Otkako je postignut sporazum Dodik - Lagumdžija i formirana nova koalicija na svim nivoima u BiH, na državnom nivou ministri iz SDA i njihovi koalicioni partneri su zamijenjeni, ali ne i na federalnom nivou zbog ustavne procedure.
U ponedjeljak je premijer Federacije BiH Nermin Nikšić obavijestio predsjednika Federacije Živka Budimira da mu je službeno dostavio zahtjev za smjenu osam ministara iz stranaka koje su prešle u opoziciju, no predsjednik Federacije, koji je iz jedne od opozicionih stranaka, već je ranije najavio da neće potpisati smjenu ministara. Blokada rada federalne Vlade, a time i Parlamenta ovog entiteta se nastavlja.
Budimir kaže da se smjena ministara neće desiti samo na osnovu želje nove parlamentarne većine u FBiH.
„To ne može nikako biti posljedica želje jedne ili nekoliko političkih stranaka koje žele sjesti na vlast. Mora se argumentima obrazložiti iz kojeg razloga se želi promijeniti tako veliki broj ministara“, istakao je on.
Ipak, premijer Federacije Nermin Nikšić smatra da vladu trebaju sačinjavati ministri iz stranaka koje čine novu parlamentarnu većinu.
„Novu vladu treba da čine, osim SDP-a, dva HDZ-a i Savez za bolju budućnost, tako da bilo koja nova kombinacija bi trebala da bude dogovarana na nivou političkih partija, a o tome se, koliko znam, ne razmišlja“, rekao je Nikšić.
Prema ustavu ovog entiteta, premijer predlaže smjenu, predsjednik potpisuje i šalje Parlamentu na potvrdu. No, budući da su male šanse da predsjednik Živko Budimir potpiše smjenu ministara, premijer od Parlamenta može zatražiti njegovu smjenu. Za smjenu predsjednika novi koalicioni partneri moraju imati dvotrećinsku većinu, odnosno 66 od 98 zastupnika, objašnjava profesor ustavnog prava Kasim Trnka.
„Očigledno, Parlament nije u stanju da dobije dvotrećinsku većinu u oba doma i da sada smijeni predsjednika Federacije, a to znači da onda nastupa nova situacija. Teorijski govoreći, mogućno je da, ako ova parlamentarna većina može postići dvotrećinsku većinu, izvrši promjenu ustava, pa da promijeni poziciju predsjednika FBiH i da ga ukloni sa svog puta - tako da to zapravo dugoročno predviđa jednu blokadu u funkcionisanju institucija Federacije“, kaže Trnka.
Armija nezaposlenih, pad investicija
Jedna od opcija bi bila smjena kompletne vlade, kaže Adil Osmanović, ministar iz SDA.
„Ako neko hoće da izvede ovih osam ministara ili ih razriješi, onda je to pametnije i lakše uraditi prema Predstavničkom domu, da se glasa o povjerenju Vladi, i onda ući u potpuno novu proceduru, kako se to radi nakon općih izbora. Sve ostalo je ponovo jedna avantura“, rekao je Osmanović.
Za sada ove stranke u Parlamentu imaju podršku 56 zastupnika.
„To je takva pat pozicija i sa ustavno-pravnog stanovišta, da ulazimo dalje u proces blokade i sa neizvjesnim izgledima za izlaz iz takve situacije.“
Podsjećamo, kriza u Federaciji prvo je bila zbog koalicije SDP-a sa SDA, koji su iz federalne vlasti izbacili dva HDZ-a. Potom je SDP napravio koaliciju sa Dodikovim SNSD-om, dva HDZ-a i Savezom za bolju budućnost, i od tada traju pokušaji da se rekonstruiše vlast u ovom entitetu. Smijenjeni su čelnici Parlamenta, te se o tome izjašnjavao i Ustavni sud, nakon čije odluke su vraćeni, pa ponovo smijenjeni.
Praktično, od prošlih opštih izbora 2010. godine vlasti su se više bavile preraspodjelom fotelja nego stvarnim problemima u Federaciji. To potvrđuje i nevladina organizacija Centri civilnih inicijativa u svom posljednjem izvještaju.
„U Parlamentu Federacije bilježimo najnižu realizaciju programa rada do sada. Naime, od 97 zakona, planiranih programom rada Parlamenta Federacije za 2012. godinu, proceduru oba doma za prvih devet mjeseci prošao je samo jedan zakon“, navodi Lejla Deronja Suljić, konsultantica CCI-ja za rad Parlamenta FBiH.
Denis Telić, konsultant za praćenje rada Vlade FBiH, podsjeća na one probleme kojima se vlast trebala baviti, a nije:
„Sav smisao postojanja i Vlade i Parlamenta trebao bi da bude u interesu građana. Međutim, pokazalo se da to nije tako bilo, pogotovo u trećem kvartalu, i da je taj smisao njihovog rada gurnut u drugi plan. Za to vrijeme i inače zastrašujući broj nezaposlenih sve je veći, a radnih mjesta sve je manje. Investicije su u strmoglavom padu, siromaštvo se dalje širi, a zemlju od bankrota spašava tek aranžman sa MMF-om, odnosno dalje zaduživanje koje ima nesagledive posljedice.“
U ponedjeljak je premijer Federacije BiH Nermin Nikšić obavijestio predsjednika Federacije Živka Budimira da mu je službeno dostavio zahtjev za smjenu osam ministara iz stranaka koje su prešle u opoziciju, no predsjednik Federacije, koji je iz jedne od opozicionih stranaka, već je ranije najavio da neće potpisati smjenu ministara. Blokada rada federalne Vlade, a time i Parlamenta ovog entiteta se nastavlja.
Budimir kaže da se smjena ministara neće desiti samo na osnovu želje nove parlamentarne većine u FBiH.
„To ne može nikako biti posljedica želje jedne ili nekoliko političkih stranaka koje žele sjesti na vlast. Mora se argumentima obrazložiti iz kojeg razloga se želi promijeniti tako veliki broj ministara“, istakao je on.
Živko Budimir
Ipak, premijer Federacije Nermin Nikšić smatra da vladu trebaju sačinjavati ministri iz stranaka koje čine novu parlamentarnu većinu.
„Novu vladu treba da čine, osim SDP-a, dva HDZ-a i Savez za bolju budućnost, tako da bilo koja nova kombinacija bi trebala da bude dogovarana na nivou političkih partija, a o tome se, koliko znam, ne razmišlja“, rekao je Nikšić.
Prema ustavu ovog entiteta, premijer predlaže smjenu, predsjednik potpisuje i šalje Parlamentu na potvrdu. No, budući da su male šanse da predsjednik Živko Budimir potpiše smjenu ministara, premijer od Parlamenta može zatražiti njegovu smjenu. Za smjenu predsjednika novi koalicioni partneri moraju imati dvotrećinsku većinu, odnosno 66 od 98 zastupnika, objašnjava profesor ustavnog prava Kasim Trnka.
„Očigledno, Parlament nije u stanju da dobije dvotrećinsku većinu u oba doma i da sada smijeni predsjednika Federacije, a to znači da onda nastupa nova situacija. Teorijski govoreći, mogućno je da, ako ova parlamentarna većina može postići dvotrećinsku većinu, izvrši promjenu ustava, pa da promijeni poziciju predsjednika FBiH i da ga ukloni sa svog puta - tako da to zapravo dugoročno predviđa jednu blokadu u funkcionisanju institucija Federacije“, kaže Trnka.
Armija nezaposlenih, pad investicija
Jedna od opcija bi bila smjena kompletne vlade, kaže Adil Osmanović, ministar iz SDA.
„Ako neko hoće da izvede ovih osam ministara ili ih razriješi, onda je to pametnije i lakše uraditi prema Predstavničkom domu, da se glasa o povjerenju Vladi, i onda ući u potpuno novu proceduru, kako se to radi nakon općih izbora. Sve ostalo je ponovo jedna avantura“, rekao je Osmanović.
Za sada ove stranke u Parlamentu imaju podršku 56 zastupnika.
Kasim Trnka
Stranke čiji ministri su predloženi za smjenu najavile su da će od predsjednika Federacije zatražiti smjenu premijera Nermina Nikšića, ali i za to treba obezbijediti dvotrećinsku većinu, što nije moguće. Federacija je sada u pat poziciji, ocjenjuje profesor Trnka, koji nije optimističan da bi se ova posljednja politička kriza mogla uskoro razriješiti.„To je takva pat pozicija i sa ustavno-pravnog stanovišta, da ulazimo dalje u proces blokade i sa neizvjesnim izgledima za izlaz iz takve situacije.“
Podsjećamo, kriza u Federaciji prvo je bila zbog koalicije SDP-a sa SDA, koji su iz federalne vlasti izbacili dva HDZ-a. Potom je SDP napravio koaliciju sa Dodikovim SNSD-om, dva HDZ-a i Savezom za bolju budućnost, i od tada traju pokušaji da se rekonstruiše vlast u ovom entitetu. Smijenjeni su čelnici Parlamenta, te se o tome izjašnjavao i Ustavni sud, nakon čije odluke su vraćeni, pa ponovo smijenjeni.
Praktično, od prošlih opštih izbora 2010. godine vlasti su se više bavile preraspodjelom fotelja nego stvarnim problemima u Federaciji. To potvrđuje i nevladina organizacija Centri civilnih inicijativa u svom posljednjem izvještaju.
„U Parlamentu Federacije bilježimo najnižu realizaciju programa rada do sada. Naime, od 97 zakona, planiranih programom rada Parlamenta Federacije za 2012. godinu, proceduru oba doma za prvih devet mjeseci prošao je samo jedan zakon“, navodi Lejla Deronja Suljić, konsultantica CCI-ja za rad Parlamenta FBiH.
Denis Telić, konsultant za praćenje rada Vlade FBiH, podsjeća na one probleme kojima se vlast trebala baviti, a nije:
„Sav smisao postojanja i Vlade i Parlamenta trebao bi da bude u interesu građana. Međutim, pokazalo se da to nije tako bilo, pogotovo u trećem kvartalu, i da je taj smisao njihovog rada gurnut u drugi plan. Za to vrijeme i inače zastrašujući broj nezaposlenih sve je veći, a radnih mjesta sve je manje. Investicije su u strmoglavom padu, siromaštvo se dalje širi, a zemlju od bankrota spašava tek aranžman sa MMF-om, odnosno dalje zaduživanje koje ima nesagledive posljedice.“