Vlada Crne Gore, premijera Zdravka Krivokapića, usvojila je Predlog izmjena Zakona o slobodi vjeroispovijesti, zbog kojeg su pristalice Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori mjesecima protestovale, nezadovoljne dijelom o imovinskim pravima. Nakon Vlade, taj tekst treba da usvoji i Parlament.
Ovo nije pitanje prema nekoj crkvi pojedinačno, već pitanje odnosa prema imovini, kazao je Krivokapić
“Ako želite da u Crnoj Gori neko može vašu kuću koju ste gradili na vašem imanju nekim zakonom da prepiše na državu, i da se vi dokazujete u tom dijelu, onda se mi razlikujemo u stavu”, izjavio je Krivokapić i dodao da je riječ o prelaznom rješenju koje omogućava da imovina bude zaštićena, a da će se raditi novi Zakon koji će biti po najvećim standardima.
Ministarstvo pravde, na čelu sa ministrom Vladimirom Leposavićem dostavilo je ranije Vladi Prijedlog izmjena Zakona o slobodi vjeroispovijesti kojim se brišu članovi Zakona o imovini i obavezi registracije za postojeće vjerske zajednice.
To su bili zahtjevi višemjesečnih protesta koje su organizovali Mitropolija Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori i prosrpskih partija nakon što je Zakon o slobodi vjeroispovijesti, krajem prošle godine, usvojila prethodna većina u Parlamentu na čelu sa Demokratskom partijom socijalista (DPS), koja je, u međuvremenu, izgubila vlast.
Prema tom Zakonu, koji je od 8. januara na snazi, je predviđeno da vjerski objekti i zemljište koji su bili imovina Crne Gore do 1918. godine, a za koje ne postoje dokazi vjerskih zajednica o pravu svojine, prelaze u državnu.
Pročitajte i ovo: Zakon o crkvama u Crnoj Gori usvojen, poslanici DF privedeniIzmjenama, koje je predložila nova Vlada, se brišu članovi 61, 62, 63 i 64, koji na taj način regulišu pravo svojine. Navodi se i da je pitanje utvrđivanja svojinskih prava regulisano zakonima Crne Gore, a da sporne odredbe nisu usaglašene sa ustavnim pravima i standardima, među kojima je i zabrana diskriminacije i jednakost pred zakonom.
Novi ministar pravde Vladimir Leposavić, je, do imenovanja u Vladi, bio pravni zastupnik Mitropolije Srpske pravoslavne crkve .
U Predlogu piše i da je u Izvještaju o postmonitoring dijalogu sa Crnom Gorom od 22. juna 2020. godine, Parlamentarna Skupština Savjeta Evrope navela da bi najbolje bilo da sporne odredbe izostave.
Vaš browser nepodržava HTML5
Iako iz Ministarstva navode da su se u pripremi izmjena konsultovali sa predstavnicima crkava i vjerskih zajednica u Crnoj Gori, na razgovore nije pozivana Crnogorska pravoslavna crkva, nije bilo javne rasprave, a nije konusultovana ni Venecijanska komisija.
Ukoliko izmjene Zakona o vjeroispovijesti budu izglasane u Parlamentu, Zakon se šalje predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću na proglašavanje.
Đukanović je i na čelu Demokratske partije socijalista (DPS), partije koja je predvodila koaliciju čijim glasovima je Zakon izglasan u Skupštini krajem prošle godine. DPS je izgubila izbore krajem avgusta, a na vlast je došla tročlana koalicija, čiji je veći dio, uključujući i novog premijera, blizak Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
Predsjednik Crne Gore ima zakonski rok od sedam dana za proglašavanje zakona, ali i mogućnost da ga u roku od tri dana vrati Skupštini na ponovno odlučivanje. U slučaju da poslanici ponovo izglasaju zakon, predsjednik Crne Gore je dužan da ga proglasi.