – od čega je 2.100 namještenika (radnika na administrativnim, računovodstvenim i pomoćnim poslovima).
Prema Zakonu o republičkoj upravi, ona obuhvata 16 ministarstava, šest uprava i 21 republičku upravnu organizaciju.
Direktor Agencije za državnu upravu RS, Aleksandar Radeta, za RSE kaže da "ne vjeruje" da u upravi ima takvih osoba.
"Mislim da se tu uglavnom radi o savjetnicima, koji su savjetnici ili direktora u javnim preduzećima, ili ministara", naglasio je Radeta.
Pročitajte i ovo: Kako su državne firme u BiH postale balast: Gomilanje radnika i gubitakaOn pojašnjava da je u određenim situacijama moguće duže odsustvovati sa posla, mimo bolovanja ili odmora, kada osoba zamrzne radni odnos radi školovanja u inostranstvu, bolesti bračnog druga ili djeteta.
"Pet dana određeno lice ne dolazi na posao, prestaje mu radni odnos. Neko je u tim situacijama, ko vodi šihtericu, upisivao toj osobi da je dolazila na posao. A i to je krivično djelo", upozorava Radeta.
Iz Sindikata uprave kažu da je ovim dopisom potvrđeno ono što se u javnosti već godinama špekuliše.
"Mi iz tog razloga već unazad dvije godine insistiramo da Vlada RS objavi registar svih zaposlenih koji primaju platu iz budžeta ili iz javnih sredstava. Ne može to biti državna tajna, to je javni novac", kazao je Božo Marić, predsjednik Sindikata uprave RS za RSE.
Marić: Rukovodioci moraju krivično odgovarati
Smatra da je trebalo organizovano poslati inspekciju na radna mjesta, posebno u javna preduzeća gdje je, ocjenjuje Marić, "to najviše izraženo".
"Ukoliko je to bila pojava, svaki rukovodilac mora krivično odgovarati, jer je on izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja i ovlašćenja. I budžetski, javni novac, trošio na nezakonit način", rekao je Marić.
Dodaje da ovo otvara mogućnost da je radnik nadređenom koji ga je "pokrivao" morao vraćati dio svojih primanja.
Koje su moguće kazne za rukovodioce i (ne)radnike
Za advokaticu iz Banjaluke, Jovanu Kisin Zagajac, Vladin dopis je problematičan, jer teret stavlja na radnike, umjesto nadređenih koji su im to omogućili.
"Tu se po običaju stavlja akcenat na odgovornost najniže strukture, a to su radnici za koje svi znamo da su zaposleni po političkoj liniji i koji su zaposleni da u predizbornim kampanjama skupljaju glasove, da dovode svoje porodice, da se zaokružuju određeni glasovi", ocjenjuje Kisin za RSE.
Pročitajte i ovo: Visoki predstavnik poručio da je borba protiv korupcije prioritet za vlasti BiHOna kaže da su "ti ljudi su poslužili svojoj svrsi kada je u pitanju politička agenda koja se provlači kod nas kroz rad svih institucija". Pita se ko je sve godine puštao te ljude da ostanu u radnom odnosu iako ne dolaze na posao.
"Od neposrednih rukovodilaca odjeljenja, strukturom, dolazimo do samog premijera koji je to i objavio. On je na vrhu te piramide", ističe Kisin.
Elementi krivične odgovornosti bi trebalo da se prepuste tužilaštvu, smatra Kisin.
"Treba procijeniti da li ima elemenata krivičnog djela – da li je neko svjesno i namjerno izdvajao sredstva iz budžeta za plaćanje ljudi za koje su znali da ne dolaze na posao", kaže ona.
Zaključuje da, u cijelom slučaju, jedini koji nemaju nikakva prava su "građani iz čijeg džepa su se isplaćivale plate godinama za ljude koji se nisu pojavljivali na poslu".
Inspektorat: Rukovodioci odgovorni za radnu disciplinu
Iz Inspektorata Republike Srpske, u odgovoru za RSE pojašnjavaju da su "rukovodioci organa javne uprave i javnih preduzeća odgovorni za rad organa i poštivanje radne discipline od strane radnika, što uključuje i dolazak na posao i pridržavanje radnog vremena".
Podsjećaju da Zakon o radu propisuje da je poslodavac dužan da vodi evidenciju o prisustvu radnika, te da može da mu otkaže ugovor o radu ukoliko počini težu povredu radne obaveze, što uključuje i neopravdano izostajanje sa posla.
Zaključuju da inspekcija nije ovlaštena da sankcioniše radnike ukoliko ne poštuju radnu disciplinu, nego rukovodioci.
Privatni sektor: Godinama ukazujemo na višak radnika
Privatni sektor godinama upozorava na višak radnika u javnom, koji je prema njihovim procjenama oko 30 odsto.
"Njihov broj se stalno uvećava, iako nas ima sve manje", ističe Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, za RSE.
Pročitajte i ovo: 'Eksplozija' interesovanja inostranih radnika za posao u Republici SrpskojOn smatra da je apsurdno da je Vlada priznala da postoje takvi slučajevi, te da će biti teško podijeliti otkaze ljudima za koje je tek sada utvrđeno da ne dolaze na posao.
"Imamo prvo pitanje, ko ih je zaposlio, pa imamo pitanje ko ih je pokrivao sve ovo vrijeme, a treće je, da li će neko snositi odgovornost", rekao je Trivić.
On podsjeća da za razliku od Vlade koja plaća one koji ne rade, privatnici su prisiljeni da zapošljavaju stranu radnu snagu.
Registar zaposlenih u javnom sektoru
Na registar se čeka godinama, a reforma javne uprave jedan je od 14 prioriteta koje EU traži od BiH.
Pročitajte i ovo: Šta znači kandidatski status za Bosnu i Hercegovinu?Radovan Višković je u izlaganju ciljeva Vlade RS, 21. decembra rekao da je njihov cilj uspostavljanje Registra zaposlenih u javnom sektoru, ali je to najavio i na početku svog prvog mandata, u decembru 2018. godine.
Zakon o registru zaposlenih kod korisnika budžetskih sredstava RS, koji je stvorio preduslove za registar, usvojen je još 2017. godine. Ipak, registra još nema.
"Zakon je donesen na inicijativu Svjetske banke, ali prilikom donošenja zakona, Banka je insistirala na drugim stvarima, da se u taj registar uvrsti i zdravstvo i lokalna samouprava, a zdravstvo se finansira iz drugih sredstava, ne samo iz budžeta", kaže Aleksandar Radeta.
U BiH, registre zaposlenih u javnom sektoru ima samo nekoliko kantona. Federacija BiH, Brčko Distrikt, kao ni država BiH nemaju takvu evidenciju.